Knjiga u filozofiji i filozofija knjige

U Zagrebu se održava 63. godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva, pod naslovom „Bibliozofija: knjiga u filozofiji i filozofija knjige“. Kroz tri dana održavanja skupa u prostoru Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku biti će održano niz predavanja i rasprava o temama koje naglašavaju filozofijske pristupe knjizi.

Ovogodišnje izdanje ovog izrazito dugovječno simpozija, nakon što je lani zbog korone održan u virtualnome prostoru, a godinu dana prije nije ga bilo uopće, izrazito je interdisciplinarno i odlikuje se raznolikošću tema i pristupa. 

Program simpozija može se preuzeti ovdje.

Organizator skupa je Hrvatsko filozofsko društvo, osnovano 1957. godine, što ga čini jednim od najstarijih i najaktivnijih strukovnih udruženja u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi.

– Podrazumijeva se da su knjige i druge publikacije važne za filozofiju i druge znanosti, kao i za ljudsku kulturu i civilizaciju općenito, ali se, osim u specijaliziranim istraživanjima (primjerice, onima u informacijskim i komunikacijskim znanostima) rijetko tematizira knjiga kao knjiga, njezina važnost, ključnost, bitnost, pa i nužnost, kao i sve drugo što je povezano s knjigom, knjištvom i knjiškošću. Stoga smo odlučili da tradicionalni godišnji simpozij posvetimo knjizi.

Kao misao vodilja može nam poslužiti stih književnika, knjižničara i knjigoznanca Jorgea Luisa Borgesa koji je u »Pjesmi o darovima« (1959.) zamišljao Raj kao knjižnicu.

– Knjigoljupci i knjigotvorci zasigurno su skloni ovoj Borgesovoj biblio-utopiji, ali imaju sve više razloga da strepe pred neizvjesnom budućnošću knjige ili čak biblio-distopijskim scenarijima. S obzirom na to, susreti poput simpozija Bibliozofija nisu samo prilika za smireno i produbljeno razmišljanje i raspravljanje o fenomenu knjige nego i znak otpora destruktivnim trendovima i osiromašenju duha, ističe prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, predsjednik Organizacijskog odbora simpozija odnosno predsjednik Hrvatskog filozofskog društva.

Program simpozija obuhvaća šezdeset osam izlaganja autorā i autoricā iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Slovenije i Srbije. Među njima je, što posebno veseli, i zamjetan broj najmlađih istraživača i istraživačica filozofijskih i inih tema – marljivih doktoranada i doktorandica te studenata i studentica, a s izlaganjem će u radu simpozija sudjelovati čak i jedan izvrsni gimnazijalac. Mnogi danas etablirani filozofi i filozofkinje te drugi znanstvenici i znanstvenice svoje su »prve akademske korake« napravili upravo na skupovima u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, pa je za očekivati da će i navedenim mladim kolegama i kolegicama ovaj simpozij biti važan poticaj u daljnjem radu i napredovanju.

Cjelokupna simpozijska publikacija za preuzimanje je dostupna ovdje.

Uz simpozijska izlaganja i diskusije, u program je uključeno i predstavljanje novih poetskih knjiga čiji su autori/autorice filozofi/filozofkinje ili su njihove knjige filozofijski relevantne (Nataša Govedić, Marina Katinić Pleić, Nino Čengić i Nikola Tadić).