Kakav je položaj umjetnosti i kulture kroz obrazovnu vertikalu?

Na Sveučilištu u Zagrebu održan je međunarodni stručni skup pod nazivom Umjetnost i kultura u obrazovnoj vertikali u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, a na inicijativu prorektorice prof. art. Jasenke Ostojić i predsjednice radne skupine Kulturno-obrazovna vertikala Povjerenstva za umjetnost i kulturu prof. art. Renate Penezić.

Cilj skupa bio je razgovarati stručno i odgovorno o kulturi i umjetnosti iz različitih područja i perspektiva, s naglaskom na to da svako dijete i svaka mlada osoba ima pravo na umjetnost, i to na svim razinama obrazovne vertikale.

U uvodnom je govoru prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i redovita profesorica Muzičke akademije Jasenka Ostojić nazočne pozdravila i u ime rektora te podsjetila na sve aktivnosti, inicijative i planove koje Ured za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju i Povjerenstvo za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu čine i namjeravaju činiti vezano za sveučilišnu razinu brige o umjetnosti. Istaknula je riječ „povezivanje“ jer je Sveučilište u svojem višegodišnjem planu uspjelo povezati fakultete i akademije s umjetničkom komponentom, staviti studente u središte te povezati se s nacionalnim i gradskim kulturnim institucijama. Također, napomenula je da je svakako za stvaranje boljitka za pojedinca i društvo potrebna osjetljivost sustava za nadarene mlade ljude, kreativno promišljanje i od nacionalnoga interesa njegovanje jezika, kulture i baštine.

Viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić u svojem je govoru spomenula činjenicu da su škole i obrazovne ustanove danas izložene digitalnim izazovima i brzim promjenama te da je potrebno pronaći kako unaprijediti sustav i škole te da su ovakvi stručni skupovi upravo mjesta gdje se susreću iskustvo i praksa i možebitna rješenja.

Nakon glazbene točke na harmonici Techno Chords Hans-Günthera Kölza i predivne izvedbe Luke Ljubičića, učenika 2. razreda osnovne škole i polaznika Osnovne glazbene škole Rudolfa Matza, pod mentorstvom profesorice Josipe Vukelić, započeo je program u kojem su predstavljene teme iz različitih aspekata umjetnosti.

Izv. prof. dr. sc., mr. art. Tamara Jurkić Sviben u svojem je izlaganju postavila temu i pitanje: „Zašto u 21. stoljeću i dalje trebamo umjetnost i kulturu u obrazovanju?“ U doba digitalizacije i naglaska na STEM područje, umjetnost se u širem društvenom kontekstu smatra tek ukrasom ili estetskim dodatkom, a tijekom povijesti umjetnost je bila ta kroz koju se mjerilo, brojilo, uspoređivalo i objašnjavalo, prema kojoj se uređivao svijet. „Kultura i umjetnost nužan su dio općega obrazovanja jer djeci danas trebaju vještine kao što su održavanje pažnje, disciplina, mogućnost interpretacije, empatija, suradnja, shvaćanje jezika te razvijene kognitivne sposobnosti. Također, ne i manje važno, umjetnost ima razvojni socijalni i inkluzivni moment“, rekla je profesorica Jurkić Sviben. U nastavku izlaganja govorilo se o važnosti obiteljskoga okružja u kojemu dijete odrasta i ima li doticaja s kulturnim sadržajima od ranoga doba, ali da to ne smije biti i jedina inicijalna stavka, već da sustav mora kompenzirati onaj dio koji dijete ne može dobiti ili dobiva premalo. „Za cjelovite i kreativne ljude u društvu nužna je umjetnost, ne samo obrazovanje“, zaključila je.

S Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu doc. art. Ida Loher održala je izlaganje pod nazivom Dimenzije likovnog / vizualnog obrazovanja u osnovnoškolskom sustavu: mogućnosti, izazovi, smjernice, u kojem je naglasila da su ljudi vizualna bića i da primaju 70 posto vizualne kulture, a da u sustavu imaju samo četiri posto ukupne školske satnice te da bi to trebalo promisliti i promijeniti. Docentica je predstavila Udrugu za promicanje vizualne kulture OPA i aktivnosti koje provode.

Profesorica Daria Kurtić iz Agencije za odgoj i obrazovanje dala je perspektivu iz područja glazbe i održala izlaganje pod nazivom Glazbena kultura, glazbena umjetnost i umjetničke škole u odgojno-obrazovnoj vertikali. Govorila je o odgojno-obrazovnim ciklusima za stjecanje temeljnih kompetencija, o odgojnim vrijednostima, odgojnim zadatcima glazbene nastave, predmetnim kurikulima te o povezanosti s drugima predmetima i interdisciplinarnosti. Ravnateljica Škole za klasični balet, profesorica Martina Kralj, napravila je prikaz Škole koja je počela s radom 1949., od prvoga djetetova pokreta, predškolskoga i pripremnoga programa do profesionalne zrelosti, te navela pozitivne primjere iz prakse i rada s mladima.

Profesorica i ravnateljica Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka Sunčana Bašić u svojem je izlaganju iz svakodnevnoga život i prakse objašnjavala kako funkcionira cjelodnevna škola i umjetničko obrazovanje kao eksperiment započet 2023. godine, što točno takva organizacija znači u djetetovu životu, u kojim dijelovima su moguća poboljšanja te o suradnji s glazbenim i plesnim školama. Posljednje izlaganje u prvom dijelu skupa održala je prof. dr. sc. Ana Butković s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Umjetnost u obrazovanju i dobrobit djece i mladih, u kojemu je stavila naglasak na širinu te kazala: „Umjetnost je sveprisutna u predškolskoj dobi, djeca su kreativna, igraju se i stvaraju, ali kako kreću dalje u obrazovnom sustavu, umjetnost i poticanje na kreativnost smanjuje se tako da je u srednjoj školi gotovo i nema, i to bi trebalo mijenjati“, poručila je profesorica te istaknula važnost umjetnosti u stvaranju otpornosti djece i pozitivnoga učinka za mentalno zdravlje.

Nakon stanke, na skupu su predstavljeni primjeri dobre prakse, uglavnom inozemnim stručnjaka i profesora. Profesorica iz Slovenije i ravnateljica Glazbene škole Zagorje ob Savi Metka Podpečan dala je primjere iz svoje prakse i predstavila slovensko iskustvo povezivanja osnovne i glazbene škole. Kirsi Kaunismäki-Suhonen, ravnateljica Škole za kulturne usluge i glazbu sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Metropolia u Helsinkiju, i dr. Jakub Hutek, dekan Fakulteta za glazbenu pedagogiju, zborske studije i ritmiku na Glazbenom sveučilištu Fryderyka Chopina u Varšavi videima su se obratili publici i predstavili svoje institucije, funkcioniranje obrazovnoga sustava i govorili o zanimljivom primjerima iz svojega nastavničkog iskustva.

Prije panela u posljednjem dijelu programa nazočne su oduševili Klara Gabud na flauti, učenica 2. razreda srednje škole, i Vilim Kosec na gitari, učenik 3. razreda srednje škole, oboje polaznici Glazbene škole Pavla Markovca, uz mentoricu prof. art. Renatu Penezić. Izveli su djelo Non-sense za flautu i gitaru Krešimira Seletkovića.

Panel-rasprava pod širim nazivom Umjetnost i kultura u obrazovanju djece i mladih okupila je stručnjake različitih područja te na taj način ostvarila i cilj ovoga stručnoga skupa: pružiti više perspektiva gledanja na izazove u obrazovnoj vertikali, ali i rješenja uz zajedničku odgovornost koja pretpostavlja staviti djecu i mlade u središte obrazovno-umjetničkoga sustava. U raspravi su sudjelovali: izv. prof. art. Maja Rožman s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i dekanica od sljedeće akademske godine, ujedno i predsjednica Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu, zatim dr. Inge Breznik, savjetnica za glazbenu umjetnost Zavoda Republike Slovenije za školstvo, Borut Vidošević, mag. mus., potpredsjednik Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga i ravnatelj Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici, Irena Kregar Šegota, načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture i medija, doc. dr. sc. Tanja Jurin, klinička psihologinja s Filozofskoga fakulteta i voditeljica Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, Gordana Košćec Bousfield, prof., voditeljica Osnovne škole Poliklinike SUVAG i predstavnica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA. Raspravu je moderirala asistentica Brigita Vilč s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i umjetnička suradnica na Muzičkoj akademiji.

Profesorica Rožman s Akademije likovnih umjetnosti istaknula je ulogu Sveučilišta i njegova Povjerenstva za umjetnost i kulturu za društvo općenito, napose studentsku populaciju, koja je velika. „Mnogi projekti koje provodimo, poput UniARTa, Kulturnog utorka, Sveučilišta velikog srca, koje je i humanitarnoga karaktera, govore o velikom zamahu Sveučilišta u tom smjeru. To je i jedan od načina na koji Sveučilište vraća i daje društvu“, zaključila je. Klinička psihologinja i docentica Jurin govorila je pak iz aspekta emocija, tj. regulacije emocije koja pretpostavlja određeno iskustvo, a umjetnost u tome uvelike pomaže. „Umjetnost omogućava da se sve doživi na vlastiti, poseban način i tu nema ispravnoga doživljaja. Bivanje u umjetničkom sadržaju dozvoljava nam da shvaćamo svoje emocije i usmjeravamo ih na same sebe: tko, sam, što volim i sl. Potrebno je voditi razgovor sami sa sobom jer tako gradimo metapoziciju i promišljamo“, rekla je Jurin i dodala: „Studenti propituju svoj identitet i u težim životnim situacijama to im otvara prostor za nalaženje odgovora.“

Načelnica pri Ministarstvu kulture i medija Irena Kregor Šegota složila se s kolegama da je umjetnost iznimno važna jer gradi kvalitetne ljude i čvršću zajednicu te nabrojila programe koje Ministarstvo radi u okviru svojih aktivnosti. Potpredsjednik Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga i ravnatelj Umjetničke škole Borut Vidošević govorio je o plesnim i glazbenim školama, civilizacijskoj obvezi koju imamo kako bismo zadržali ulogu umjetnosti u društvu kakva mora biti i kakva je bila tijekom ljudske povijesti. Voditeljica Osnovne škole Poliklinike SUVAG i predstavnica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA Gordana Košćec Bousfield skrenula je pozornost na veliku količinu banalnih informacija koje nemaju vrijednost, a djeca ih usvajaju i ne mogu ih izbjeći te ih poistovjećuju s vlastitim identitetom. Sustav bi trebao biti odgovoran da mladi razumiju sadržaj, a zatim ga pretvore u vlastitu ideju, i upravo je zato važno umjetničko obrazovanje. Dr. Inge Breznik, savjetnica za glazbenu umjetnost Zavoda Republike Slovenije za školstvo, govorila je o praksi u susjednoj Sloveniji, njihovoj kurikulnoj reformi te o nekim pozitivnim odlukama, kao što je veći broj sati glazbene kulture i sustavno regulirani školski zborovi.

Zaključno, velika je odgovornost svih u sustavu i obrazovanju da se uspije u kvalitetnim nastojanjima umjetničkoga obrazovanja sve djece i svih mladih, neovisno o tome što će odabrati za buduće zanimanje i pritom im dopustiti da na svojem putu griješe, navesti ih da promišljaju i da žele podijeliti svoje mišljenje.

Kako bi sve i završilo s umjetnošću, za kraj je uslijedila još jedna glazbena točka: Matija Dragojlović na gitari, student 5. godine Muzičke akademije, uz mentorstvo izv. prof. art. Krešimira Bedeka, izveo je djelo Borisa Papandopula Igra br.1.

Tekst napisala: Maja Žepec