Iza njega je 34 generacije studenata. Svima njima na početnom predavanju uvijek bi poručio – uz liječnički posao, nema ljepšeg, časnijeg i humanijeg posla. Agronomija i srodne grane osiguravaju ljudima da imaju što jesti, što piti, čime se obući i slično. Krajem prošlog stoljeća akademik Vladimir Stipetić je rekao: Malo koja Država je ostvarila svoj razvoj, a da prethodno nije razvila poljoprivredu. Stoga se nada da će mlađe generacije djelatnika Fakulteta i budući studenti Agronomskog fakulteta ostvariti ovu misiju i viziju akademika Stipetića.
On je prof. dr. sc. Ivica Kisić, nedavno izabran za novog dekana Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kisić je redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za agroekologiju Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta. Doktor je znanosti, u području biotehničkih znanosti, znanstveno polje poljoprivreda, grana: Ekologija i zaštita okoliša. Naslov doktorskoga rada bio mu je “Utjecaj načina obrade tla na eroziju vodom na pseugdogleju središnje Hrvatske”.
Od 1994. godine radi na zagrebačkoj Agronomiji, a prije toga je od 1987. do 1994. radio na Poljoprivrednom institutu Križevci, kao profesor visoke škole na predmetima pedologija i poljoprivredne melioracije…
Budući da znamo u kakvom je stanju hrvatska poljoprivreda zadnjih godina, i koliko hrvatski poljoprivrednici sve teže spajaju kraj s krajem, uslijed sve neravnopravnije tržišne utakmice i sve obilnijeg uvoza strane robe sumnjive kvalitete, pred novim je čelnim čovjekom zagrebačke Agronomije velik posao. Ponajprije na motivaciji studenata da u ovoj struci – koja život znači – pronađu sebe i svoju budućnost.
– Agronomski fakultet je danas vodeća znanstveno-istraživačka i nastavna institucija u Republici Hrvatskoj u području poljoprivrede i srodnih znanosti. Svima nama je cilj da Fakultet ovu poziciju zadrži i u vremenu koje dolazi. Temelj za razvoj čine svi zaposlenici na Agronomskom fakultetu, djelatnici u znanstveno-nastavnim zvanjima, zatim djelatnici u suradničkim zvanjima, kao i oni zaposleni na administrativnim, tehničkim i pomoćnim poslovima. To je najveće bogatstvo Fakulteta i na to sam posebno ponosan. To je temelj budućeg razvoja Fakulteta.
Puno je razloga za propadanje hrvatsko sela i nije tome samo uzrok poljoprivreda. Razlozi su puno kompleksniji. Još prije 130 godina o tome je pisao književnik Josip Kozarac u svome djelu Mrtvi kapitali
Studijski programi su nešto što moramo mijenjati, budući da neki preddiplomski studiji nisu imali skoro nikakve promjene od uvođenja bolonjskog procesa 2005. godine. U isto vrijeme razmišljamo i o novim diplomskim studijima koji bi se izvodili i na hrvatskom, ali i na engleskom jeziku.
TVORNICE NA OTVORENOM
Kakav je zadnjih godina interes mladih za vaš fakultet?
Indirektno ću odgovoriti na Vaše pitanje. U gradu Zagrebu imate velike jumbo plakate gdje Tehničko učilište iz Graza traži studente u RH. U isto vrijeme, sve više mladih iz ruralnih sredina ne vidi svoju budućnost u poljoprivredi. Hoću reći da nam predstoji lobiranje za svakoga studenta da upiše baš naš Fakultet. Mi studentima iz gradskih i prigradskih sredina moramo ponuditi jasne i koncizne razloge zašto da baš upišu naš Fakultet.
U isto vrijeme morat ćemo poraditi i na internacionalizaciji fakulteta, odnosno uvođenju diplomskih studija koji se izvode na engleskom jeziku. Organiziranje ljetnih škola za studente iz cijeloga svijeta uz suradnju s lokalnom zajednicom i poljoprivrednim gospodarstvima (gdje bi se provodio praktični dio nastave) dobitna je kombinacija na temu popularizacije Agronomskog fakulteta, kako u našoj Domovini, ali isto tako i izvan granica naše Lijepe Naše.
Puno se govori zadnjih godina o propadanju hrvatskog sela, odlasku mladih s djedovine, nekonkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Može li se trend preokrenuti većim udjelom znanosti i implementacijom novih znanstvenih spoznaja u hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju?
Nažalost, to je stvarnost. Puno je razloga za ovo stanje i nije tome samo uzrok poljoprivreda. Razlozi za propadanje hrvatskog sela su puno kompleksniji. O problemima i propadanju hrvatskog sela prije 130 godina pisao je književnik Josip Kozarac u svome djelu Mrtvi kapitali.
Kroz nove studijske programe (agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lovstvo, obnovljivi izvori energije) pokušavamo ukazati na koji način zadržati mlade ljude u ruralnim područjima. U isto vrijeme imamo i trend povratka mlađih obitelji iz gradskih sredina u ruralna područja. Ovi ljudi su se zasitili gradske sredine i svog trenutnoga posla, iako su u njemu potencijalno zarađivali puno više, sve su to napustili i započeli su novi život u ruralnoj mirnijoj i usporenijoj sredini.
Koja znanja su danas najvažnija u agronomiji i proizvodnji hrane? Jedan od najvećih problema poljoprivrede je taj da mnogi smatraju da se njome može baviti svatko, bez agronomskog znanja. Svjestan sam da svi mi branimo i veličamo svoju struku, međutim ne smije se zaboraviti kako je poljoprivreda – znanost, i to vrlo kompleksna. Vrhunski maslinar iz Istre ne bi imao puno uspjeha s uzgojem suncokreta u Slavoniji. Također, i vrhunski vinogradar iz Slavonije ne bi imao vrhunske rezultate u uzgoju kukuruza u istoj Slavoniji, iako je to sve poljoprivreda.
U isto vrijeme, klimatske promjene koje su zahvatile cijeli planet traže sve više znanja i odgovore na koji način uzgojiti biljku na otvorenom prostoru. A poljoprivreda je upravo to, tvornica na otvorenom, ali bez krova. Cjeloživotno učenje je nešto što svi oni koje se bave poljoprivredom moraju prihvatiti, odnosno svoje znanje trebaju svakodnevno nadopunjavati najnovijim svjetskim saznanjima iz područja poljoprivrede. Tu Fakultet također vidi svoju šansu.
SAMODOSTATNOST
Nije tajna ni da je Hrvatska prepuna neiskorištenih, pa i zapuštenih poljoprivrednih zemljišta, a uvozimo jako puno poljoprivrednih proizvoda…
Točno, pretpostavka je da u Republici Hrvatskoj imamo jako puno zapuštenih poljoprivrednih površina (neki spominju i do 500.000 hektara). Primarni razlog za ovakvo stanje su imovinsko-pravni odnosi (vlasništvo), nesređeni katastar te područja koja su stradala u Domovinskom ratu, a koje je napustilo domicilno stanovništvo. Na žalost, mjere komasacije i arondacije (okrupnjavanja zemljišta) se skoro i ne provode. Navedeno treba biti temeljna državna politika u području poljoprivrede. To je velik posao koji ćemo uz pomoć Fakulteta, državne i lokalne vlasti morati pokušati riješiti u bližoj budućnosti na dobrobit svih nas.
Drugo, prostor Europske unije je postao zajedničko tržište od cca 500 milijuna stanovnika i tu nema granica. Potpuno je razumljivo da vlasnici trgovačkih lanaca kupuju proizvode gdje im je jeftinije. U isto vrijeme, vlasnici trgovačkih lanaca su i suvlasnici obradivih površina u svojim matičnim državama. Tako oni u Republici Hrvatskoj prodaju svoje domaće proizvode, kao naše domaće proizvode.
Koliko je takav pristup zemlji kao bogatstvu – pogrešan?
Mislim da to nije uopće pogrešan stav, čak suprotno. Ako pogledate neke članke u novinama vidjet će te da vrlo bogati pojedinci kupuju zemljište širom Planeta u državama u kojima je to moguće. Mi trenutno živimo u vremenu Covid pandemije. Svi smo vidjeli zadnjih mjeseci kako se poštuje ideja o ravnopravnosti u podjeli cjepiva. Isto bi Vam bilo i s hranom. U slučaju bilo kakvih problema i kataklizmičnih situacija, svi se zatvaramo u svoje granice i gledamo prvo zadovoljiti svoje potrebe. Ako imamo viška to ćemo izvesti, međutim ponavljam – u izvanrednim situacijama prvo se štiti domaće stanovništvo. Na žalost, u pogledu samodostatnosti poljoprivrednim proizvodima ne stojimo baš najbolje.
Jedan pojam koji još nije zaživio u Hrvatskoj je “Land grabing” koji najkraće znači da bogate svjetske korporacije (ili pojedinci) kupuju u siromašnim i politički nestabilnim državama zemljište, gdje uzgajaju poljoprivredne kulture za svoje potrebe ili za svjetsko tržište. Na ovaj način tjeraju domaće stanovništvo da se iseli i da krenu kao izbjeglice prema bogatijim Državama. To je jedna druga tema, ali koja se indirektno jako manifestira i na Hrvatsku, budući da smo mi graničari koji priječimo ulazak tih istih izbjeglica u Europsku uniju.
Gdje biste svrstali vaš fakultet, njegove znanstveno-istraživačke dosege i kvalitetu profesora u usporedbi sa sličnim fakultetima Europske unije?
Ja sam vrlo ponosan da je Agronomski fakultet zadnjih godina na svim svjetskim listama citiranosti u području „Agricultural sciences“ svrstan među 100-200 najcitiranijih Fakulteta u svjetskim razmjerima. Nadalje, prema NTU Ranking-u Agronomski fakultet je najbolje rangirano područje te Sveučilištu u Zagrebu ukupno značajno diže prosjek.
Klimatske promjene koje su zahvatile cijeli planet traže sve više znanja i odgovore na koji način uzgojiti biljku na otvorenom prostoru. A poljoprivreda je upravo to, tvornica na otvorenom, ali bez krova
Naši nastavnici surađuju i s mnogim međunarodnim Sveučilištima diljem svijeta, u vidu gostujućih predavanja ili zajedničkih projekata. Najveći međunarodni znanstveni projekti, koje koordinira ili u kojima sudjeluje naš Fakultet, provode se u suradnji s međunarodnim Sveučilištima od kojih bi istaknuli: Sveučilište u Bolonji (Alma Mater Studiorum University of Bologna), Sveučilište u Ateni (Agricultural University of Athens), Sveučilište u Švedskoj (Swedish University of Agricultural Sciences) i Sveučilište u Hohenheimu u Njemačkoj.
POLA STUDENATA DOLAZI IZ GRADOVA
S kojim fakultetima najviše surađujete?
U vidu mobilnosti nastavnika i studenata, kao i zajedničkih znanstvenih projekata, imamo istaknutu dugogodišnju suradnju kako sa Sveučilištima unutar Europske unije, tako i Sveučilištima diljem svijeta. Vrlo često surađujemo i sa Sveučilištima susjednih zemalja. U sklopu Erasmus+ programa dogovorena je buduća suradnja s 23 Sveučilišta od kojih su najznačajnija sveučilištu u Beču, Varšavi, Ljubljani… Također sudjelujemo i u međunarodnim nastavnim projektima, većinski ostvarenim preko Erasmus programa, gdje dodatno uz već navedene ostvarujemo suradnju sa francuskim, turskim, grčkim sveučilištima.
Koja bi bila vaša poruka budućim studentima – što ih čeka po upisu na Agronomski fakultet?
U posljednje vrijeme skoro 50% studenata na Agronomski fakultet dolazi iz gradskih sredina. Kao prvo, te buduće studente trebamo uvjeriti da mi ne nudimo samo programe vezane uz klasičnu poljoprivredu – sjetve i sadnje poljoprivrednih kultura. Mi svoje izvedbene programe prilagođavamo okolišnoj politici Europske unije (EU). Navodim jedan primjer, namjera čelništva je da zemlje članice EU do 2050. godine postanu klimatski neutralne. Kako bi se to postiglo, provest će se u djelo niz inicijativa kojima se štiti okoliš i potiče zeleno gospodarstvo i kružna ekonomija, na temelju mehanizama za pravednu tranziciju. Fakultetu se ovdje pruža nevjerojatan niz mogućnosti suradnje na prilagodbi vezanoj uz što veću klimatsku neutralnost (prelazak na obnovljive izvore energije), ali i u sektorima bioraznolikosti, održive poljoprivrede i zelene industrije te posebno strategije od polja do stola. Tu svoje mjesto mogu pronaći i agrošumarstvo te permakulturni uzgoj biljaka i držanja životinja.
