Kako zainteresirati djevojke za robotiku i kodiranje?

Podzastupljenost žena u STEAM području glavno je područje zabrinutosti edukatora i istraživača proteklih 50 godina na europskoj i svjetskoj razini. I premda danas na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu studira oko 30 posto djevojaka, a taj broj raste, FER je pokrenuo projekt RoboGirls. Skraćena je to verzija službenog naziva projekta “Empowering girls in STEAM through robotics and coding” – „Osnaživanje djevojaka u STEAM-u kroz robotiku i kodiranje“.

Projektom se želi svim djevojčicama pokazati da se STEAM područjem mogu svi baviti. Kroz aktivnosti u projektu nekima će to biti prvi koraci, uz nadu da će se zaljubiti u ovo područje i to izabrati za svoju karijeru, objašnjava nam voditeljica projekta docentica dr. sc. Ana Sović Kržić, profesorica na FER-u.

Uz nju, s fakulteta sudjeluju i mladi istraživači i doktorandi: Ivana Storjak, mag. ing. i Liljana Pushkar, MSc, te poslijedoktorand dr. sc. Tomislav Jagušt uz administrativnu pomoć Jasne Matijević. Ivana i Liljana su doktorandice na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Transformacija robota u edukacijsko sredstvo“, te će Robogirls biti odlična nadopuna aktivnostima koje se provode u okviru HRZZ projekta.

S KOLJENA NA KOLJENO

U projektu sudjeluje šest partnera iz pet EU zemalja: Centre for advancement of research and development in educational technology (CARDET) i INNOVADE LI s Cipra, Regional Directorate of Primary and Secondary Education of Attica (RDPSEA) iz Grčke, Universidad autonoma de Madrid (UAM) iz Španjolske, The Rural Hub iz Irska te dakako Sveučilište u Zagrebu, odnosno Fakultet elektronike i računarstva.

– Ciljevi projekta su povećati samopouzdanje i samopoštovanje djevojčica prema STEAM područjima, motivirajući ih da razmotre karijeru u STEAM-u u budućnosti. Nadalje, želimo izgraditi kapacitet učitelja za provođenje praktičnih STEAM aktivnosti koristeći robotiku i druge tehnologije slijedeći pristupe rodnoj ravnopravnosti. Razvijat ćemo inovativne i kvalitetne materijale za učitelje kako bi promovirali osnaživanje i angažman djevojčica u digitalnim tehnologijama.

Naposljetku, najvažniji je cilj povećati i njegovati zanimanje djevojaka za digitalni sektor razvojem rodno-uključivih obrazovnih aktivnosti i otvorenih obrazovnih izvora usmjerenih na robotiku i kodiranje iz stvarnog konteksta. Dakle, u okviru projekta ćemo osmišljavati aktivnosti kako robotiku i programiranje učiniti privlačnim oba spola, objašnjava doc. Sović Kržić.

Glavni dio projekta je razvoj pedagoških materijala za učitelje koje bi mogli uklopiti u svoj svakodnevni rad kako bi potaknuli na rodnu ravnopravnost u STEAM području. Od razvijenih materijala će se pripremiti priručnik koji će biti javno dostupan putem web stranice i preveden na jezike zemalja uključenih u projekt. Priručnik će sadržavati mnoštvo lekcija iz robotike i programiranja. U svakoj državi će se uspostaviti mreža učitelja i škola zainteresiranih za ove aktivnosti, bit će im prezentirani materijali te ćemo provesti pilot radionice s djecom. Na samom kraju projekta je u planu velika konferencija s radionicama u Zagrebu, kako bi što više učitelja dobilo informacije o ovim edukativnim materijalima.

Pitamo voditeljicu projekta koji je razlog što su u STEAM područje i dalje pretežito uključeni muškarci:

– Dio je vjerojatno naslijeđen s koljena na koljeno kako se ovdje radi o „muškim zanimanjima“, dio djevojčica i dječaka prirodno bira određena zanimanja, a dio možda niti ne zna što ova zanimanja uključuju. I zato su bitni ovakvi projekti da svima pokažu što sve postoji i omoguće im samostalne odluke. Najbitnije je osvijestiti učitelje kako bi oni mogli utjecati na mnoge buduće generacije.

Postoje mnoga zanimanja koja su tradicionalno muška jer su možda bila fizički teža. No, danas to više nije tako i ovakvim aktivnostima se pokušava pokazati mladima koja sve zanimanja postoje i da se njima stvarno mogu baviti svi, objašnjava naša sugovornica.

Njeno iskustvo na FER-u, dodaje i u znanosti općenito je vrlo pozitivno. Premda na FER-u ima manje žena od muškaraca, nikada se ne osjeća razlika između jednih i drugih, govori Sović Kržić. Pozitivna stvar je i da su zapravo plaće u znanosti temeljene na stručnoj spremi i vlastitom radu, tako da svi imaju jednake mogućnosti. Ipak dodaje:

– Pretpostavljam kako to nije tako u privatnom sektoru i tu će ovakvi projekti pomoći osvijestiti građanstvo.

ZNANSTVENA RAVNOPRAVNOST

Tim je veća uloga sveučilišne, akademske zajednice da učini čim više po pitanju rodne ravnopravnosti. Na zagrebačkom sveučilištu ima podjednak broj studentica i studenata, znanstvenica i znanstvenika. No, i dalje na pojedinim fakultetima ima više jednih ili drugih, zaključuje doc. Sović Kržić:

– Ono što akademska zajednica može učiniti je promovirati sva područja znanosti podjednako svima, osvijestiti građane što sve postoji kako bi mladi mogli samostalno izabrati zanimanje koje ih najviše ispunjava.

Zbog važećih epidemioloških mjera odnosno globalne koronapandemije, dio projektnih sastanaka će svakako morati održati online. Na taj način već su održali uvodni sastanak. Ipak, svi se sudionici projekta nadaju kako će se ubrzo stanje normalizirati dolaskom cjepiva. Premda su Erasmus+ općenito projekti razmjene iskustva između interesnih skupina zemalja Europske unije, u ovom projektu su predvidjeli i razvoj četiri znanstvena projektna rezultata, pa će rad na njima biti sada, na početku projekta, što je izvedivo ovako udaljeno, u online okruženju.

---

Aktualna reforma školstva forsira i gura STEM područja u školske kurikulume nauštrb društvenih i humanističkih znanosti, što su primijetili mnogi naši učitelji i nastavnici. Kako to komentirate?

– U današnjem svijetu informacije su na dohvat ruke, doslovno u ruci, na mobitelu. Samo treba znati kako naći pravu informaciju, odnosno kako iz gomile informacija prepoznati ono što je istinito i korisno, ono što je šum i beskorisno te ono što je lažna informacija. Nekada su te informacije ljudi morali imati u glavama čime su školski predmeti i kurikulumi uvelike pomagali.

Vještine 21. stoljeća možemo grupirati u tri glavne skupine: vještine učenja (kritičko mišljenje, kreativnost, kolaboracija i komunikacija), pismenost (informacije, mediji i tehnologije) i životne vještina (fleksibilnost, vodstvo, inicijativa, produktivnost, društvene vještine). Upravo STEAM potiče razvoj mnogih ovih vještina. Npr. slovo A predstavlja art, umjetnost, odnosno razvijanje kreativnosti. Pismenost više nije samo čitanje knjiga i pamćenje podataka, već korištenje tehnologije (slova T i E) za dolazak do korisnih informacija. U okviru novog kurikuluma informatike nalaze se i cjeline koje potiču razvoj računalnog razmišljanja i rješavanja logičkih zadataka koje bi djecu trebali pripremiti za njihova buduća zanimanja. Mnoga ta zanimanja još danas ne postoje, ali treba biti spreman. Čistim reproduktivnim znanjem bez kritičkog razmišljanja, produktivnosti i brzog odlučivanja uvijek ćemo biti sljedbenici razvoja, a ne predvodnici.

Naravno, društveni i humanistički predmeti su isto bitni, osnovna znanja svih ovih područja nam trebaju, kako bismo mogli kritički tumačiti sve one informacije na dohvat ruke, ističe dr. sc. Ana Sović Kržić.