Interliber: blagdan knjiga ili festival konzumerizma?
Ako uistinu toliko malo čitamo i ne kupujemo knjige, čemu onda tisuće ljudi koji u redovima čekaju na štandovima Interlibera? Je li moguće da većina ljudi kupi knjigu, ali ju nikada ne pročita, a na Interliber dolaze zbog sajmišnih cijena?
Piše: Katarina Carek, studentica druge godine prijediplomskog studija komunikologije i povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u okviru kolegija “Teorije i sustavi tiskovnog komuniciranja”
Održan je 47. Interliber i, kao i svake godine, bilježi se rekordan broj posjetitelja u potrazi za novim naslovima, ali s tolikom masom otvaraju se i pitanja o brojnim problemima koji ga već godinama prate.
Interliber je oduvijek bio prilika za kupnju knjiga po sajmišnim cijenama, s popustima od 20 do 70 posto, druženje s autorima i predstavljanje novih knjiga. Tih tjedan dana gradom vladaju gužve, tramvaji su prepuni ljudima s velikim vrećicama u kojima nose svoje nove knjige i planiraju kada će ih pročitati. No, u zadnje vrijeme, kada se svjetski mir poremetio i inflacija je zahvatila i knjige, mnogi se pitaju jesu li knjige postale preskupe i koliko zapravo ljudi čita.
Prije nekoliko godina prosječna cijena jednoga popularnog stranog romana u knjižari Znanje varirala je između osam i deset eura, a danas su se prosječne cijene popele na 15 do 18 eura, pa čak se mogu pronaći i romani za 20 do 30 eura. Čitatelji se pitaju: što je bio glavni uzrok ovoga poskupljenja? Je li to uvođenje nove valute, inflacija, poskupljenje papira ili veća marža koju uzimaju nakladničke kuće? No, odgovor se može kriti i u novom trendu koji je nastao u zadnjih pet godina. Dolaskom koronavirusa i karantene ljudi su se više okrenuli društvenim mrežama i otkrili su čitanje digitalnih kopija knjiga, a neki su pronašli ljubav prema Kindleu. Prema ekonomskoj logici, ako više ljudi čita digitalne knjige i ne kupuju fizičke kopije, cijena knjige trebala bi porasti kako bi nakladnicima bilo isplativo proizvoditi nove knjige.
Upravo zbog povećanja boravka na društvenim mrežama, posebice na TikToku, nastala je nova platforma BookTok koja je specijalizirana za predstavljanje knjiga i spajanje čitatelja. Odjednom svi pokazuju svoje police s knjigama, pričaju o istim naslovima i dolazi do velikog porasta kupovine knjiga među mlađim naraštajem. Neki će možda kritizirati kvalitetu i ukus romana koje mladi čitaju jer se često bave isključivo erotikom, a drugi će biti zahvalni što mladi čitaju bilo što. Iako dio mladih čita digitalne knjige, drugi dio počeo je kupovati fizičke kopije i redaju ih na svojim policama kao lovci trofeje, a da ih nikada i ne pročitaju. To bi bio savršen primjer konzumerizma: kupovanje knjiga zbog lijepih korica i jer je sada trend „čitati“ knjige.
Prema podatcima objavljenima na portalu Moderna vremena 2024. godine, 38 posto ispitanika pročitalo je tijekom godine samo jednu knjigu, što potvrđuje da Hrvati čitaju vrlo malo, a najviše čitaju žene i mladi u dobi od 16 do 29 godina. Zanimljiv je i podatak da je kupovina najzastupljeniji način nabave knjiga (40 posto), posudba u knjižnici (37 posto), a posudba od prijatelja (34 posto).
Ako uistinu toliko malo čitamo i ne kupujemo knjige, čemu onda tisuće ljudi koji u redovima čekaju na štandovima Interlibera? Je li moguće da većina ljudi kupi knjigu, ali ju nikada ne pročita, a na Interliber dolaze zbog sajmišnih cijena?
Ljudi su se počeli žaliti na visoke cijene na Interliberu prošle godine, a ove još više. Neki će to opravdati da su općenito porasle cijene romana, a neki će ipak primijetiti da je većina knjiga snižena samo 20 posto (oko tri eura), odnosno da većina knjižara daje minimalan popust. Za tri eura može se popiti jedna kava, a može biti i dovoljno da osoba odustane od kupnje zbog minimalnog popusta.
Ipak, Interliber i knjižare oslanjaju se na to da će ugođaj natjerati posjetitelje na kupnju knjiga jer im zauvijek ostaje uspomena da su točno tu knjigu kupili na Interliberu. Nije uopće začuđujuće što neki ljudi potroše i stotinjak eura na knjige pa tek kasnije shvate da neke knjige uopće nisu trebali kupiti nego ih je ponio osjećaj.
Da ipak ne bi sve bilo toliko crno, jedan od jackpot lokacija na Interliberu zasigurno su bili antikvarijati, koji su svoje knjige prodavali po nižim cijenama od ostatka sajma. Naravno da i ondje ima skupljih knjiga, no ima i knjiga za svega nekoliko eura, a neki će se čak početi i cjenkati, što je definitivno poželjno.
Interliber zasigurno nudi priliku da se kupi knjiga i nešto uštedi, ali bismo se s oprezom trebali kretati sajmom, sve dobro pregledati i tek na kraju odabrati što ćemo kupiti. Unatoč novim trendovima čitatelja i rastućim cijenama, Interliber će zasigurno nastaviti još mnogo godina unaprijed, jer je razlog zbog kojeg se vraćamo uvijek isti – ljubav prema knjigama.
