Izgradnja održive budućnosti slatkovodnog ribarstva i akvakulture
Skup su organizirali EIFAAC/FAO, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uz podršku Vlade Republike Hrvatske, dok su suorganizatori bili Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Institut za vode Josip Juraj Strossmayer i Hrvatska gospodarska komora. Na skupu je sudjelovalo stotinu i dvadeset znanstvenika, predstavnika proizvodnog sektora i kreatora politika u slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi iz dvadeset i tri zemlje
Za Akademski.hr napisala prof. dr. sc. Ana Gavrilović, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatska je ove godine bila domaćin međunarodnog simpozija i 32. Zasjedanja Europske savjetodavne komisije za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu (EIFAAC) koja djeluje pri FAO-u (Svjetka organizacija za hranu i poljoprivredu) na temu „Izgradnja održive budućnosti slatkovodnog ribarstva i akvakulture u vrijeme višestrukih stresora“ koji su održani u Puli.
Skup su organizirali EIFAAC/FAO, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uz podršku Vlade Republike Hrvatske, dok su suorganizatori bili Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Institut za vode Josip Juraj Strossmayer i Hrvatska gospodarska komora. Uz suorganizatore, skup su podržali i projekt iz programa Life „Life for Mauremys“ čiji je voditelj Agronomski fakultet te COST akcija CA22163 – EELSUPPORT u kojoj sudjeluje Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, a financiran je iz programa COST (European Corporation in Science and Technology).
Svečano otvaranje Simpozija započelo je hrvatskom himnom koju su izveli članovi Kulturno-umjetničkog društva Matko Brajša Rašan iz Pule, nakon čega je sudionike ispred organizatora pozdravio prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom je govoru istaknuo značaj ovog skupa te naglasio ulogu znanosti u povećanju održivosti vodenih ekosustava i doprinosu proizvodnji hrane.
Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK istaknula je kako štete od predatora, posebno ribojednih ptica, svake godine uzrokuju sve veće gubitke i dovode u pitanje opstanak sektora slatkovodne akvakulture. Naglasila je kako su istraživanja i upravljanje grabežljivcima hitno potrebni zbog višestrukog porasta njihovih populacija. Također se osvrnula i na sve izraženiji problem nedostatka vode s kojim se slatkovodna akvakultura sve češće susreće te kako je potrebno ulagati u izgradnju akumulacija ali i primjenu novih tehnologija kako bi se prilagodili klimatskim promjenama u ovom sektoru.
Skup je ispred Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozdravio dr. Dražen Knežević, osvrnuvši se na značaj One-health pristupa, ističući pri tome značaj slatkovodnog ribarstva i akvakulture kao važnih čimbenika sigurnosti hrane u Hrvatskoj.
Magdalena Andreea Strachinescu Olteanu, voditeljica sektora za pomorstvo, inovacije, znanje i investicije DG MARE, predstavila je Misiju „Obnovimo naše ocean i vode“ Europske Komisije te se osvrnula na važnost znanja, inovacija i ulaganja, pri čemu znanstvenici u ribarstvu i akvakulturi igraju jednu od ključnih uloga.
Nakon pozdravnih govora, Petri Heinimaa, dosadašnji predsjedavajući EIFAAC-a, službeno je otvorio međunarodni simpozij istaknuvši kako EIFAAC nudi znanstvenicima mogućnost da na ovom skupu predstave rezultate svojih istraživanja i daju ujedno zakonodavnim tijelima daju preporuke vezane za potrebe ovog sektora. Naglasio je: „Ako je istraživački projekt proizveo rezultate koje treba širiti ili dati znanstvene preporuke koje treba primijeniti u cijeloj regiji, onda iskoristite ono što EIFAAC može ponuditi”.
Na skupu je sudjelovalo stotinu i dvadeset znanstvenika, predstavnika proizvodnog sektora i kreatora politika u slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi iz dvadeset i tri zemlje. Cilj bio podijeliti rezultate svojih istraživanja, umrežiti se s kolegama te dati prijedloge za unapređenje slatkovodnog ribarstva i akvakulture unutar Europe i šire. S obzirom na djelokrug rada EIFAAC-a, teme (sekcije) na simpoziju odnosile su se na aktualnu problematiku slatkovodnog ribarstva i akvakulture, a uključivale su procjenu i upravljanje ribljim stokovima u kopnenim vodama; razvoj i izazove slatkovodne akvakulture u područjima kao što su tehnologija, okoliš, gospodarstvo i kružno gospodarstvo; probleme i očuvanje migratornih riba; invazivne slatkovodne vrste; korištenje umjetne inteligencije te utjecaj klimatskih promjena na slatkovodnu akvakulturu i ribarstvo. Sudionici su također raspravljali o inovacijama u upravljanju kopnenim vodama i bioraznolikosti u njima, napretku u istraživanju i upravljanju rekreacijskim ribolovom te socio-ekonomskim aspektima slatkovodnog ribarstva i akvakulture.
Sudionici simpozija imali su priliku čuti i pet preliminarnih izlaganja pozvanih predavača na aktualne teme. Prof. Sylvie Dufour predstavila je aktivnosti COST akcije CA22163 EELSUPPORT održavši predavanje na temu istraživanja reprodukcije jegulje “The quest for eel reproduction: a millennial history and current challenges“. Dr. sc. Jurica Jug-Dujaković u svom je predavanju „Recirculating aquaculture systems development and perspectives“ opisao značaj, komponente te najčešće pogreške u dizajnu recikulacijskih sustva, dok je prof. Daniel Żarski u svom predavanju „Building resilience in percid fish aquaculture: failures and successes“ govorio o diversifikaciji uzgoja uvođenjem štuke i grgeča u uzgoj. Prof. Catarina Silva govorila je o umjetnoj inteligenciji i mogućnostima njezine primjene u ribarstvu „Innovations and challenges in advancing AI for fish size estimation from images“, a prof. Lorenzo Vilizzi osvrnuo se na metode analize rizika stranih vrsta u svom predavanju pod nazivom „The future of non-native species risk analysis“.
Uz plenarne predavače, usmene prezentacije i postere, za vrijeme trajanja simpozija održane su i tri radionice te set panel rasprava „Budućnost europske slatkovodne akvakulture“. Radionicu o savjetima za upravljanje u svrhu smanjenja utjecaja predacije kormorana na ribu i ribarstvo (vodili su Raymon van Anrooy, Ian Cowx i Niels Jepsen, dok su Radionicu o invazivnim vrstama „Freshwater Invasives Networking for Strategy (FINS III)“ vodili su Lorenzo Vilizzi, Marina Piria and Ivana Vitasović Kosić. Treću, dvodnevnu radionicu, koju su vodile Sylvie Dufour, Marina Morini i Ana Gavrilović, organzirala je COST akcije CA 22163 “Solving bottlenecks in eel reproduction to support sustainable aquaculture” (EELSUPPORT) uz potporu COST-a (European Cooperation in Science and Technology).
Na trodijelnom setu panela, čiji su moderatori bili Béla Urbányi i Jurica Jug-Dujaković, raspravljalo se o konkretnoj situaciji i problemima sektora akvakulture. Na panelu su sudjelovali predstavnici FAO-a , Europske komisije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, predstavnici proizvodnog sektora u akvakulturi, predstavnici međunarodnih udruženja u akvakulturi (EAS, EATiP, FEAP i EUROFISH) i znanstvenici. Zaključci i preporuke doneseni na panelu dostavljeni su delegatima 32. zasjedanja EIFAAC-a, koji su ih 11. listopada 2024. usvojili kao Appendix G pod nazivom Deklaracija o budućnosti europske slatkovodne akvakulture.
Na ovaj bogati program Simpozija, nastavljeno je 32. zasjedanje EIFAAC-a. Zasjedanje je započelo pozdravnim govorom domaćina, mr. sc. Ante Mišure, ravnatelja Uprave za pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. U ime FAO-a, skup je pozdravio Nabil Gangi, zamjenik regionalnog predstavnika za Europu i Centaralnu Aziju. Na Zasjedanju su prezentirani te potom usvojeni svi rezultati, zaključci i preporuke Simpozija. Na kraju zasjedanja izabrano je i novo vodstvo EIFAAC-a. Za predsjedavajućeg ovog tijela izabran je Cathal Gallager, Inland fisheries Ireland, dok su hrvatske predstavnice i u novom mandatnom razdoblju ostale u upravnim tijelima Marina Piria (članica Upravnog odbora) te Ana Gavrilović (članica tehničko- znanstvenog odbora).
