Izložba “Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske” u predvorju Sveučilišta

Na otvaranju izložbe “Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske” u predvorju zagrebačkog Rektorata, okupljene je pozdravio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras koji se prisjetio vremena kada je izložba prvi put postavljena u siječnju 1996. godine.

Istaknuo je važnost koju je imala Paneuropska unija u priključivanju Republike Hrvatske u europsku zajednicu naroda, jednako kao i Sveučilište u Zagrebu. Rektor Boras se prisjetio događaja prije pet godina kada se također slavio Dan planeta Zemlje „u istom kontekstu kao i danas, kada je najvažnije za jednu zemlju koja želi biti dio kulturne Europe da ima vrhunsko visoko obrazovanje i vrhunsku znanost, jer to treba također financirati”:

– Dakle, i tada smo se suočavali s prijedlogom zakona koji je bio potpuno nebulozan, koji je htio uništiti autonomiju sveučilišta, ali uspjeli smo dokazati da smo dio Europskoga kulturnog kruga. Danas se događa isto. Upravo se raspravlja o zakonima koji su po svemu nedemokratski, nisu za autonomiju sveučilišta, nisu za javna sveučilišta, nisu za to da budemo socijalna država u kojoj će svaki sposobni mladi čovjek moći studirati, a da ne mora platiti školarinu.

Nadalje, rektor Boras je podsjetio posjetitelje izložbe kako je Hrvatska dio europskog kulturnog kruga napominjući da se tih krugova ne smijemo odreći i „danas je trenutak da se toga prisjetimo, upravo ova izložba to radi. To promiče Paneuropska unija i zato smo organizirali ovu izložbu, da podsjetimo na to, da podsjetimo na 25 godina njezina djelovanja. Isto tako, na dvadesetu godišnjicu, da bismo se prisjetili pritisaka na Sveučilište. Mi kao znanstvenici smo tu, dio Europe, a upravo je autonomija uvela Hrvatsku u Europu, zaključio je rektor Boras.

U svom obraćanju predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić naglasio je kako je riječ o izložbi koja prikazuje Sredozemne i srednjoeuropske kulturne krajolike te nastavlja da ga raduje to što se izložba postavlja na Sveučilištu, jer je Sveučilište zapravo „lučonoša“ te kulture koju baštinimo ovdje u Hrvatskoj, dakako uz kulturu i druga područja znanja i istraživanja koja se poučavaju na Sveučilištu.

– Izložba je svojevremeno u doba Domovinskoga rata trebala u Europskom parlamentu pokazati taj kulturni identitet Hrvatske, gdje, tko se po njoj obazre prepoznat će spomenike takve da bi mogao pomisliti da je u Italiji, ili da je u Austriji, ili da je u Francuskoj i tako prepoznati da je Hrvatska u potpunosti Europska zemlja i da nije svejedno što se s njom događa. U tom smislu vjerujem da se može reći izložba je i učinila svoje zadaće u Europskom parlamentu i Vijeću Europe 1996. godine, odonda je putovala kroz mnoga središta Europe i jako mi je drago da se danas nakon nešto više od četvrt stoljeća prikazuje u središtu hrvatske prosvjete, znanosti, kulture na Sveučilištu u Zagrebu, ustvrdio je akademik Ježić.

Povjesničar umjetnosti prof. emer. Vladimir Goss govorio je o hrvatskim kulturnim krajolicima. Profesor Goss između ostalog je napomenuo kako je hrvatska priroda i ekologija u mnogome nalik onoj Paneuropskoj:

– Pripadnik zapadne kulture, zašto ne i van europski, prepoznat će u hrvatskom prostoru i u ljudskom doprinosu svoje vlastito iskustvo i to u nenametljivoj i nenasilnoj varijanti. `Tu zemlju malih katedrala` treba znati čuvati. Narodno i avangardno, ladanjsko i kozmopolitsko je spoj koji je omogućio izvrsnost i autentičnost našeg stvaralaštva unutar umjetnosti zapada posebice u trenutcima kada postoji dobra ravnoteža između grada i sela.

Podsjetimo da je prošlo četvrt stoljeća od postavljanja izložbe u Europskome parlamentu u siječnju 1996. kada je objavljena i popratna knjižica Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Europe na hrvatskome, engleskome, francuskome i njemačkome jeziku.

Naime, za vrijeme kada je Hrvatska još oslobađala dijelove svojega okupiranoga teritorija, a međunarodna je zajednica raspravljala o mogućim sankcijama Hrvatskoj, predsjednik međunarodne Paneuropske unije Otto von Habsburg i predsjednik Hrvatske paneuropske unije Mislav Ježić otvorili su 16. siječnja 1996. izložbu o Hrvatskoj u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Izložba je zorno prikazala kako je Hrvatska oduvijek svojim krajolicima i kulturom pripadala Mediteranu i Srednjoj Europi, kao i Zapadnoj Europi kao njezina najistočnija zemlja. Kultura je tako bila najprepoznatljiviji i najsnažniji medij za međunarodnu afirmaciju zemlje koja se je borila za slobodu i neovisnost, a mogla je pokazati da obiluje brojnim dobrima svjetske baštine.

Izložba je putovala u Beč, Kairo, Solun, Dubrovnik, Dresden, Berlin, München, Prag, Bratislavu i Budimpeštu. Sada, nakon četvrt stoljeća pokazuje se i u Zagrebu, u predvorju Rektorata zagrebačkog sveučilišta do 13. svibnja.

Tri mjeseca otvaranja izložbe u Europskom parlamentu u Strasbourgu, izložba je otvorena i u Palači UNESCO-a u Parizu. Tom je prilikom hrvatska veleposlanica pri UNESCO-u Vesna Girardi-Jurkić izjavila: „Fotografije i eksponati potvrđuju kako su na tlu Hrvatske sve velike povijesne epohe, od antike preko renesanse do baroka, ostavile značajne i neprolazne tragove.“ Izložba je bila izvrsno posjećena, a prisutni francuski zastupnici pozvali su idući dan predsjednika Hrvatske paneuropske unije i hrvatske veleposlanike gospođu Girardi-Jurkić i gospodina Smiljana Šimca na svečani ručak u Senat Republike Francuske.