Kako dizajneri mogu pomoći obnovi planeta?

U svijetu koji se danas suočava s klimatskim, društvenim i zdravstvenim krizama, dizajn zauzima ključnu ulogu jer jasno pokazuje učinke kreativnosti i inovacije. Više nego ikada, inovativne dizajnerske prakse moraju preispitati svoje prioritete i pronaći nove načine za suočavanje s izazovima ako želimo sigurnu, održivu i mirnu budućnost. Što su planetarne granice, gdje se kao planet nalazimo i zašto je toliko važno postojati, razmišljati i dizajnirati na drugačiji način, objasnila je Delfina Fantini van Ditmar, profesorica i istraživačica s prestižne londonske škole Royal College of Art. Ona je tijekom svog boravka, od 13. do 17. travnja održala predavanje i radionicu regenerativnog dizajna na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sa studentima i predavačima Studija dizajna posjetila imanje ZMAG-a – Zelene mreže aktivističkih grupa.

Regenerativni dizajn je pristup dizajnu koji ide korak dalje od održivog dizajna. Dok održivi dizajn nastoji smanjiti zagađenja, regenerativni pokušava aktivno obnavljati (regenerirati) prirodu, društvo i sustave te stvoriti bolje uvjete za život.

ISTAKNUTA BIOLOGINJA I DIZAJNERICA

Prof. dr. Delfina Fantini van Ditmar je biologinja, istraživačica dizajna i viša predavačica na programu Innovation Design Engineering na Royal College of Art u Londonu. Delfinina strast za održivošću i očuvanjem prirode vidljiva je u njezinim predavanjima i pristupima dizajnu, s posebnim naglaskom na materijalnu redukciju koja zahtijeva nove stilove života, smanjenje proizvodnje, a samim time i potrošnje. Sudjeluje kao istraživačica u Becoming Regenerative, projektu ESRC/AHRC-a koji istražuje ulogu umjetnosti i dizajna u oblikovanju regeneracije. Diplomirala je biologiju (BA), a doktorat je stekla na Royal College of Art, School of Design, s disertacijom pod nazivom The IdIoT.

U svojoj praksi bavi se ekološkim promišljanjem, refleksivnim praksama i alternativnim budućnostima, a u Zagreb je na Studij dizajna stigla u sklopu KA 131 dolazne mobilnosti programa Erasmus+ kako bi studente 4. semestra prijediplomskog studija Industrijskog dizajna, u okviru UNIC projekta potaknula na sustavno razmišljanje, propitivanje dominantnih okvira znanja i kritičko promišljanje pri donošenju dizajnerskih odluka.

U predavanju nazvanom „Regenerativne dizajn prakse“ govorila je o planetarnim granicama, o dizajnu koji treba pomoći prirodi da se oporavi i obnovi, o projektima koji daju više nego što uzimaju, o sistemskom razmišljanju i povezivanju ekologije, kulture i zajednice i neminovnom zaokretu stila življenja.

EKOLOŠKA KRIZA NA VRHUNCU

– Moramo promijeniti način na koji se odnosimo prema prirodi, od toga kako proizvodimo, trošimo, živimo, radimo, jedemo, grijemo se do toga kako putujemo i transportiramo robu. U svemu tome jasno vam je koliko različitih područja dizajna postoji u kojima možete djelovati. Ovo je trenutak kada se moramo osvrnuti oko sebe jer se ne možemo ponašati kao da nas se to ne tiče i kao da to nije stvarnost s kojom se suočavamo. Raditi “manje loše” ili smanjivati štetu jednostavno nije dovoljno jer  ekološka kriza je dosegla vrh, upozorila je Delfina Fantini van Ditmar.

Osvrnuvši se na planetarne granice napomenula je kako se broj prekoračenih granica povećao s tri na šest, a prošle godine na sedam. Planetarne granice definiraju siguran prostor za djelovanje čovječanstva, utvrđujući devet ključnih sustava Zemlje čije prekoračenje prijeti stabilnosti i okolišu. Prema najnovijim izvješćima, šest od devet granica je probijeno (klimatske promjene, bioraznolikost, dušik/fosfor, promjene u korištenju zemljišta, slatka voda, nove tvari), što ukazuje na kritičan rizik od nepovratnih promjena. (Stockholm Resilience Centar).

– Vjerujte, nije riječ o nečemu neznatnom. Kao dizajnerima to vam se može činiti kao nešto sporedno, ali zapravo je iznimno važno. Postoji i jedno posebno područje koje, ako niste spremni zaviriti dublje u znanost, možda uopće nećete razumjeti jer je prilično kompleksno. To su tzv. novi entiteti (novel entities) –  umjetno stvorene kemikalije i materijali koje priroda prije nije poznavala i tu spadaju plastika, pesticidi, herbicidi, industrijske kemikalije, antibiotici, nanomaterijali i slično, otkrila im je profesorica Fantini van Ditmar.

U svom predavanju je istaknula kako dizajn znači djelovanje, promišljanje alternativnih budućnosti i sadašnjosti. Iz te povezanosti, rekla je, trebamo poticati međuovisne odnose. Posebno je izdvojila zapažanja prof. dr. sc. Tima Ingolda, čuvenog britanskog antropologa poznatog po radu u području socijalne antropologije i po inovativnom pristupu odnosa između ljudi, okoliša i materijalnog svijeta. On u svojoj knjizi „Correspondences“ govori o pojmu “korespondiranja” i nužnosti da jedni drugima odgovaramo za sve što činimo. Djelo zagovara „korespondenciju” kao način povezivanja života s bićima i materijalima, ističući važnost brige i pažnje u vremenu ekološke krize.

DIZAJN JE SVUDA OKO NAS

Dizajn je posvuda oko nas. Temeljno je važan i neizbježan. Od zgrada u kojima živimo i radimo do odjeće, tehnologije, namještaja, pa čak i načina transporta ljudi i roba, sve je to rezultat dizajna. Ključno za razumijevanje osnovnog principa regenerativnog dizajna je rad s principima živih sustava. Vraćajući se na tu ideju, naglašava profesorica Fantini van Ditmar, važno je imati na umu ulogu dizajna u promicanju tih principa. Navodeći misao argentinskog slikara Tomása Maldonada, koji kaže da se problemi koje je stvorilo industrijsko društvo ne mogu riješiti napuštanjem dizajna, zahtijevaju odgovorniju i kritičniju dizajnersku praksu. Iako je Maldonado to napisao davno, njegova je misao i danas vrlo aktualna, ističe Delfina.

– Trebamo potpuno nove načine postojanja i redizajniranja naše stvarnosti. Pokušaji ublažavanja klimatske krize zahtijevaju ambiciozne, transformacijske planove i radikalno drugačiji način razmišljanja, djelovanja i shvaćanja nas samih u odnosu na druge i svijet, zaključila je profesorica Fantini van Ditmar.

EDUKATIVNI POSJET ZMAG-u

Stručna tura po imanju ZMAG-a obuhvatila je teme: hrana (agroekologija, prehrambeni suverenitet, banka sjemena, šumski vrt, vrtlarstvo), graditeljstvo (razne tipologije prirodnih građevina), otpad (zero waste, reciklaža, kompostiranje, pročišćavanje otpadnih voda) i permakulturni dizajn. 

Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) je udruga koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih tehnologija i ekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa te ekološke aktiviste.

RADIONICA REGENERATIVNOG DIZAJNA 

U sklopu nastave na predmetu Projektiranje – industrijski dizajn 4,  profesorica Fantini van Ditmar održala je radionicu regenerativnog dizajna koja istražuje eksperimentalne regenerativne intervencije u kontekstu stambenih prostora. Crpeći inspiraciju iz pristupa vrtlarenju Johna Cagea i Dereka Jarmana, uz kritički osvrt na „antibiotski“ efekt moderniziranog doma, studenti su trebali sagledati lokalne prirodne i društvene resurse kao pokretače oblikovanja interijera utemeljenih na specifičnom lokalitetu. 
Elemente vrta, kao prostora s potencijalom regeneracije, unijeti u prostor doma, predlažući dizajnerske intervencije koje adresiraju na pitanja:

• Kako interijer doma može djelovati u skladu s mjestom, klimom, kulturom i ekologijom, a ne protiv njih?
• Koje se prilike otvaraju kada pažljivo promatramo ono što već postoji na nekom mjestu, uključujući njegovu klimu, ekosustave i sustave znanja?
• Kako ćete znati da je vaša intervencija društveno i okolišno uspješna?

Na kraju radionice studenti su predstavili svoja rješenja, a prezentaciji je prisustvovala antropologinja i istraživačica dr. Katie Pfeiffer.