Klimatska ranjivost Hrvatske

Multidisciplinarni projekt Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša (Klima-4HR) okupio je znanstvenike Biološkog i Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  te Instituta Ruđer Bošković koji su tijekom dvije i pol godine trajanja projekta proučavali ranjivost urbanog i prirodnog okoliša na klimatske promjene i mogućnosti ublažavanja njihovih neželjenih posljedica.

Na zavrpšnoj konferenciji ovog hvalevrijednog projekta prikazane su projektne aktivnosti, rezultati, zaključci i smjernice za daljnja istraživanja.

Projektne aktivnosti bile su usmjerene na utvrđivanje i analizu pojava s iznimno negativnim ekološkim, ekonomskim i socijalnim posljedicama, a za koje se očekuje da će predstavljati još veću ugrozu u uvjetima očekivanih klimatskih promjena. Istraživači su se posvetili proučavanju  iznimnog toplinskog opterećenja u gradovima, ekstremnih meteoroloških pojave praćenih konvektivnim olujama s tučom i munjama, te odgovora ciljnih slatkovodnih i morskih vrsta na stres uzrokovan klimatskim promjenama.

Projekt Klima-4HR je obuhvatio elemente okoliša koji su iznimno važni za Republiku Hrvatsku, a istovremeno su posebno ranjivi s obzirom na utjecaj klimatskih promjena (grad Dubrovnik i njegovo obalno područje te NP Plitvice). Projekt je financiran bespovratnim sredstvima EU-a iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u okviru poziva „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama” uz sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Krajnje je vrijeme da počnemo brinuti o budućnosti Zemlje

O sažetcima rezultata projekta Klima-4HR za Universitas portal govori izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg-Bulić, voditeljica prvoga hrvatskoga Centra za klimatološka istraživanja pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

URBANA KLIMATOLOGIJA

Izmjereni podaci ukazuju na značajno zatopljenje Dubrovnika u posljednjih 50-ak godina uz porast dnevnih i noćnih temperatura. Najtoplija gradska područja  su gusto  izgrađeni dijelovi u kojima prevladavaju umjetni materijali i nepropusne površine. S obzirom da projekcije regionalnih klimatskih modela ukazuju na daljnje zatopljenje Dubrovnika, napravljene su simulacije urbanim klimatskim modelom u svrhu ispitivanja učinkovitosti primjene određenih mjera za ublažavanje toplinskog opterećenja. Rezultati su pokazali da se najveći efekt ublažavanja postiže kombinacijom mjera koje uključuju primjenu zelene infrastrukture i hladnih materijala. Ipak, učinak tih mjera je lokalnog karaktera pa je značajan većinom na području gdje je sama mjera implementirana. Nadalje, pokazano je da doprinos globalnog zatopljenja toplinskom opterećenju nadilazi učinak bilo koje od ispitivanih mjera za ublažavanje.

TUČA I JAKA KIŠA

Analiza meteoroloških podataka pokazala je da je pojavnost tuče u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prilično visoka u usporedbi s ostatkom Hrvatske. Tuča se najčešće javlja u hladnom dijelu godine, a najugroženija područja su grad Dubrovnik, Čilipi, Ploče, Metković, središnji dio Pelješca i južni dio Korčule. Jaka kiša se u prosjeku pojavljuju od 7 do 12 puta godišnje, a češće u zaleđu i južnim dijelovima županije. Klimatske projekcije budućih klimatskih uvjeta koji pogoduju pojavi ekstremnog vremena (jaka kiša, tuča, udari vjetra, pijavice) sugeriraju porast učestalosti tih uvjeta i do 200%.

Zagrebu hitno trebaju nove zelene površine jer se previše zagrijava

MORSKI EKOSUSTAVI

Ustanovljene su povećane temperature mora (do 29°C na površini i do 24°C na 40 m dubine) u kasno ljeto i jesen na svim istraživanim postajama. Posljedično se javlja cvjetanje mora (koje uključuje razvoj planktonskih i bentoskih algi) te razvoj patogenih bakterija na sesilnim organizmima (poput spužvi i koralja). Cvjetanju doprinosi i turizam na Jadranu te kanalizacijski sustavi obalnih gradova i turističkih naselja. Potrebno je sustavno mjerenje temperature mora i monitoring osjetljivih vrsta, kao i invazivnih vrsta koje mogu negativno utjecati na podmorje Jadrana.

U morima će uskoro biti više plastike nego riba

SLATKOVODNI EKOSUSTAVI

U sklopu projekta istraživani su slatkovodni kukci zbog svoje značajne indikatorske uloge na bilo kakve promjene u okolišu, pa tako i klimatske promjene. Rezultati laboratorijskih pokusa u kojima smo istraživali učinke povišene temperature vode i onečišćenja ukazuju na to da svaki od ovih pritisaka utječe na vodene kukce, ali da su negativni učinci najviše izraženi pri kombinaciji obaju pritisaka. Višegodišnja istraživanja populacija pojedinih vrsta i zajednica vodenih kukaca provedena u NP Plitvička jezera ukazuju na negativne učinke suše na zajednice dvokrilaca i tulara, a izvori su prepoznati kao najranjivija staništa koja bi trebalo posebno zaštititi.