Dekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić izabran je za člana ICA Odbora na Glavnoj skupštini ICA Udruženja europskih sveučilišta u području bioloških znanosti (Association for European Life Science Universities – ICA), održanoj u belgijskom gradu Leuvenu.
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan je od pedesetak visokoobrazovnih institucija članica Udruženja ICA, osnovanoga 1988. godine pod nazivom Interfaculty Committee Agraria. Područje djelovanja ovoga Udruženja je europsko održivo kružno biogospodarstvo, društvo koje obuhvaća poljoprivredu, šumarstvo, proizvodnju i potrošnju hrane, prirodne resurse te sektori koji se temelje na biologiji, biološkoj raznolikosti, zaštiti okoliša i ruralnom razvoju.
ICA Odbor čini 14 članova koji su rektori, prorektori i dekani institucija članica. Kako bi se osigurala uravnotežena raspodjela članova iz različitih europskih regija, pet članova predstavljaju pet regija Europe. Dekan prof. dr. sc. Ivica Kisić izabran je na trogodišnje mandatno razdoblje kao predstavnik Jugoistočne Europe i CIS zemalja (Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Rusija i Uzbekistan).
– Neosporno je da sam ponosan da je naš Agronomski fakultet član jedne ovakve Udruge. Znanstvenici Agronomskog fakulteta desetljećima su izvan granica RH prepoznati po vrlo izražajnoj znanstvenoj produkciji koja ih svrstava među vodeće na zagrebačkom sveučilištu. Kroz suradnju s članicama ICA Udruge sigurno je da će se mogućnost prijave znanstvenih projekata još više proširiti, a samim time i mogućnost objavljivanja znanstvenih radova u visoko citiranim svjetskim časopisima. Svima nama treba biti jasno da se samo izraženom i sadržajnom znanstvenom aktivnošću kroz ovakve znanstvene projekte koji nam se nude možemo nametnuti, ne samo na domaćem, nego i na otvorenom svjetskom tržištu privlačenjem studenata iz Europe, ali i drugih kontinenata, govori dekan Kisić za Universitas portal.
Kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku u razdoblju 2021. – 2027., kao i Europski zeleni plan koji će se provoditi do 2050. (preobrazba EU gospodarstva za održivu budućnost) postiče se ostvarenje sljedećih ciljeva: pravedan dohodak za poljoprivrednike, povećanje konkurentnosti, ponovna uspostava ravnoteže snaga u prehrambenom lancu, borba protiv klimatskih promjena, briga za okoliš, očuvanje krajolika i biološke raznolikosti, potpora generacijskoj obnovi, dinamična ruralna područja i zaštita kvalitete hrane i zdravlja te veće šanse za prijavu kako znanstvenih tako i stručnih projekata.
– U desetljećima pred nama poticat će se veća ulaganja u istraživanje i inovacije te poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama omogućiti da ostvare ekonomsku korist od tih ulaganja. Stoga je ključno izraditi snažne sustave znanja i inovacija u poljoprivredi kako bi se potaknulo pokretanje i razvoj inovativnih projekata. Ovdje primarno mislim na digitalnu poljoprivredu, gdje Agronomski fakultet i ostale sastavnice Sveučilišta imaju svoju šansu. Na nama je da ovu šansu iskoristimo, zaključuje dekan zagrebačke Agronomije.
Neke od institucija članica su BOKU, KU Leuven, Ghent University, Wageningen University and Research Centre, Swedish University of Agricultural Sciences i Czech University of Life Sciences Prague.
