Kako danas funkcioniraju kreativne industrije na internetu?

Niz okruglih stolova o intelektualnom vlasništvu održavat će se u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišnoga interdisciplinarnoga poslijediplomskoga specijalističkog studija “Intelektualno vlasništvo”, uz partnerstvo HDS ZAMP-a. Prva diskusija pod nazivom “Kreativne industrije na internetu” okupila je u Auli zagrebačkoga sveučilišta Ninu Obuljen Koržinek, ministricu kulture i medija, Dražena Klarića  iz HUP-a (Udruga novinskih izdavača), Valentinu Wiesner iz Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, Goran Navojca iz Hrvatskoga društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava, Nikšu Bratoša iz Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, Maju Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge / ZAPRAF, Branimira Mihaljević iz Hrvatskoga društva skladatelja te prof. dr. sc. Romanu Matanovac Vučković, voditeljica Studija sa Sveučilišta u Zagrebu:

– Prije nekoliko godina pokrenuli smo studij “Intelektualno vlasništvo”, kojim širimo znanje o intelektualnom vlasništvu, ali i stvaramo specijaliste u tom području koji će pomoći svim inovativnim industrijama, rekla je profesorica Matanovac Vučković. Budući da se posljednjih godinu dana intenzivno govori o novome Zakonu o autorskim i srodnim pravima, dodaje kako su u Zakon nastojali uvrstiti najviše standarde zaštite autorskih i srodnih prava na digitalnom tržištu. Između ostalog, Hrvatska je prva država koja je definirala novinarsko djelo kao autorsko djelo. Time se ponosimo, zaključuje Matanovac Vučković, iako kaže da bi neki znanstvenici kazati kako možda nismo trebali tako izričito u tom smjeru. Zaključuje kako je rijetko koju industriju internet transformirao kao što je transformirao glazbu, postali su novi standard za konzumaciju, i zapravo je sada veliki posao pred svim dionicima tog sustava – edukacija publike.

Okupljene su pozdravili rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, koji se osvrnuo na ogroman potencijal kreativne industrije za sektor gospodarstva:

– Sektor kreativne industrije generira 2,3 posto BDP-a Republike Hrvatske odnosno 6,3 milijarde kuna godišnje, u njemu radi više od 120 tisuća ljudi te je u njemu aktivno gotovo 6 posto pravnih subjekata, poručio je Mlinarić, čime je samo potvrdio da je organizacija ovakvog niza okruglih stolova itekako potrebna i korisna.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najavila je strateško partnerstvo s novoosnovanim Uredom za izvoz glazbe. Naglasila je da kreativni pojedinci koji stvaraju sadržaj moraju dobiti adekvatan stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj, zbog čega se ulaže puno u oporavak kulturnih i kreativnih industrija zbog nedavne pandemije:

– Bili smo svjedoci da se jedan dio hrvatske industrije samo ugasio, bez ikakve perspektive kada će se ponovno pokrenuti. Zato smo raznim mjerama kulturu držali otvorenom, za razliku od svih drugih europskih država, tražili smo načine da nastavimo raditi u nemogućim okolnostima. Čime smo naposljetku omogućili da su svi u toj industriji uspjeli preživjeti, što nije slučaj u drugim europskim zemljama. Uspjeli smo se također izboriti da u Nacionalni plan oporavka i otpornosti uključimo liniju financiranja za kulturne i kreativne industrije i zato je važno da radimo na razvoju publike za domaće sadržaje koja neće uključivati samo konzumiranje kroz međunarodne posrednike i gatekeepere. Naime,  cijeli niz programa i mjera ulažemo u razvoj publike, dakako uz suradnju sa strukovnim udrugama kao i udrugama za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Ministrica je spomenula izvoz hrvatske glazbe u inozemstvo kao jedan od važnih ciljeva tih napora, čime je ujedno podržala rad novoosnovanog Ureda za izvoz glazbe (We Move Music Croatia). Ministarstvo kulture i medija vjeruje da će mnogi naši vrhunski glazbenici kroz taj ured doći do publike i izvan granica Lijepe naše.

Naš poznati producent Nikša Bratoš, predstavnik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, podsjetio je kako je ljudima, i u Hrvatskoj i u svijetu, trebalo određeno vrijeme da osvijeste kako je glazba intelektualno vlasništvo. Čija umjetnička vrijednost raste s vremenom i trajna je, te ostaje puno dulje „živa“ od samog autora:

– Hrvatska kulturna industrija proizvodi puno, prihod je veći nego broj ljudi koji sudjeluju u tome. Zakon je neke stvari postavio dobro, što je korak naprijed, no nedovoljno dug i hrabar. Ostalo je nekoliko stvari visjeti u zraku. Krenulo se u regulaciju, to je super i tako bi trebalo nastaviti. Period od tri godine za prilagodbu po meni je bespotreban, imali smo osamnaest godina da se to sve prilagodi. Lijepo je to što nastojimo korisnike na neki način uvjeriti da nas trebaju podržavati i da trebaju platiti sadržaj koji koriste, međutim, kad su glazbeni izvođači u pitanju, prvi u redu korisnika su diskografi. Htio bih njih osvijestiti da prvo oni ispoštuju izvođače, da ispoštuju ugovore, da plate sve što trebaju, pa onda ćemo krenuti i na same krajnje korisnike. Raduje ipak što je svijest ljudi o plaćanju intelektualnog vlasništva rastuća, naročito među mlađom populacijom, zaključio je Nikša Bratoš.

Snimku okruglog stola “Kreativne industrije na internetu” održanog u Auli Sveučilišta u Zagrebu možete pogledati OVDJE.