Jedinstveno historiografsko djelo o starom Egiptu

Na zagrebačkom Interliberu predstavljen je jedan od vrlo-najavljivanih ovogodišnjih naslova – znanstvena monografija Stari Egipat – Povijest i kultura autora izv. prof. dr. sc. Mladena Tomorada s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Vrijedan znanstveno-istraživački te znanstveno-popularizirajući rad o staroegipatskoj civilizaciji (kulturi i društvu, religijskim praksama i graditeljskom umijeću) egiptolog Tomorad obgrlio je u čak 752 stranice. O ideji, tijeku pisanja, predstavljenim zanimljivostima, ali i općenitom stanju (percepciji) egiptologije u Hrvatskoj razgovarali smo s autorom nove knjige.

Kako je proteklo predstavljanje knjige?

– Knjiga je trebala izaći još za prošlogodišnji Interliber. No, zbog vrlo zahtjevne grafičke pripreme, koja je potrajala godinu i pol, izlazak knjige odgođen je za studeni ove godine. Izdavačka kuća Školska knjiga i ja izrazito smo zadovoljni kako je knjiga prihvaćena te smo oduševljeni njenim izgledom. Javno predstavljanje knjige održano je u srijedu 8. studenoga u 18 sati. Iskreno sam bio iznenađen koliki broj ljudi je došao na predstavljanje knjige. U publici su bili prijatelji, kolege, bivši i sadašnji studenti te brojne osobe koje niti ne poznajem. Samo promocija bila je organizirana u obliku razgovora koji je moderirao dr. sc. Deniver Vukelić, glavni urednik povijesnih izdanja Školske knjige, a moj sugovornik bio je mr. Daniel Rafaelić koji je po struci povjesničar i egiptolog te filmski kritičar. U nešto manje od sat vremena razgovarali smo o brojnim aspektima staroegipatske civilizacije i njenim utjecajima na moderno društvo.

Vaši prvi dojmovi? Je li se isplatilo njezino pisanje?

– Izrazito sam ponosan kako knjiga izgleda. Grafički je pripremljena na najvišoj razini, a njen izgled prokomentirao je i kolega Vukelić riječima: „Ovo nije samo najbolja knjiga među ovogodišnjim izdanjima Školske knjige, nego i najljepša knjiga ovogodišnjeg Interlibera“.

Naravno kada čujete takve riječi od urednika koji je pripremio veliki broj raznih izdanja u tako veliko izdavačkoj kući, te kada vam prije i poslije predstavljanja brojne osobe pristupe i pohvale izgled i sadržaj knjige ne ostaje vam ništa drugo nego da budete sretni i ponosni što je vaš rad urodio plodom. Na predstavljanje su došli i razni novinari, a po njegovu završetku dao sam intervju za Hrvatski radio. Kao autor knjige, naprosto sam oduševljen kako je sve prošlo i kako je publika i kritika prihvatila ovo moje najnovije djelo.

Odakle ideja za pisanjem sinteze o staroegipatskoj povijesti? Je li ona u hrvatskom znanstvenom ozemlju prva takva?

– Knjige o staroegipatskoj povijesti na prostoru Hrvatske i bivše države vrlo su rijetke. Prvi pokušaj pisanja jednog dijela staroegipatske povijesti objavljen je prije točno stotinu godina.

• Povijest starog Orijenta: Od najstarijih vremena do u jedanaesto stoljeće prije Krista (Zagreb, 1923.) prof. dr. Gavre Manojlovića (1856. – 1938.);
• Prvi kratki sveučilišni udžbenik na nešto više od pedesetak stranica objavio je i prof. dr. Petar Lisičar (1908. – 1987.);
• Egipat: prethistorija, faraoni, osvajači, kultura (Zagreb, 1967.) napisao je prof. dr. Grga Novak (1888. – 1978.).

Trebalo je proći više trideset pet godina do prvog suvremenog djela o staroegipatskoj civilizaciji. U međuvremenu su nastali brojni radovi koji su se sporadično bavili starim Egiptom, a posebice pojavom egipatskih kultnih fenomena na hrvatskom povijesnom prostoru. U ovom segmentu istraživanja prednjačio je pokojni profesor koji je bio mentor moje diplomske i magistarske radnje prof. dr. Petar Selem (1936. – 2015.), profesor starovjekovne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i prvi hrvatski školovani egiptolog. Godine 2002. mr. Igor Uranić, drugi hrvatski školovani egiptolog, te današnji voditelj Egipatskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu objavio je knjigu Stari Egipat: povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana. Sve spomenute sinteze tek su djelomično „zagreble“ u brojne aspekte staroegipatske povijesti i kulture. Uranić je svojim narednim monografijama Ozirisova zemlja: egipatska mitologija i njeni odjeci na zapadu (2005.), Životi Egipćana (2014.), Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod (2014., u suradnji s Kristinom Šekrst) te nedavno objavljenoj knjizi Mitologija staroegipatske knjige mrtvih (2021.) pokušao popuniti brojne praznine. No, sve gore navedene knjige relativno su sažeti prikazi koji obrađuju tek neke teme staroegipatske povijesti i kulture te su vremenski ograničeni isključivo na faraonsko razdoblje egipatske povijesti.

Kao treći hrvatski školovani egiptolog, u svojim brojnim radovima pokušao sam objediniti sve aspekte povijesti i kulture od prapovijesti do arapskog osvajanja Egipta sredinom 7. stoljeća te dotaknuti svih tema kojima se nisu do sada bavili drugi hrvatski istraživači. Ovo nije moja prva sinteza egipatske povijesti jer sam još 2016. i 2017. godine objavio monografiju Staroegipatska civilizacija u dva sveska koja je prije svega bila namijenjena sveučilišnim studentima povijesti, arheologije i povijesti umjetnosti. No, budući da se staro izdanje u opsegu od nekih šestotinjak kartica teksta, rasprodalo prije nekoliko godina pokazala se potreba za objavom novog izdanja.

Ja sam u jesen 2021. ponudio Školskoj knjizi stari rukopis kao novo izdanje. No, urednički kolegij zaključio je da nema smisla objaviti već prije objavljeno djelo te su mi predložili da napišem novu knjigu temeljenu na starim tekstovima u kojoj bi se mogli pronaći sve činjenice koje bi mogle interesirati bilo kojeg budućeg čitatelja.

Ja sam prihvatio takav prijedlog te do ožujka 2022. stari tekst temeljito preradio i dopunio s gotovo 750 stranica novih sadržaja koji su u konačnici pretvoreni u novu knjigu. Knjiga je uz novi tekst također dopunjena s gotovo 700 novih fotografija i karata.

Koliko je bilo teško prenijeti saznanja o starim Egipćanima i još pri tom knjigu učiniti interaktivnom te vizualno reprezentativnom?

– Saznanja o starim Egipćanima nije mi bilo teško prenijeti u jedan atraktivan i metodološki ujednačeno napisani tekst. Budući da već osamnaest godina predajem metodologiju povijesnih istraživanja te da sam tijekom više od dvadesetogodišnje znanstvene karijere imao priliku objaviti i urediti veći broj monografija te školskih udžbenika posvećenih staroj povijesti, stoga sam i imao viziju kako bi knjiga trebala izgledati. Naravno, pritom su mi poslužile i brojne knjige koje sam imao prilike koristiti tijekom pisanja ovog djela. Želio sam napraviti nešto sasvim novo i atraktivno, ali i vizualno jedinstveno. Stoga sam izdavaču predložio tekst koji je bio opremljen s gotovo 900 fotografija i crteža, osamdesetak tablica i tridesetak povijesnih karata. Nakon prvog prijeloma odrađene su i neke preinake. Niz grafičkih i likovnih urednika Školske knjige odlučio je napraviti nešto sasvim novo, knjigu u obliku velike enciklopedije koja će biti još bogatije opremljena slikovnim prilozima od prvobitne ideje. Knjiga je grafički i vizualno naprosto jedinstveno historiografsko djelo u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Svi mi koji smo gotovo dvije i pol godine radili na knjizi možemo biti izrazito zadovoljni kako ona u konačnici izgleda.

Kako općenito stoji hrvatska znanstvena zajednica po pitanju egiptoloških istraživanja? Koliko je taj segment razvijen ili bolje reći aktualan unutar akademske zajednice?

– Egiptologija u Hrvatskoj je još uvijek u povojima. Ona naprosto ovisi o entuzijazmu nekolicine istraživača. Tako je to već 150 godina od kad su se pojavila prva egiptološka istraživanja u Hrvatskoj. Na žalost, hrvatska akademska zajednica egiptologiju i egiptološka istraživanja još uvijek doživljava kao „crnu ovcu“. Mladi zainteresirani studenti na žalost, ne mogu dobiti priliku za razvoj te prolaze iste muke i probleme koje smo prolazili kolega Daniel Rafaelić i ja. Ovakve teme na žalost su u potpunosti zapostavljene na studijima povijesti, te praktički jedino na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu možete slušati razne izborne kolegije vezane uz staroegipatsku povijest i kulturu. Jedini egiptološki projekt u Hrvatskoj je moj projekt „Croato-Aegyptica“.

Nas nekolicina istraživača, uz mene, prvenstveno tu spominjem D. Rafaelića, I. Uranića i I. Vilogorac Brčić, stvorili smo odličnu akademsku mrežu u svijetu te smo u inozemstvu prepoznati kao kvalitetni istraživači. Rezultat takve dobre suradnje bile su tri velike međunarodne egiptološke konferencije koje su održane u Zagrebu od 2012. do 2018. godine na kojima je sudjelovalo gotovo 150 međunarodnih istraživača egipatske povijesti i kulture.

Uz to nekolicina nas uspjeli smo u posljednjih dvadesetak godina objaviti brojne radove u inozemnim časopisima, uredničkim knjigama, ali i originalne uredničke knjige koje su objavili inozemni izdavači. U proteklih desetak godina uredio sam četiri knjige koje je objavila izdavačka kuća Archaeopress iz Oxforda, a koja je specijalizirana za znanstvena djela vezana uz staru i srednjovjekovnu povijesti i arheologiju. Godine 2019. objavio sam knjigu Egypt in Croatia: Croatian fascination with Ancient Egypt s nekoliko kolegica iz raznih hrvatskih muzeja u kojoj smo pokušali predstaviti egiptološku baštinu u Hrvatskoj te povijest njenog istraživanja. Kolegica Inga Vilogorac Brčić, docentica stare povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavila je s istraživanjima pokojnog profesora Selema te tako ona danas prednjači u istraživanju pojave egipatskih kultnih fenomena na našem prostoru. Kolega Daniel Rafaelić, bavi se istraživanjem razdoblja Amarne, a uskoro bi trebao braniti svoj doktorski rad o percepciji staroegipatske povijesti na filmu. Uz gore spomenute kolege egiptologiju je u posljednjih desetak godina završio i kolega Porin Šćukanec Rezniček, koji danas radi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Uz njih svoje doktorske disertacije priprema još dvoje mladih istraživača (Tomislav Kiš i Tatjana Kuznicov). Iskreno bih volio da se u narednim godinama pojavi još nekoliko mladih istraživača koji bi mogli nastaviti naš dosadašnji rad. Na žalost, teško je dobiti institucionalnu podršku za ovakav tip istraživanja te osigurati radno mjesto mladim istraživačima. Tijekom ove godine kolega Rafaelić i ja započeli smo intenzivnije razgovore s trenutnim veleposlanikom AR Egipta gosp. Aymanom Tharawt Amin Abdel Azizom o mogućem poboljšanju hrvatskih znanstvenih i istraživačkih veza. Za sad je teško prognozirati hoće li se neke od planiranih aktivnosti ostvariti. Trenutni pregovori uključuju moguće organiziranje izložbi u Hrvatskoj i Egiptu, mogućnost pokretanja arheološke misije te suradnju muzejskih institucija.

Za kraj, što biste posebice htjeli izdvojiti iz knjige, a što može potaknuti domaće „egiptomane“ na čitanje?

– Pa iskreno, teško mi je nešto preporučiti. Knjiga kroz šesnaest poglavlja obuhvaća sve moguće aspekte modernih egiptoloških istraživanja. Sigurno će svaki zaljubljenik u egipatsku povijesti i kulturu pronaći nešto za sebe. Ako već moram nešto posebno izdvojiti mene su posebno intrigirala istraživanja o hrvatsko-egipatskim vezama kroz povijest, te moderna percepcija starog Egipta od arhitekture do video igara i filma tema koja je trenutno gotovo neistražena u svjetskim okvirima. Uz ove teme svi zainteresirani zaljubljenici u stari Egipat moći će pročitati tekstove o povijesti, društvu, svakodnevici, arheologiji, gradovima i lokalitetima, religiji i pogrebnim običajima, umjetnosti, književnosti i muzejskim zbirkama. Nadam se da će svi budući čitatelji uživati u ovom djelu kao što sam i ja uživao obilazeći brojne egipatske spomenike na lokalitetima i muzejskim zbirkama, za Universitas je poručio egiptolog Tomorad.