Indeksacija časopisa Sveučilišta u Zagrebu prema JCR i SCImago metodologiji u 2023. godini

U svijetu akademskoga nakladništva evaluacija kvalitete znanstvenih časopisa ima ključnu ulogu. Dvije najvažnije metrike koje se koriste za procjenu utjecaja i kvalitete časopisa svakako su Journal Citation Reports (JCR) i SCImago Journal Rank (SJR). Razumijevanje ovih metrika pomaže znanstvenicima, istraživačima i institucijama u odabiru najrelevantnijih publikacija za svoje radove.

JCR je uspostavio Clarivate Analytics i pruža sustavan, objektivan način za evaluaciju vodećih svjetskih časopisa. Glavna metrika koja se koristi u JCR-u je faktor odjeka (eng. impact factor ‒  IF). Faktor odjeka mjeri prosječan broj citata koje su članci objavljeni u određenom časopisu dobili u prethodne dvije godine.

JCR također rangira časopise unutar njihovih disciplina, razvrstavajući ih u kvartile (Q1, Q2, Q3, Q4). Q1 najviši je kvartil, što znači da su časopisi u tom rangu među najboljima u svojoj disciplini. Pomoću ovih informacija istraživači mogu identificirati visokokvalitetne časopise za publikaciju svojih radova i procijeniti utjecaj istraživanja.

SJR metriku razvio je SCImago Research Group i temelji se na podatcima iz Scopus baze podataka. SJR također mjeri utjecaj časopisa, ali se koristi drukčijom metodologiju od JCR-a. Umjesto da se fokusira samo na broj citata, SJR uzima u obzir i prestiž časopisa koji citira, dajući veću težinu citatima iz utjecajnijih časopisa. SJR rangira časopise na sličan način kao JCR, koristeći se kvartilima (Q1, Q2, Q3, Q4). Ovaj pristup omogućuje detaljniji uvid u kvalitetu i utjecaj časopisa jer uzima u obzir ne samo broj nego i kvalitetu citata.

Sveučilište u Zagrebu izdaje 30 časopisa indeksiranih prema JCR-u

JCR i SJR metrike ključne su za znanstvenike i istraživače jer im pomažu odlučiti gdje objaviti svoja istraživanja. Objavljivanje u časopisima s visokim faktorom odjeka ili SJR rangom može značajno povećati vidljivost njihova rada. Također, ove metrike pomažu u procjeni kvalitete i relevantnosti časopisa, što je posebice važno prilikom prijava za financiranje istraživanja, napredovanja u karijeri i akademskih evaluacija.

U Republici Hrvatskoj ukupno su 124 časopisa indeksirana u bazi JCR, od kojih su četiri u prvom kvartilu: Biochemia Medica, Brodogradnja, Croatian Journal of Forest Engineering i Journal of Mathematical Inequalities. U bazi SCImago indeksirana su 164 časopisa, od kojih šest u prvom kvartilu: ADMET and DMPK, Brodogradnja, Croatian Journal of Forest Engineering, European Journal of Analytic Philosophy, Književna smotra i Slovo.

Tablica: Indeksacija časopisa Sveučilišta u Zagrebu prema JCR i SCImago metodologiji u 2023. godini

ČASOPIS	JCR IF	JCR kvartil		SJR	SJR kvartil
Acta Botanica Croatica	1,1	Q3	0,318		Q3
Acta Stomatologica Croatica	1,4	Q3	0,392		Q2
Acta Turistica	0,4	Q4	0,146		Q4
Agriculturae Conspectus Scientificus	–	–	0,213		Q3
Bogoslovska smotra	0,1	NA	0,118		Q3
Brodogradnja	3,9	Q1	0,735		Q1
Croatian Journal of Fisheries: Ribarstvo	–	–	0,212		Q4
Croatian Journal of Forest Engineering	2,7	Q1	0,612		Q1
Croatian Medical Journal	1,5	Q2	0,426		Q3
Croatian Yearbook of European Law and Policy	0,3	Q3	0,124		Q4
Croatica Christiana periodica	–	–	0,101		Q4
Drvna industrija	0,7	Q4	0,193		Q3
Food Technology and Biotechnology	2,3	Q3	0,450		Q2
Geofizika	0,9	Q4	0,190		Q4
Hrvatska i komparativna javna uprava	0,3	Q4	0,170		Q3
Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje	0,3	Q4	0,184		Q4
INTEREULAWEAST ‒ Journal for International and European Law, Economics and Market Intergrations	–	–	0,250		Q2
Journal of Central European Agriculture	0,7	Q3	0,208		Q3
Journal of Information and Organizational Sciences	0,3	Q4	0,167		Q3
Kinesiology	0,9	Q4	0,405		Q2
Ljetopis socijalnog rada	0,1	Q4	0,133		Q4
Market-Tržište	0,4	Q4	0,168		Q3
Medijske studije	0,4	Q4	0,170		Q3
Nova mehanizacija šumarstva	–	–	0,143		Q4
Obnovljeni život	–	–	0,142		Q2
Organization, Technology and Management in Construction: an International Journal	1,6	Q3	0,416		Q2
Politička misao	0,1	Q4	0,128		Q3
Promet – Traffic & Transportation	0,8	Q4	0,296		Q3
Prostor	0,3	NA	–		–
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest	<0,1	Q4	0,114		Q3
Revija za socijalnu politiku	0,3	Q4	0,247		Q3
Rudarsko-geološko-naftni zbornik	1,2	Q2	0,366		–
Studia ethnologica Croatica	0,3	Q4	0,184		Q2
Transactions of FAMENA	1,4	Q3	0,310		Q3
Veterinarski arhiv	0,4	Q4	0,186		Q3
Zagreb International Review of Economics & Business	0,4	Q4	–		–
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu	–	–	0,147		Q3

 

Sveučilište u Zagrebu izdaje 30 časopisa indeksiranih prema JCR-u i 34 časopisa indeksirana prema SCImago metodologiji za 2023. godinu.

Prema JCR metodologiji, u prvi kvartil svrstali su se časopisi Brodogradnja i Croatian Journal of Forest Engineering, koji se bavi temama iz područja šumarstva. U drugom kvartilu prema SCImago metodologiji razvrstano je sedam časopisa iz različitih područja:

Acta Stomatologica Croatica; Food Technology and Biotechnology; INTEREULAWEAST – Journal for International and European Law, Economics and Market Intergrations; Kinesiology; Obnovljeni život; Organization, Technology and Management in Construction i Studia ethnologica Croatica, a prema JCR metodologiji u drugom je kvartilu Croatian Medical Journal.

Posljednjih godina uz faktore odjeka vežu se i određene kontroverze. Ponajprije se razmatra primjena faktora odjeka za evaluaciju istraživača ili pojedinih radova. Naime, faktor odjeka je metrika časopisa, a ne pojedinoga znanstvenoga rada, odnosno sasvim je izvjesno da će se u časopisima visokoga faktora odjeka naći i loši radovi te da će se u časopisima niskoga faktora odjela naći radovi koji su iznimno kvalitetni. Kako bi se odgovorilo na ovaj problem, znanstvena zajednica u Europskoj uniji, a ujedno i Sveučilišta u Zagrebu, u značajnoj mjeri promiče sustav vrjednovanja znanosti i znanstvenika koji je utemeljen na različitim metrikama i procjeni kvalitete radova, a ne isključivo na scijentometriji.   

U Republici Hrvatskoj ukupno su 124 časopisa indeksirana u bazi JCR, a u bazi SCImago indeksirana su 164 časopisa, od kojih šest u prvom kvartilu

U Hrvatskoj je sustav znanstvenoga nakladništva postavljen tako da časopise većinom objavljuju znanstvene institucije ili profesionalna udruženja, stoga je za poslovnu održivost nužno nacionalno financiranje. Ovakav poslovni model omogućuje da su hrvatski časopisi, pa tako i časopisi koje objavljuje Sveučilište u Zagrebu, u pravilu u tzv. dijamantnom otvorenom pristupu, što znači da ni autori ni čitatelji ne plaćaju naknadu za čitanje. Objavljivanjem otvorenih ili pristupačnih časopisa Sveučilište u Zagrebu omogućuje široj javnosti, uključujući studente, istraživače i druge zainteresirane strane, pristup relevantnim znanstvenim informacijama, što doprinosi širenju znanja i podupire obrazovanje i istraživanje na svim razinama.

S druge strane, u okviru ovakva poslovnog modela nakladnici časopisa mogu biti fokusirani na kvalitetu radova i na potporu znanstvenicima u objavljivanju radova, čime se osigurava transparentnost, učinkovitost i razvoj znanosti u društvu.