Izazove ne vidimo kao spoticaj, već kao priliku za promjenu na bolje!

U redove Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu stigla je “nova klima”. Nakon što je uz veliki odaziv članova uspješno konstituirana nova Skupština Studentskog zbora upravljačku je palicu preuzela studentica Ivona Josipović (Fakultet šumarstva i drvne tehnologije), a njezina desna ruka postao je student Filip Peruško (Fakultet elektrotehnike i računarstva).

Osim pripremanja i rada u Studentskom zboru Ivona neće imati previše slobodnog vremena; osim što uči – na drugoj je godini diplomskog studija “Oblikovanje proizvoda od drva” zagrebačkog Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, kad stigne koristi svaku priliku za odlazak u teretanu i planinarenje. Sportski je tip, kaže, a velika strast joj je rukomet te nam je ispričala kako je od ove godine ponosna članica (posuđeni igrač) u ekipi na FER-u.

– Sport je moj glavni način za opuštanje i balansiranje intenzivnog studentskog života, ističe naša sugovornica.

Kako će funkcionirati Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu pod njezinom palicom? Priča nam svoju viziju (pred)najavu programa:

– Moja uloga kao predsjednice SZZG nije samo vođenje zbora već stvaranje zajednice u kojoj svatko može pronaći svoje mjesto. Zajedništvo i prijateljstvo su temelj mog rada. Vjerujem da možemo stvoriti studentski zbor u kojem se međusobno podržavamo kroz sve studentske izazove, čuvamo zdrave i iskrene odnose te (p)ostajemo dugogodišnji prijatelji.

U razgovoru za Universitas nova predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu obrazložila je glavne programske smjernice rada, komentirala je situaciju u Zboru, kao i aktualnosti koje se tiču poboljšanja kvalitete života, studiranja i rada zagrebačkih studenata.

Nedavno ste preuzeli dužnosti Predsjednice Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Detaljnije nam pojasnite smjernice svog predsjedničkog programa.

– Naš zajednički zadatak je učiniti studentski život na Sveučilištu u Zagrebu boljim, te je naša odgovornost učiniti SZZG nositeljem promjena, kako na Sveučilišnoj, tako i nacionalnoj razini. Zajedno smo svjesni izazova s kojima se suočavaju naši kolege, no umjesto da se prepustimo tim izazovima, vidimo ih kao priliku za promjenu, naglašava naša sugovornica. Moja vizija je stvoriti čvrst temelj za buduće generacije studenata koji se temelji na odgovornosti, različitosti i involviranost.

Analiza prethodnog rada upućuje na razne probleme u funkcioniranju SZZG-a. Stoga je prioritet organizacija Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu koji će djelovati efikasno i u skladu s potrebama studenata.

Koji će biti vaši prvi potezi u svojstvu novoizabrane Predsjednice Studentskog zbora? Što je prioritetno?

– Kao što sam već prethodno navela prioritet je organizacija Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Potrebno je uspostaviti stalnu komunikaciju s relevantnim tijelima na Sveučilištu radi boljeg razumijevanja potreba studenata kroz koordinatore za resore pri Sveučilištu. Svakom članu Predsjedništva dodijelit će se prorektor za komunikaciju s ciljem suradnje unutar prorektorovog resora što će stvoriti više direktnih komunikacijskih kanala SZZG-a s Rektoratom. Također, već smo uspostavili online komunikacijske kanale koji na jednom mjestu okupljaju sve studentske predstavnike. Jako je važno je da svi studenti znaju i sudjeluju u svim aspektima našeg rada.

Svaki student treba imati pristup informacijama o aktivnostima Studentskog zbora i ima priliku sudjelovati u radu. U situacijama gdje se reputacija studentskog zbora može dovesti u pitanje potrebno je brzo reagirati na sve potrebe studenata. Cilj je da SZZG bude apolitičan i iznimno transparentan u svakom aspektu svog rada.

Potrebno je osigurati sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, uključujući pristup ambulantama opće medicine, specijaliziranim ordinacijama te dodatnim psihološkim savjetovalištima

Navedite barem tri aktivnosti i/ili projektna plana za koja ćete se zalagati i nastojati ih pokrenuti.

– Jedan od ključnih aspekata studentskog života je organizacija raznovrsnih i uzbudljivih aktivnosti. U Zagrebu, srcu sveučilišnog života u Republici Hrvatskoj, studenti imaju priliku obogatiti studentski život kroz događaje koje sami organiziraju. Naš kolektivni projekt, BrutZG, uspješno je zaokružio svoju fazu, a nadam se da će se njegova priča nastaviti kroz buduće generacije studenata. Također, na nedavnoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu predstavili smo novi Vodič za brucoše – inicijativu starijih studenata koja mladima olakšava snalaženje u sveučilišnom okruženju. Digitalno, kao i u tiskanom obliku, “Vodič za brucoše” sadržava sve relevantne informacije o studiju i studentskom životu na jednom mjestu.

Uskoro nas očekuje još jedan ambiciozan projekt – organizacija konferencije studenata Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je poticanje razmjene ideja i praktičnih iskustava, posebno u području studentskog aktivizma i projekata. Radujem se stvaranju prostora za upoznavanje i inspirativne razgovore koji će obogatiti studentsko predstavništvo.

Glavne poteškoće u studentskoj populaciji – što biste izdvojili? Je li to prehrana, nedostatak studentskih smještajnih kapaciteta ili nešto treće?

– Kada je riječ o ključnim problemima unutar studentske populacije – problemi koje susrećemo u domovima su nedostatak parkinga za bicikle i električne romobile, loša internetska povezanost te potreba za unapređenjem prostora za prihvat paketa – sve su to faktori koji utječu na kvalitetu studentskog života. Modernizacija i obnova studentskih domova su presudne kako bi se stvorili bolji uvjeti za studente. Jedan od gorućih problema tiče se prehrane koja često nije dovoljno ukusna, niti prilagođena raznolikim prehrambenim potrebama studenata.

Paralelno s tim, suočavanje studenata s visokim razinama stresa, anksioznosti i ostalih psihičkih izazova postaje sve češće. Potrebno je osigurati sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, uključujući pristup ambulantama opće medicine, specijaliziranim ordinacijama te dodatnim psihološkim savjetovalištima, kako na samim fakultetima, tako i na razini Sveučilišta. Također, nedostatak tihih i pristupačnih prostora za učenje, s radnim vremenom koje bi obuhvatilo cijeli dan, postaje ključni faktor uspjeha studenata. U Zagrebu nedostaje knjižnica s 24-satnim radnim vremenom i dovoljnim kapacitetima, što je posebno važno za studente tijekom ispitnih razdoblja. Radno vrijeme knjižnica i čitaonica na fakultetima često ne zadovoljava potrebe studenata.

Koje su solucije? Ako su u postupku rješavanja, u kojoj su trenutačno fazi?

– Razmatramo niz rješenja za probleme koji utječu na studentski standard. Kako bismo poboljšali kvalitetu prehrane u studentskim restoranima, planiramo reviziju Pravilnika o prehrani na nacionalnoj razini, redovito prikupljanje povratnih informacija od studenata te pregovore s restoranima. Također, planiramo organizirati radionice o zdravoj prehrani. Kada je riječ o studentskim domovima, tražimo rješenja koja uključuju nabavu parkirališta za bicikle i električne romobile, unaprjeđenje internetskog pristupa te modernizaciju prostora za distribuciju paketa. Pregovaramo s upravom domova o potrebnim renovacijama i modernizaciji te planiramo organizirati savjetovanja o pravima i obvezama studenata, razmatrajući opcije za proširenje kapaciteta. Briga o zdravlju studenata obuhvaća suradnju s licenciranim psiholozima radi besplatnog savjetovanja, organiziranje radionica o mentalnom zdravlju te zalaganje za osnivanje studentske poliklinike s širokim spektrom zdravstvenih usluga.

Nadalje, planiramo proširenje prostora za učenje u studentskim domovima, produljenje radnog vremena zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice tijekom ispitnih rokova te produženje radnog vremena čitaonica na fakultetima u suradnji sa studentskim zborovima sastavnica

Kakav je opće-društveni, ali i radno-pravni standard studenata Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na studente s drugih hrvatskih sveučilišta i/ili šire regije?

– Opći društveni i radno-pravni standard studenata na Sveučilištu u Zagrebu često se smatra nešto naprednijim u usporedbi s drugim sveučilištima u Hrvatskoj i šire regije. Zagreb kao središte obrazovanja nudi veću raznolikost i dostupnost dodatnih oblika podrške studentima, kao i bolje prilike za istraživanje i stručni razvoj. Radno-pravni standard obuhvaća nekoliko aspekata poput studentskih poslova, prava na rad tijekom studiranja i razinu studentskih prava. Sveučilište u Zagrebu, kao najveće u Hrvatskoj, često nudi širi izbor studentskih poslova, što studentima omogućuje da steknu radno iskustvo tijekom studiranja. Isto tako, studentska prava i beneficije, poput studentskih stipendija, prehrane ili smještaja, obično su na visokoj razini u usporedbi s drugim sveučilištima u Hrvatskoj.

Društveno, Zagreb kao urbano središte pruža daleko najviše kulturnih i društvenih aktivnosti za studente. Postoje raznolike inicijative, klubovi, udruge i događaji koji doprinose obogaćivanju studentskog života u Zagrebu.

Naša odgovornost je učiniti Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu nositeljem promjena, kako na Sveučilišnoj, tako i nacionalnoj razini

---

KLJUČNI DOGAĐAJ

– Smotra Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišna brucošijada, 1.BrutZGa, oba su ključna studentska događaja. Smotra je pružila informacije o studijskim programima i studentskom životu, dok je BrutZGa bila prilika za zabavu i upoznavanje novih kolega. Očekivanja su bila visoka za oba događaja, a dojam je i više nego pozitivan. Smotra je pružila opsežne informacije našim maturantima, ali i svim posjetiteljima, dok je BrutZGa pružila odličnu zabavu našim brucošima, ali i svim studentima. Pripremljenost za oba događaja je bila vidljiva, ali s jasnom razlikom u fokusu Smotra na edukaciji, a BrutZGa na druženju i zabavi.

VELIKA FOTOGALERIJA sa Smotre Sveučilišta