Jezik je ključni segment identiteta unutar Europske unije

Studij traje dva semestra odnosno jednu akademsku godinu. Prijave za ispit zaprimaju se do 25. kolovoza 2023. Razredbeni ispit održat će se između 11. i 15. rujna. Zimski semestar počinje prvoga ponedjeljka u mjesecu listopadu 2023. i završava 12. siječnja 2024. Ljetni semestar počinje 5. veljače 2024. i završava završnim ispitom između 10. i 14. lipnja 2024.

Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Glavnom upravom za konferencijsko prevođenje Europske komisije (DG Interpretation) i Glavnom upravom za konferencijsku logistiku i usmeno prevođenje Europskoga parlamenta već niz godina izvodi sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij “Konferencijsko prevođenje”. Studij se izvodi u Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu od akademske godine 2005./2006., a dosad je uspostavljen na više od četrdeset europskih sveučilišta.

Studij vodi i njime koordinira dr. sc. Mirjana Polić Bobić, redovita profesorica u miru i professor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je predavala španjolsku i hispanskoameričku književnost te povijest kulture. Pored istraživanja u tim područjima, bavila se i istraživanjem hrvatsko-hispanskih veza. Objavila je velik broj znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim i stranim stručnim i znanstvenim časopisima. Osim na matičnome fakultetu i sveučilištu, predavala je module na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima hispanskih književnosti na sljedećim sveučilištima: Univerza v Ljubljani, Universidad de Salamanca, Universidad de Alcalá i Universidad de Navarra u Španjolskoj te Universidad de Guadalajara u Meksiku, a održala je po nekoliko predavanja i na sveučilištima Universidad Católica Argentina (Argentina), Universidad Andrés Bello i Pontifi cia Universidad Católica de Chile (Čile), Universidad San Pablo CEU (Španjolska), Université de Fribourg (Švicarska) i dr.

Studij „Konferencijsko prevođenje“ izvode sveučilišni nastavnici i konferencijski prevoditelji akreditirani u tijelima Europske unije koje je DG Interpretation obuči za izvođenje tih vježbi.  Četiri od ukupnog broja kolegica koje izvode vježbe bivše su studentice ovog studija, saznajemo od prof. emer. Mirjana Polić Bobić:

– Studij smo pokrenuli 2005./06., dakle, prve „bolonjske“ godine. Od tada su prošle 23 akademske godine, a studij se održao 19 akademskih godina. Kad bih morala sažeti, najjači dojam je da smo kroz to vrijeme jako puno radili jer se na studiju radi svakodnevno cijele akademske godine. Samo pokretanje studija je predstavljalo novo iskustvo. Tada sam bila redoviti profesor s dvije važne dužnosti u sustavu visokoga obrazovanja iza sebe, ali nikad ranije nisam pokretala studij. Dodatni moment je bio promjena sustava visokoškolskog obrazovanja koji se odvijao u to vrijeme, ali i sama narav specijalističkog studija koji je različito koncipiran od dotadašnjih isključivo znanstvenih poslijediplomskih studija. Specijalistički studij obrazuje za vrlo konkretni posao, u ovom slučaju posao konsekutivnog i simultanog prevoditelja.

Je li i u kojoj mjeri studij opravdao svoje postojanje?

Studij je uspostavljen na inicijativu Glavne uprave za konferencijsko prevođenje Europske komisije i analogne službe Europskog parlamenta. Naime, te su službe primijetile da za proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kao ni kasnije, za stalno nesmetano funkcioniranje kad Hrvatska postane stalna članica EU, tijela EU nemaju dovoljan broj akreditiranih simultanih i konsekutivnih prevoditelja kojima je hrvatski jezik A, tj. materinji jezik. Isto tako, primijećeno je da postoji nasušna potreba za studijem koji će pripremiti specijaliste za taj posao, to jest, za akreditacijski ispit za rad u tijelima EU. Valja spomenuti da takvog ni sličnog studija ni na kojoj razini u Hrvatskoj dotad nije bilo. Budući da je do danas u tijelima EU akreditirano preko dvadeset naših bivših studenata, te da je tako, uz dotad akreditirane iskusne prevoditelje, od kojih su neki završili takav ili slične studije u inozemstvu dok ga u Hrvatskoj nije bilo, osigurana mogućnost prevođenja s hrvatskog i na hrvatski jezik kao jedan od jezika EU-  mislim da je studij itekako opravdao postojanje! Naša je prvenstvena zadaća upravo to: osigurati stalno pomlađivanje i upotpunjavanje stručnih prevoditelja za „hrvatsku kabinu“. Kad takvih stručnih ljudi ne bi bilo, naši dužnosnici, naši europarlamentarci i svi ostali koji svakodnevno sudjeluju na različitim sjednicama, razgovorima, skupovima i td. ne bi ondje mogli govoriti svoj materinji i naš službeni hrvatski jezik što je njihovo pravo. Jezik je ključni segment identiteta i itekako je važno moći se njime služiti svugdje gdje je to moguće i pravima zajamčeno.

Možete li nam otkriti brojke, koliko je polaznika završilo studij?

Naš studij je dosad završilo 108 prevoditelja. Više od dvadeset njih je već akreditirano kod tijela EU, a jedan broj njih je trenutno prijavljen za akreditacijski ispit. Tri studentice dobile su dosad godišnju nagradu „Leopoldo Costa“ za koju se natječu svi studenti konferencijskog prevođenja na studijima poput našega (European Master in Conference Interpreting). Jedna je dobila prvu, a dvije drugu nagradu. Devet studenata je po završetku studija bilo na šestotjednom plaćenom dodatnom usavršavanju prevoditeljskih vještina, tzv. Top up Course. Valja napomenuti da mnogi kolege po završetku studija nastoje steći što više prakse na tržištu pa se tek tada prijavljuju za zahtjevni akreditacijski ispit.

Školarina nije mala. Stoga bi, posebno u vrijeme značajnog povećanja životnih troškova u nas, bilo veoma dobrodošlo podupiranje ovoga studija to jest njegovih studenata nekim oblikom potpore jer njihova ekspertiza poslije služi svim našim institucijama

Koliko je težak posao konferencijskog voditelja? Pretpostavljam da samo znanje stranog jezika, na kakvoj god visokoj razini bilo, nije dovoljno…

Sami prevoditelji bi vam mogli znatno kompetentnije govoriti o teškoćama posla. To je sigurno jako zahtjevan posao. On je vrlo dobro remuneriran i plaćen, ali taj se novac doista teško zaradi. Prevoditelj se mora temeljito pripremati za svaki posao, za svaki radni dan. Osim toga, on se mora stalno sam usavršavati u smislu opće informiranosti, opće kulture i poznavanja područja o kojima je riječ u prijevodima. Naravno, potrebno je izvrsno znanje i hrvatskog i stranog jezika. Međutim, naš studij nije studij jezika nego vještina prevođenja. Znanje jezika je nužni preduvjet za taj specijalistički studij i ono se, naravno, u tijeku studija širi i poboljšava, ali u našem programu nema ni sata „učenja jezika“ u smislu u kojem se jezik uči na studiju filologije. Koristim priliku naglasiti da je vrlo važno dobro znati hrvatski jezik. A budući da je posrijedi usmeno prevođenje, treba ga znati i dobro artikulirati. Ne smije se, primjerice, „pojesti“ pola riječi kao što to mnogi neodgovorno rade u javnom prostoru. Mi smo studentima osigurali  i jedan broj sati u tijeku kojih ih kolegica sveučilišna profesorica standardnog hrvatskog jezika poučava pristupu i vještini uporabe hrvatskog jezika u situaciji usmenog prevođenja u kojoj se moraju uzimati u obzir okolnosti i kriteriji koji nam u drugim vidovima jezične komunikacije ni ne padaju na pamet. Ali, ne uči ih ni pravopisu ni gramatici.

Koliko su danas na tržištu rada Europske unije traženi konferencijski prevoditelji?

Institucije poput Europske komisije, Vijeća EU-a i Europskog parlamenta svakodnevno održavaju sastanke na svim službenim jezicima Unije, uključujući hrvatski. Primjerice, samo u Vijeću, koje okuplja predstavnike država članica u Brusselsu, održava se u prosjeku 6 do 8 sastanaka dnevno za koje treba osigurati po tri hrvatska prevoditelja, a na plenarnim sjednicama Parlamenta u Strasbourgu treba ih više desetaka. Naravno, postoje i mogućnosti angažmana i izvan tijela EU: hrvatski je sada jedan od službenih jezika EU i samim time je zastupljeniji i u izvaninstitucijskom kontekstu, što znači da su prevoditelji potrebni i u takvim prilikama.

Imate li podatak, gdje su sve „završili“ vaši diplomanti, na kojim radnim mjestima, funkcijama, u kojim dijelovima Europe?

Naši bivši studenti rade doista posvuda po Europi i svijetu. Neki su vezani za hrvatske institucije. Dvije kolegice koje su završile naš studij stalno su zaposlene na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – jedna kao docentica, a druga kao lektorica. Jedna bivša studentica radi u Hrvatskoj narodnoj banci. Međutim, najveći broj njih su „slobodnjaci“ koji rade na tržištu: prevode na kongresima (imamo sreću da je u Hrvatskoj razvijen i kongresni turizam), na različitim skupovima druge vrste, surađuju s državnim protokolom na najvišoj razini, prevode u situacijama koje je ponekad teško i zamisliti. Kolegice i kolege koji su se uspjeli akreditirati kod institucija EU-a redovito prevode na sastancima Europske komisije, Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i brojnih agencija EU-a, najčešće u Brusselsu, Luksemburgu i Strasbourgu, ali i drugdje. Rade na sastancima svih razina, od tehničke i stručne razine do vijeća ministara i sastanaka na vrhu čelnika država i vlada.

Koliko su se promijenila predznanja, ali i afiniteti vaših polaznika svih ovih godina?

Od 2005. kad smo započeli do danas ovaj svijet je doživio velike promjene. Svijet se je digitalizirao.  Prevladava mišljenje da je znanje na dohvat ruke svima. Ja sam to vidjela u zadnjem desetljeću svog rada s preddiplomskim i diplomskim studentima. Student konferencijskog prevođenja, kad treba pripremati govor ili se pripremati za neku temu koja će se na vježbama obrađivati npr. tjedan dana, vrlo brzo otkrije da su mu potrebni znatno sofisticiraniji izvori od raznih novih i gotovo agresivno nuđenih „digesta“. Dakle, rekla bih da su studenti prije 15 godina i sada možda podjednako obaviješteni, ali da ih treba sve češće upućivati u odgovarajuće izvore, za što smo mi tu. To možda nije uvijek na liniji današnjih afiniteta gdje prevladavaju uvjerenja da se sve može brzo i lako.

Kako je koncipirana nastava, na čemu se stavlja naglasak tijekom predavanja?

Nastava se sastoji od predavanja o međunarodnim i europskim organizacijama i sustavima iz područja ekonomije i prava i teorije prevođenja. Ti su kolegiji obvezatni i iz njih se polažu obvezatni ispiti. Jednosemestralni kolegij iz osnova hrvatskog prava je neobvezatan, kao i jednosemestralni kolegij koji dijelimo na dva dijela: civilizacijski pristup prevođenju i hrvatski jezik, što sam već opisala. Najveći dio studijskog programa zauzimaju vježbe prevođenja za one jezične kombinacije za koje student položio razredbeni ispit. Te se vježbe odvijaju u malim skupinama, one su intenzivne i za njih se student mora stalno pripremati.

Zanima nas i kako izgleda ispit, što se konkretno vrednuje?

Ako mislite na razredbeni ispit, na njemu se na temelju pristupnikovog prijevoda kraćeg govora procjenjuje njegova predispozicija za snalaženje u situaciji u kojoj mora prevoditi, mogućnost koncentracije, te sam prijevod: je li uspio razumjeti i logično prenijeti glavnu misao i što veći broj detalja govora. Tu se vidi i njegovo obrazovanje i informiranost, kao i znanje jezika.

Posao konferencijskog prevoditelja vrlo je dobro plaćen, ali taj se novac doista teško zaradi. Prevoditelj se mora temeljito pripremati za svaki posao, za svaki radni dan!

Mnogim se studijima zamjera što osoba nakon diplome još mora neko vrijeme raditi uz nečiju pomoć, ne bi li se osposobio za samostalni rad. Mogu li vaši diplomanti „odmah sutra“ raditi i prevoditi neku konferenciju potpuno samostalno?

Da, mogu. Oni u tijeku studija simuliraju upravo situacije u kojima trebaju pokazati svoje prevoditeljsko umijeće. Oni uče kako se pripremiti za prevođenje i sve ostalo.

Budući da smo aktivna članica Europske unije već duže vrijeme, bili smo domaćini brojnih skupova i konferencija, prepoznaje li država vrijednost konferencijskih prevoditelja? Postoje li kakve stipendije, novčane potpore i stimulacije za one koji se obrazuju u ovome zanimanju?

Oni kandidati za naš razredbeni postupak koji ga prođu, imaju se pravo kandidirati za stipendiju Europske komisije koja im pokriva dobar dio školarine. Naime, ovaj se studij financira isključivo iz školarina studenata i financijske potpore Europske komisije za koju se svake godine natječemo. Koliko se sjećam, samo je jedan student dosad dobio novčanu potporu svoje institucije koja je od nacionalnog značaja. Budući da je studij za naše prilike i primanja skup zbog velikog broja malih skupina u kojima se odvijaju vježbe, naša školarina nije mala. Stoga bi, posebno u vrijeme značajnog povećanja životnih troškova u nas, bilo veoma dobrodošlo podupiranje ovoga studija to jest njegovih studenata nekim oblikom potpore jer njihova ekspertiza poslije služi svim našim institucijama. 

Najesen kreće nova generacija polaznika. Što očekujete od tog zimskog semestra, hoćete li uvesti neke novine odnosu na prijašnje godine?

Najprije očekujem na razredbenom ispitu takav sastav i broj pristupnika na temelju čijih rezultata ćemo moći započeti studij. Napominjem da su u ispitnom povjerenstvu i jedan ili više eksperata iz Europske komisije i Europskog parlamenta. U samom programu nećemo mijenjati ništa: on je zadan akreditacijom, u nj smo prije nekoliko godina unijeli spomenuti kolegij o osnovama hrvatskoga prava i time iskoristili postotak izmjena i dopuna dopuštenih za jedan akreditirani program. Mislim da je program dobar, samo ga treba dobro izvoditi, a mislim da naši predavači to itekako dobro rade!

---

BIVŠE STUDENTICE O STUDIJU I ZANIMANJU KONFERENCIJSKE PREVODITELJICE

Nives Curić:

– Konsekutivno i simultano prevođenje izaziva veliko zanimanje ljudi koji nisu dio prevoditeljske struke i vrijedno je zanimanja i divljenja. Da bi se taj posao mogao obavljati kvalitetno i stručno važno je uvježbati prevoditeljske tehnike. Godine 2006. i 2007. trenerice na poslijediplomskom studiju Konferencijsko prevođenje pomogle su mi da ispečem zanat, a danas budućim kolegicama i kolegama pomažemo i mi, trenerice na studiju. Najsvježije iskustvo prevođenja na terenu odvelo me na nadmorsku visinu od 3250 metara: glumila sam ozlijeđenu, a vozila sam se i helikopterom. Pridružite nam se u ovom zanimljivom i izazovnom poslu.

 

Sandra Breznički Ucović:

– Posao konferencijskog prevoditelja vrlo je zanimljiv, dinamičan, ali i iznimno zahtjevan i stresan. Izvrsno vladanje najmanje dvama jezicima nije dovoljno da biste ga obavljali kompetentno i kvalitetno. Analitičke sposobnosti, dobro pamćenje, kontrola onoga što izgovaramo i kvalitetna priprema za svaki angažman nužni su elementi za omogućavanje komunikacije među sugovornicima koji ne govore istim jezikom.

Studij mi je pružio metodološku podlogu i vremena za usvajanje i vježbanje potrebnih tehnika. Pritom je bilo ključno da su trenerice i treneri ljudi „s terena“ koji imaju neposredno iskustvo u ovom poslu. Stoga danas i mi, koji smo prošli studij i stekli određeno iskustvo, nastojimo prenijeti naučeno onima koji se nalaze na onom  istom početku na kojem smo i mi jednom bili.