Goranka Lalić Novak je izvanredna profesorica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zamjenica voditelja projekta UNIC – Europsko sveučilište postindustrijskih gradova, u kojem sudjeluje i Sveučilište u Zagrebu kao jedna od članica UNIC konzorcija. Povod ovom razgovoru je njezino imenovanje u platformu Fit for Future, stručnu skupinu na visokoj razini koja Europskoj komisiji pomaže pojednostavniti propise EU-a.
Možete li predstaviti platformu Fit for Future i njezinu ulogu u donošenju propisa EU-a?
– U okviru svojeg Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) Europska komisija nastoji pojednostavniti pravo EU-a te smanjiti administrativno opterećenje i nepotrebne troškove, a kako bi se osiguralo da je zakonodavstvo EU-a relevantno, da odgovara suvremenim izazovima, kao što je, primjerice, digitalizacija, ali i da je korisno građanima i privatnom sektoru, a posebno malim i srednjim poduzećima. Dio je to politike bolje regulacije EU-a kojom se želi ojačati otvoreno i transparentno odlučivanje, građanima i dionicima otvoriti mogućnost da daju svoj doprinos u svim fazama postupka izrade politika i propisa, utemeljiti mjere EU-a na dokazima i razumijevanju učinaka u praksi te smanjiti troškove regulatornog opterećenja za poduzeća, građane i javnu upravu u državama članicama. Budući da je Komisija zadužena za pripremu propisa EU-a te da prati njihovu primjenu u državama članicama, prošle je godine osnovana platforma Fit for Future (F4F), kao stručna skupina na visokoj razini koja bi Komisiji trebala pomoći u pojednostavljenju propisa i smanjivanju nepotrebnih troškova koji proizlaze iz zakonodavstva EU-a.
JEDINA KANDIDATKINJA IZ HRVATSKE
Kako funkcionira platforma u praksi i tko su joj članovi?
– Platformom predsjeda potpredsjednik Komisije za međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroš Šefčovič, a bavit će se temama iz svojeg godišnjeg programa rada koji je trenutno u pripremi. Za svaku će temu članovi platforme prikupiti podatke, dokaze i mišljenja o tome koliko je moguće pojednostavniti pojedine propise EU-a i smanjiti nepotrebne troškove, nakon čega će platforma pripremiti svoje stručno mišljenje.
Što se tiče članstva, platforma se sastoji se od dvije skupine predstavnika: skupine predstavnika država članica i skupine dionika. Prva se skupina sastoji od predstavnika nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela iz svih država članica EU-a i iz Odbora regija. Ja sam članica skupine dionika, koja se sastoji od stručnjaka za bolju regulaciju koji predstavljaju privatni i civilni sektor te predstavnika Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.
Je li izbor za članstvo bio kompetitivan budući da predstavnici zapravo reprezentiraju cijelu EU?
– Da, izbor je bio vrlo kompetitivan budući da se na razini cijele Europske unije izabiralo samo 19 predstavnika koji su morali ispuniti vrlo visoke kriterije, a prijavilo se više od 150 kandidata. S jedne strane, od kandidata se tražilo poznavanje načina donošenja zakonodavstva EU-a, znanje o politici bolje regulacije EU-a i korištenju instrumenata te politike, osobito u odnosu na simplifikaciju propisa, zatim sposobnost reprezentiranja i zagovaranja različitih interesa, poznavanje metodologije istraživanja i prikupljanja podataka, digitalne vještine, te naravno dobro vladanje engleskim jezikom. Osim toga, kandidati su svojim dosadašnjim radom trebali pokazati da mogu reprezentirati neku od interesnih skupina, bilo civilno društvo (i akademsku zajednicu), bilo privatni sektor, odnosno mala i srednja poduzeća.
Među odabranim kandidatima ja sam jedina iz Republike Hrvatske, ali i šire iz jugoistočne Europe. Tome je zasigurno doprinijelo moje poznavanje politike bolje regulacije kojom se bavimo u okviru nastavnih kolegija i istraživačkih interesa Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu na kojoj radim. Dodatno, imam i ekstenzivno iskustvo djelovanja u civilnom društvu u Hrvatskoj, a trenutno sam i predsjednica udruge Hrvatski pravni centar koja je usmjerena na jačanje vladavine prava u RH i zaštitu ljudskih prava pojedinih ranjivih skupina u našem društvu.
UPRAVNA ZNANOST
Osim bolje regulacije, koja su još područja vašeg znanstvenog interesa?
– Moj znanstveni interes je prvenstveno vezan uz područje upravne znanosti, koje je vrlo široko i obuhvaća teme poput organizacije javne uprave, položaja službenika, javnih službi, lokalne samouprave i niza drugih. Upravna znanost obuhvaća i temu migracija, u smislu upravljanja migracijama i migracijskih politika te upravnih kapaciteta za ovo područje. Upravo je tema migracija, azila, integracije stranaca u društvo u fokusu mog znanstvenog interesa, naravno s aspekta uprave i javnog upravljanja. Na temi pojedinih aspekata azilne zaštite sam i doktorirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a rezultati tog istraživanja objavljeni su i u knjizi pod nazivom Azil: pravni i institucionalni aspekti, koju je 2016. godine izdao Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Pitanje migracija, odnosno posljedične društvene raznolikosti jedna je od tema i projekta UNIC na kojem ste zamjenica voditelja. UNIC smo već predstavili u Universitasu, no možete li nam nešto više reći o aktivnostima koje su već provedene od početka projekta?
– UNIC je zasigurno jedan od najvažnijih projekata koje provodi naše Sveučilište. Provedba projekta započela je listopadu 2020., uz financijsku podršku Europske komisije u okviru programa Erasmus+. UNIC savez, uz Sveučilište u Zagrebu, čine sveučilišta Deusto u Bilbaou iz Španjolske, Ruhr u Bochumu iz Njemačke, Koç u Istanbulu, Turska, Erasmus u Rotterdamu, Nizozemska te sveučilišta u Corku, Irska, Liègeu, Belgija i Oulu, Finska. Koordinator saveza je Erasmus sveučilište iz Rotterdama, a za Sveučilište u Zagrebu projekt koordinira Pravni fakultet s prof. dr. sc. Ivanom Koprićem s Katedre za upravnu znanost kao voditeljem. Valja ponoviti da se ovim projektom Sveučilište u Zagrebu uvrstilo u odabrana sveučilišta koja sudjeluju u oblikovanju novih transnacionalnih saveza koji će funkcionirati kao europska sveučilišta. Naš je UNIC projekt usmjeren na razvoj bliskog partnerstva i suradnje između osam uključenih sveučilišta, u čemu će aktivno sudjelovati studenti, sveučilišni nastavnici i drugo osoblje, zatim na ukidanje prepreka za mobilnost u okviru UNIC saveza, osiguravanje socijalne uključenosti različitih kategorija studenata i potencijalnih studenata te doprinos urbanoj otpornosti postindustrijskih gradova i jačanje društvenog utjecaja sveučilišta u takvom okruženju. Između niza aktivnosti predviđenih projektom, posebno se ističu tri komponente. Prva je osnivanje međusveučilišnog kampusa koji će omogućiti studentima, osoblju te istraživačima i sveučilišnim nastavnicima nesmetanu mobilnost nužnu za učenje, nastavu, poučavanje, znanstveno istraživanje, rad i razmjenu usluga unutar UNIC-a. Također planiramo osnivanje više združenih studija, od kojih su neki već u početnoj fazi pripreme. Radi se o studijima na teme Redesigning the Post-Industrial City i Designing the Superdiverse Classroom. Druga komponenta je Akademija izrazite raznolikosti, u okviru koje će se poticati sveučilišta da prihvate studente i osoblje svih karakteristika i podrijetla. Na kraju, važnu komponentu čine i Gradski laboratoriji, koji će predstavljati prostore za razmjenu znanja unutar gradova i s drugim gradovima u kojima djeluje osam sveučilišta koja čine UNIC savez.
INFORMACIJSKI SUSTAV
Budući da je UNIC projekt interdisciplinaran, vjerujemo da su u provedbu uključene sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu?
– Tako je, u provedbi projekta sudjeluju sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, njihovi studenti, profesori i drugo nastavno i nenastavno osoblje te vodstvo Sveučilišta i osoblje Rektorata, a Upravljački odbor predvodi rektor Sveučilišta, prof. dc. sc. Damir Boras. Važnu ulogu ima i Sveučilišni računski centar (Srce) koje će zajedno s prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom s Fakulteta organizacije i informatike razviti zajednički informacijski sustav za cijeli UNIC konzorcij, uključujući i zajedničku platforme za e-učenje. U projektnom timu je okupljeno tridesetak eksperata za pojedina područja i pitanja te predstavnika studenata, civilnog i poslovnog sektora. Također, osnovali smo i mrežu povjerenika za UNIC sa sve 34 sastavnice Sveučilišta. Posebno je važna i mreža studentskih predstavnika sa svih sastavnica s kojima sada razrađujemo načine približavanja mogućnosti koje nudi UNIC projekt studentima Sveučilišta u Zagrebu.
Za kraj, što očekujete od UNIC projekta u sljedećem razdoblju?
– U predstojećem razdoblju intenzivirat ćemo naše napore u izgradnji zajedničkog UNIC Europskog sveučilišta kao i povezivanju sastavnica našeg Sveučilišta s komplementarnim fakultetima i akademijama na drugim sveučilištima u konzorciju. Interes za suradnju već postoji, a pojedine naše sastavnice već su otpočele pregovore o zajedničkim projektima, mobilnosti, združenim studijima, organizaciji ljetnih škola, seminara i festivala, tako bih primjerice istaknula Medicinski fakultet, Dramsku akademiju, Kineziološki fakultet, Muzičku akademiju, Ekonomski i Pravni fakultet. No, to je samo početak, vjerujemo da će ovakvih primjera biti puno u sljedećem razdoblju. Također, intenzivno ćemo raditi na promociji UNIC-a među našim studentima, nastavnicima i drugim osobljem. Vjerujemo da ćemo ostvariti sve planirane rezultate, što će nam omogućiti da se nakon evaluacije ovog trogodišnjeg razdoblja kvalificiramo za produživanje projekta za još tri godine.
