Jezik znanosti u doba globalizacije

U organizaciji Kluba hrvatskih humboldtovaca uz suradnju Fakulteta hrvatskih studija i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u dvorani Društva sveučilišnih nastavnika održano je predavanje o Jeziku znanosti u doba globalizacije – s pogledom na Hrvatsku i status njemačkoga. Okupljene su srdačno pozdravili domaćini – predsjednica Društva sveučilišnih nastavnika prof. dr. sc. Jasna Franekić i izv. prof. dr. sc. Milan Pelc, koji su ukratko predstavili temu predavanja i njezinu aktualnost.

Događaj je moderirao prof. dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić s Odsjeka za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a na predavanju su sudjelovali prof. dr. sc. Siegfried Gehrmann s Fakulteta hrvatskih studija i izv. prof. dr. sc. Slađan Turković s Odsjeka za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Tematska okosnica bio je razgovor o kontroverzama jezika znanosti, prije svega o prisutnosti anglofonizacije znanstvenoga, ali i obrazovnoga svijeta. Na susretu je održano i predstavljanje temata sveska i autora zbornika radova Zagreber germanistische Beitrӓge iz 2019. godine pod nazivom Anglophonisierung der Wissenschaftssprache (Anglofonizacija znanstvenoga jezika).

Prof. Gehrmann u svojem se izlaganju osvrnuo na pitanja zašto se znanstvenici odriču svojih nacionalnih jezika i prelaze na „all english“? Upitao se što time znanstveni sustav dobiva, a što gubi. Istaknuo je da postoje dva osnovna modela kada je u pitanju jezik znanosti, a to su višejezični model i model dominacije engleskoga jezika. Razlog za anglofonizaciju znanosti po njegovom je mišljenju, u prvom redu, želja znanstvenika da njihovi radovi budu što dostupniji i vidljiviji. No to sa sobom nosi i određene probleme, istaknuo je i upozorio da inzistiranje isključivo na engleskom jeziku nije u skladu s hrvatskom tradicijom višejezičnosti znanstvenog jezika, ali i kulturne sfere. Deficit višejezičnosti u hrvatskom školstvu samo je jedna od mana, ustvrdio je, a prava opasnost leži u činjenici da se takvim postupanjem sužava nacionalni jezik, a samim time i opće nacionalno znanstveno mišljenje.

Profesor Turković okupljenoj je publici predstavio svezak časopisa Zagreber germanistische Beitrӓge iz 2019. godine, izdavača Odsjeka za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Turković istaknuo je značaj ovoga sveska, posebice jer je tematski kompatibilan zamisli predavanja, a ukratko predstavljen kroz pitanja: Koje su sve implikacije brzo-šireće anglofonizacije u znanostima, znanstvenim istraživanjima, ali i u školstvu (pa i akademskim zvanjima)?

Nadalje, govoreći o sadržaju zbornika, prof. Turković dotaknuo se i osmorice autora koji su ostavili vrijedan doprinos u razjašnjavanju trenutačnih jezično-znanstvenih aporija moćnoga i globalnoga komunikacijskoga modela kakvim je engleski jezik postao.

Nakon izlaganja je uslijedila rasprava vezna uz pravne diskrepancije EU regulativa i radnih jezika (tendencija pada drugih glavnih jezika i premoć engleskoga). Razgovaralo se i o ideji implementacije višejezičnoga koncepta u europske institucije te o mogućnostima i načinima sprječavanja potpune „anglofonske stihizacije“ hrvatskoga znanstvenoga prostora.  Naveden je i problem razilaženja vrednovanja višejezičnosti u STEM i društveno-humanističkom području znanosti. Zaključeno je da postoji potreba za formiranjem specifičnoga udruženja (centra) za višejezičnost na regionalnoj i visokoobrazovnoj razini u Hrvatskoj.

Više informacija o radu Kluba hrvatskih humboldtovaca možete pronaći na web stranici: https://www.humboldt-club.hr/index.php

Više informacija o radu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu možete pronaći na web stranici: https://dsn-zg.hr/