Izazovi studiranja i poučavanja u godini korone i potresa

Studiranje i poučavanje – izazovi 2020. bila je tema 4. Sveučilišnog dana kvalitete, održanog online zbog epidemioloških mjera, putem sustava za webinare Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Na tragu novih izazova pred koje je stavljena akademska zajednica, program je realiziran u dva dijela.

U prvom dijelu naglasak je bio na iskustvima studiranja i poučavanja na Sveučilištu u Zagrebu u svjetlu iskoraka u online nastavu, a postupak vrjednovanja studijskih programa u online i kombiniranoj izvedbi bila je okosnica drugog dijela programa. Cilj programa je bio međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko kritičkog preispitivanja i unaprjeđenja sustava osiguravanja kvalitete i poučavanja – mnogim događanjima i (ne)prilikama usprkos!

Moderatori 4. Sveučilišnog dana kvalitete bili su prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete i prof. dr. sc. Damir Markučič, predsjednik Odbora za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu.

SNAGA SVEUČILIŠTA LEŽI U LJUDIMA I KVALITETI

Drugačije od dosadašnjih godina – online putem sustava za webinare Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce) – održan je u petak 27. studenoga 2020. četvrti po redu Sveučilišni dan kvalitete na temu Studiranje i poučavanje – izazovi 2020. Uz podršku domaćina prof. dr. sc. Damira Borasa rektora Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni dan kvalitete svojim uvodnim obraćanjima podržali su o.d. ravnatelja Uprave za visoko obrazovanje i izaslanik ministra znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, dipl.iur., ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje prof. dr. sc. Jasmina Havranek, te predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić. Predstavnici ovih čelnih institucija pohvalili su program ovogodišnjeg dana Sveučilišne kvalitete ocijenivši ga aktualnim, potrebnim i korisnim.

Kvaliteta poučavanja i kvaliteta nastave/nastavnika velika su snaga ovoga Sveučilišta, ne samo na nacionalnoj, nego i na regionalnoj razini, poručio je rektor prof. dr. sc. Damir Boras. Prof. dr. sc. Jasmina Havranek u svom je obraćanju podsjetila da je nastava na daljinu privremena promjena klasičnog oblika nastave i kratkoročno rješenje s obzirom na izvanredne okolnosti, dok je prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić istaknula na koji način osigurati kvalitetu izvođenja studija u novim okolnostima i pritom ostati u okvirima zakonitog rada.

Posebnu odgovornost Sveučilišta u promicanju, osiguravanju i očuvanju kvalitete istaknuo je u svome obraćanju izaslanik ministra znanosti i obrazovanja. Neosporavajući brojne prednosti učenja na daljinu, podsjetio je da nijedan sustav ni tehnologija do sada nisu uspjeli zamijeniti nastavnika i njegovu ulogu u prenošenju znanja i vrijednosti na studente. Kvalitetu studija i brigu o studentima apostrofirao je okosnicom svakog sveučilišta. Podsjetio je da sveučilište mora koristiti brojne tehnološke napretke koji olakšavaju rad sa studentima s ciljem prenošenja znanja potrebnog za tržište rada te u tom smislu poticati kreativnost, samorazvoj, rast integriteta  i neovisnosti duha. Deklarirajući Sveučilište kao instituciju koja ima snagu za rješavanje pitanja o kojima se treba brinuti, izrazio je i uvjerenje da će ostati simbolom znanja, čestitosti i kvalitete. Spomenuo je i aktualnu agendu za europska sveučilišta koja polazi od zahtjeva za javnom i odgovornom znanošću nasuprot tradicionalnom razumijevanjem znanosti i sveučilišta kao prostora djelovanja visokoobrazovnih elita. Apelirao je da samo otvorena sveučilišta mogu biti javno odgovorna, a uloga iskusnih znanstvenika mora biti javni angažman u korist općeg dobra.

POTEŠKOĆE ONLINE STUDIRANJA

Program realiziran u dva dijela sadržajno se temeljio na iskustvima aktualnih izazova studiranja i poučavanja s jedne strane, te na postupku vrjednovanja studijskih programa u online i kombiniranoj izvedbi s druge strane. Izlaganjem O čemu govorimo kad govorimo o e-učenju i online nastavi, pomoćnica ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima Sveučilišnog računskog centra (Srce) Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Sandra Kučina Softić postavila je temelje prvom dijelu programa. Kroz svoje izlaganje pojasnila je oblike učenja prema načinu i intenzitetu korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a koje je definirao T. Bates, najveći živući stručnjak za e-učenje. Posebno se referirala na novi pojam hitna nastava (emergency remote teaching) koji se odnosi na privremenu promjenu trenutnog oblika nastave u online okruženje korištenjem dostupnih alata, kao početno a ne kontinuirano rješenje.

Rezultate anketa o studiranju tijekom izvanrednih okolnosti na nacionalnoj razini predstavile su djelatnice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, mr. sc. Mina Đorđević i Željka Plužarić, a rezultate Ankete o provedbi nastave na daljinu provedene s prodekanima i studentima sastavnica Sveučilištu u Zagrebu predstavila je prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za sustavni razvoj i sustav kontrole kvalitete.

U nastavku programa iskustva iz perspektive studenata preddiplomskih i diplomskih studija sa sudionicima Sveučilišnog dana kvalitete podijelili su Mihaela Lekić, studentica preddiplomskog studija Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Matej Smetiško, student diplomskog studija Fakulteta političkih znanosti. Objektivnim sagledavanjem izvanrednih okolnosti, iznijeli su ne samo poteškoće kojima su bili izloženi, nego su predložili i konstruktivne prijedloge za unaprjeđenjem studiranja i učenja. Realni su i u usporedbi početnog lockdowna s onim koji je na pomolu: dok uz jednog vežu pojmove entuzijazma, solidarnosti, sudjelovanja i prilagodbe, u aktualnom sve pomalo opada – i sa strane profesora i sa strane studenata.

Prodekanice dvaju različitih područja: prof. art. Ksenija Zec iz umjetničkoga i prof. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić iz biomedicinskoga područja te dekanica prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep s Fakulteta organizacije i informatike upotpunile su iskustva studenata iz perspektive prodekana i čelnika sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Primjer dobre prakse kontinuiranog ulaganja u kvalitetu nastave primjenom e-učenja na kolegiju Atletika na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izložila je prof. dr. sc. Vesna Babić. Prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić i mr. sc. Sandra Bezjak sudjelovale su u drugom dijelu  programa. Značajan doprinos svojim izlaganjem dala je mr. sc. Sandra Bezjak, pomoćnica ravnateljice Agencije za znanost visoko obrazovanje, na temu akreditacije online studijskih programa. U okviru izlaganja mr. sc. Sandra Bezjak uvodno je pojasnila što su to službeno akreditirani online studijski programi, kako se odobravaju, koji se postupak pritom koristi i na temelju kojih dokumenata, te u konačnici koji su glavni elementi kvalitete online studijskih programa o kojima treba voditi računa. Zaključno, a radi razrješenja određenih nedoumica brojnih visokih učilišta u tom pogledu, istaknula je da se privremeni prelazak studijskih programa na online učenje zbog izvanrednih okolnosti ne može smatrati online studijskim programima.

Prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić referirala se na Preporuke i smjernice za izvođenje nastave na visokim učilištima u zimskom semestru ak. god. 2020./2021. koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR). Prema mišljenju NVZVOTR-a klasični način izvođenja nastave najbolji je i jedini do kraja adekvatan za sve programe koji su i akreditirani kao takvi studijski programi, osim u onome dijelu u kojem je eventualno u njima predviđena nastava na daljinu.

POSEBNO BRINUTI O BRUCOŠIMA

Iako smo svi zajedno tijekom proteklih mjeseci imali intenzivno iskustvo provedbe nastave na daljinu važno je da svi budemo svjesni kako je to krizno iskustvo i nije kvalitetan pokazatelj prednosti i nedostataka online učenja ili hibridne nastave. Ni nastavnici ni studenti ne bi trebali donositi zaključke i stvarati uvjerenja temeljem kratkoročnog iskustva, budući da ni jedni ni drugi nisu bili spremni za kvalitetu provođenja online nastave. Važno je preispitati ishode učenja koje postižu naši studenti. Neosporna je činjenica da će u budućnosti biti sve više e-učenja, ono se ne smije događati „ad hoc“! E-učenje treba biti planirano i integrirano u klasičan proces učenja i poučavanja na institucijama, pri čemu treba imati na umu da se i kroz metode digitalnog poučavanja mora omogućiti postizanje zadanih „akreditiranih“ ishoda učenja. Nužno je voditi računa o mogućnostima i studenata i nastavnika za pristup internetu – osigurati institucionalnu podršku vezanu uz dostupnost potrebnih alata, digitalne literature, ostalih materijala s licencom ili bez. Nužno je voditi računa o komunikaciji nastavnika sa studentima i omogućiti studentima da se međusobno povežu, naročito brucošima… – zaključila je prorektorica prof. dr. sc. Mirjana Hruškar iznoseći zaključke prvog dijela programa.

Ističući dva međusobno povezana aspekta kvalitete: kvalitetu učenja i poučavanja te formalno institucionalno i nacionalno osiguravanje kvalitete kroz propisane postupke, prorektorica prof. dr. sc. Mirjana Hruškar objedinila je ključnu poruku programa: formalno osiguravanje kvalitete prije samog početka nastavnog procesa definira uvjete i standarde, ali ne jamči kvalitetu učenja i poučavanja. Učenje i poučavanje događa se u realnom vremenu i pod utjecajem različitih ljudskih faktora, stanja neposredne okoline, tehnoloških uvjeta, a u novije vrijeme i globalnih događanja. Kvalitetu učenja i poučavanja možemo smatrati izrazito ranjivom i svatko od nas nastavnika, njoj treba posvetiti posebnu pažnju. Svjesni smo kako je iskorak u nastavu bez fizičkog kontakta, podržanu dostupnom tehnologijom, omogućio odvijanje većeg dijela ljetnog semestra i završetak akademske 2019./2020. godine, no istovremeno je ostavio niz otvorenih pitanja. Zato vas pozivam kao nastavnike i kao znanstvenike da pokušate prepoznati ta pitanja i kroz razgovor s kolegama i studentima, ali i kontinuiranim istraživanjem, doći do odgovora kako i kojim metodama postići kvalitetu učenja i poučavanja te ostvarivanja planiranih ishoda učenja – poručila je prorektorica.

Prof. dr. sc. Damir Boras, izrazio je čestitke i pohvalio program Sveučilišnog dana kvalitete. Poseban naglasak stavio je na podijeljena iskustva, smatrajući ih vrlo važnima i korisnima za daljnje unaprjeđenje nastavnog procesa – ne samo u ovim, nego i u normalnim okolnostima. Uz posebnu zahvalu ravnatelju i djelatnicima Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu na podršci pri realizaciji, zatvorio je 4. Sveučilišni dan kvalitete. Ured za upravljanje kvalitetom