Država smo čija je gotovo polovica kopnene površine pod šumom, u kojoj su šume jedno od temeljnih prirodnih bogatstava i nacionalnih fenomena, u kojoj u sedam od osam nacionalnih parkova kao temeljni fenomen prevladava šuma, u kojoj je šuma proglašena ustavnom kategorijom od općega interesa. Baštinimo višestoljetnu tradiciju šumarske struke i šumarstva, a i Hrvati sve rađe odlaze s obiteljima u šume umjesto u shopping centre. Sa ključnim ljudima Fakultetima razgovaramo o problematici upravljanja i zaštite tog prirodnog blaga
Hrvatskla su šume među najprirodnijim, najraznolikijim i najzdravijim šumama Europske unije. Isto tako, naše šumske ekosustave čine prirodne šume autohtonih vrsta drveća u kojima šumarski stručnjaci kontinuirano održivim gospodarenjem, već više od stoljeća, potpomažu prirodne procese obnove šuma, istodobno primjenjujući holistički odnos šumarstva prema čitavoj društvenoj zajednici.
Međutim, iako smo u zadnje vrijeme, nasreću, svjedoci porasta interesa ljudi za boravak u šumama, Hrvati još uvijek ne koriste dovoljno prelijepe hrvatske šume po pitanju njihove rekreativne, turističke i zdravstvene funkcije. Poznajući blagodati aktivnosti u šumi na fizičko i psihičko zdravlje ljudi, što je dokazano u mnogobrojnim studijama priznatih svjetskih znanstvenika, kao i imajući na umu pozitivan učinak fizičkih aktivnosti u prirodi, od šetnje, brzoga hodanja, trčanja, vožnje bicikla pa do ekstremnijih i fizički zahtjevnijih sportova, a posebno u šumi koja predstavlja mirno i opuštajuće okruženje za mnoga naša osjetila, na umanjenje doživljenog stresa ili pak na povećanu otpornost prema stresu koji nam predstoji, svakako bi bilo poželjno što više vremena provoditi na otvorenom, u prirodi, u šumi, naglašava za Universitas prof. dr. sc. Tibor Pentek, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
– Digitalne tehnologije su, posebno u zadnjih petnaestak godina nezaustavljivo ušle u sve sfere naših života i danas je, gotovo nemoguće, zamisliti svakodnevno funkcioniranje svakoga od nas, bilo u poslovnom bilo u privatnom životu, bez prijenosnog računala, smartfona, e-pošte, društvenih mreža itd. Razvoj suvremenih, pa tako i digitalnih tehnologija, je svakim danom sve brži i sve intenzivniji i to ne možemo izbjeći, međutim trebali bismo , kao odgovorni pojedinci i roditelji pronaći dovoljno vremena svakoga dana, a posebno vikendom, odnosno tijekom godišnjeg odmora da dio vremena provedemo u prirodi i sa prirodom.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE – A ŠUMARSTVA?
Republika Hrvatska već je dugi niz godina primjer uspješnog gospodarenja šumama. Za to je zaslužno organizirano i stručno gospodarenja šumama, koje traje već 255 godina, točnije od 23. veljače 1765. godine kada je osnovana Uprava šuma karlovačkoga generalata sa šumarijama u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori. Od 20. listopada 1898. godine, kada je u okviru tadašnjega Mudroslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započela raditi Šumarska akademija, visoko obrazovani šumarski stručnjaci školuju se u Hrvatskoj.
– U Hrvatskoj su, zahvaljujući stoljetnoj snažnoj povezanosti i suradnji visokoga školstva, znanosti i struke u šumarstvu, u gospodarenje šumama utkana načela održivoga ili potajnoga gospodarenja temeljenoga na znanstvenim spoznajama zagrebačke škole uzgajanja šuma, uz prirodnu obnovu šuma i očuvanje klimatogenih šumskih zajednica, te uz istodobno pružanje mnogih općekorisnih usluga šume cijelomu društvu, govori dekan Pentek.
Razvijenije zemlje EU prirodu „žrtvuju“ radi gospodarskoga razvoja i podizanja standarda građana. Srećom, imamo članice EU koje se nalaze na nižem stupnju gospodarskoga razvoja, ali svojim šumama gospodare stručno, na održiv i prirodi blizak način. Hrvatska je, srećom, u toj skupini zemalja
prof. dr. sc. Tibor Pentek, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije
Ovakav je održivi i prirodni pristup gospodarenju šumama u Hrvatskoj, neprekinut već više od stoljeća, osigurao ljepotu, prirodnost i stabilnost naših šuma te posljedično njihovu bioraznolikost koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. To je naša posebnost i vrijednost unutar, ali i izvan granica EU-a. Ipak, resorno ministarstvo za sektore šumarstva i drvne industrije je trenutno Ministarstvo poljoprivrede. Nije li čudno da s obzirom na značaj šuma i sektora šumarstva na sektore koji se naslanjaju na šumarstvo ali i na cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske te napose na svekoliku društvenu zajednicu, kako ste prethodno pojasnili, u nazivu spomenutog ministarstva nema riječi šumarstvo, čitamo prvog čovjeka FŠDT-a:
– Dobro ste to primijetili i uputili mi logično pitanje na koje ću Vam vrlo rado odgovoriti. Sa žaljenjem moram konstatirati da ni ova Vlada RH nije prepoznala istinsku važnost šuma i šumarstva za hrvatsko gospodarstvo te na pismo koje su joj 15. srpnja 2020. godine uputili svi ključni dionici u sektoru šumarstvu, u kojem se predlaže vraćanje riječi šumarstvo u ime resornoga ministarstva, do današnjeg dana, nismo dobili nikakav odgovor. Tako opet nije ispravljena nepravda koja je našoj šumarskoj struci nanesena 2012. godine, kada je tadašnja Vlada RH iz imena resornoga ministarstva, po prvi put od davne 1919. godine, uklonila riječ šumarstvo.
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. godina ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u našoj državi iznosi 2.759.039 ha, što čini oko 49,3 % kopnene površine Lijepe naše ili 0,59 ha po stanovniku. Od toga je 2.097.318 ha u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je 661.721 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. A u okvirima Europske unije, šume se rasprostiru na oko 182.000.000 ha, odnosno šume u zemljama EU čine oko 5,0 % svjetskih šumskih površina.
ODUMIRANJE ŠUMA DILJEM SVIJETA
Šume i šumska zemljišta dobra su od iznimnoga interesa za našu te su kao takva zaštićena Ustavom Republike Hrvatske. Šumarstvo i drvna industrija zajedno u ukupnom BDP-u Hrvatske sudjeluju s približno 3,50 %, a zapošljavaju oko 35.000 ljudi. Prerada drva i proizvodnja namještaja čine oko 7,50 % industrijske proizvodnje u Hrvatskoj te sudjeluju s 10,5 % u hrvatskom izvozu. Zahvaljujući kvalitetnoj drvnoj sirovini izvoz drvoprerađivačke industrije stalno raste i dostigao je vrijednost od 1,1 milijardu eura u 2019. godini.
– Šume su posebno važne u ruralnim područjima Republike Hrvatske jer osiguravaju mogućnost zapošljavanja u šumarstvu i sektorima temeljenim na šumi, što, nedvojbeno, pozitivno utječe na smanjenje trenda depopulacije ruralnih područja. A važno šuma je i mnogo šira. Pružaju mnogobrojne značajne usluge koje je, vrlo često, teško mjerljivo odrediti. Od zaštite zemljišta i prometnica od erozije, bujica i poplava, utjecaja na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju, utjecaj na klimu i stvaranje kisika te pročišćivanje atmosfere do rekreativna, turistička i zdravstvene funkcije šuma, objašnjava nam dekan Pentek.
Nažalost, posljednjih tridesetak godina, kao posljedica globalnih klimatskih promjena, zabilježeno je odumiranje šuma diljem svijeta. Nagli trend porasta temperature zraka popraćen brojnim klimatskim ekstremima uvelike je povećao rizik od sve intenzivnijih prirodnih nepogoda. Samo se u Europi, kao posljedica klimatskih promjena, u prosjeku godišnje posiječe oko 35.000.000 m3 drva oštećenoga vjetrom, snijegom, ledom, požarima, poplavama te ostalim abiotskim i različitim biotskim čimbenicima.
– Niti naše šume, iako visokog stupnja bioraznolikosti, kvalitetno i stručno na principima potrajnosti gospodarene, strukturno povoljne i zdravstveno u dobroj kondiciji, nisu u proteklih dvadesetak godina bile izuzete od pojave vremenskih nepogoda, štoviše one su u Hrvatskoj bile i prilično česte i dosta raznolike. Tako je u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1997. do 2017. godine opožareno više od 480.000 ha šuma i šumskoga zemljišta, što odgovara površini nešto većoj od površine Splitsko-dalmatinske županije. U ukupno opožarenoj površini područje niskoga krša, dakle mediteransko obalno i priobalno područje, sudjeluje s visokih 93,0 %, navodi prof. dr. sc. Josip Margaletić, prodekan Šumarskog odsjeka
Svjesni iznimne važnosti turizma za gospodarstvo Republike Hrvatske s jedne strane, a znajući istodobno dinamiku pojavljivanja šumskih požara tijekom godine i njihov prostorni raspored s druge strane, nije teško zaključiti kako je smanjenje rizika od katastrofa uzrokovanih šumskim požarima jedna od strateških važnijih odrednica smanjenja rizika od katastrofa kao nacionalnoga interesa visokoga prioriteta.
Kontinentalne gorskokotarske preborne šume posljednjem su desetljeću bile izložene iznimno snažnim prirodnim nepogodama uzrokovanim ledom, vjetrom i biotskim čimbenikom – smrekovim potkornjakom, dodaje Margaletić. U ledolomu koji je nastao kao posljedica ledene kiše početkom 2014. godine i koji je zahvatio većinom Upravu šuma podružnicu Delnice, stradale su šume i šumsko zemljište ukupne površine oko 56.000 ha. U vjetroizvalama i vjetrolomima, a kao posljedica olujnoga juga koji je u prosincu 2017. godine zahvatio opet Gorski kotar, izvaljeno je ili polomljeno oko 900.000 m3 stabala pretežno jele i smreke.
– Imajući na umu iznesene podatke ne treba dvojiti o tome jesu li prijetnje već pogodile i šume u Hrvatskoj ili nisu. Zasigurno jesu. Osnovno je pitanje što mi kao struka, tu u prvom redu mislim na šumarsku struku, ali i na sve ostale struke koje su pozvane nešto reći o gospodarenju šumskim ekosustavima, kao društvo, i napose kao država, možemo, trebamo i moramo učiniti da prijetnje ne prerastu u katastrofe.
HRVATSKA KAO PRIMJER EUROPI
Dekan Tibor Pentek dodaje kako su dio članica EU, a koje su dostigle vrlo visok stupanj razvoja svojega gospodarstva uz istodobni izuzetno visok standard svojih građana, pogrešnim odnosom prema prirodi, a time i šumskim ekosustavima, narušile njihovu strukturu i stabilnost. U ponekim su slučajevima prirodne šumske ekosustave potpuno devastirali.
– Stoga možemo slobodno kazati da je priroda „žrtvovana“ radi gospodarskoga razvoja i podizanja standarda građana. Srećom, imamo članice EU koje se nalaze na nižem stupnju gospodarskoga razvoja i životnoga standarda od drugih članica EU, ali su one svojim šumama kroz prošlost, a tako čine i danas, gospodarile stručno, na održiv i prirodi blizak način. Njihove su šume sačuvale prirodnost i bioraznolikost. Hrvatska se, na sreću, nalazi u toj skupini država članica EU.
Šume su sredstvo, a šumarstvo iznimno snažan alat za smanjenje posljedica klimatskih promjena i s njima povezanih prirodnih nepogoda
prof. dr. sc. Josip Margaletić, prodekan Šumarskog odsjeka
Tri ključne institucije EU – Komisija, Vijeće i Parlament, ipak su svjesne činjenice da na razini EU treba mijenjati pristup prema prirodi, uz istodobnu prilagodbu gospodarstva. Sukladno tome, predlažu i donose različite politike, strategije i ostale dokumente EU, ali dekan Pentek nije siguran jesu li pri tome u potpunosti svjesni velikih različitosti među državama članicama.
A kako novi novi zakonodavni okviri na razini EU i posljedično u Republici Hrvatskoj već utječu ili bi mogli utjecati na šume, šumarstvo i na šumi bazirane sektore u našoj zemlji, pitamo dekana:
– Aktualni dokumenti EU-a, „Green deal“ („Zeleni plan“) i „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine“, samo dodatno pojačavaju sumnje hrvatske šumarske struke da je namjera EU, pod izlikom povećanja i očuvanja bioraznolikosti na razini Republike Hrvatske, zatvoriti prirodne šumske ekosustave u Hrvatskoj te ih prvo djelomično, a zatim potpuno izuzeti iz prirodnoga gospodarenja (engl. close to nature forest management). Postupak djelomičnoga ograničavanja šumskogospodarskih aktivnosti u našim prirodnim šumama već je u tijeku, a posljedice su vidljive i u šumarskom i u drvoprerađivačkom sektoru, a što je najvažnije, i na samim šumskim ekosustavima.
Hrvatska je jedna od najvećih oaza prirodnih šuma bogatih biljnim i životinjskim vrstama u Europskoj uniji, ističe Pentek, a način gospodarenja našim šumama može i treba biti putokaz mnogim državama članicama EU-a kako bi odgovornim ponašanjem prema prirodi te održivim, potrajnim i prirodi bliskim gospodarenjem šumama i one mogle imati prirodne i bioraznolike šume umjesto sadašnjih monokultura i plantaža.
– Smatram da Hrvatska ne smije i ne može biti „kažnjena“ zato što ima prirodne i bioraznolike šume, jedne od najljepših prirodnih šuma u Europi; upravo suprotno, EU treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području Unije.
Drveni materijali ubrzali bi obnovu nakon potresa
Nakon razornih potresa koji su pogodili prvo Zagreb u ožujku, a potom i Banovinu pred sam kraj 2020. godine, dio arhitekata zaziva građenje novih kuća na potresom pogođenom području od drvenih materijala. Izv. prof. dr. sc. Vjekoslav Živković, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka pojašnjava kako je drvo prvorazredan građevni materijal prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zbog svoje estetske atraktivnosti, ekološke prihvatljivosti i odličnih fizikalno-mehaničkih svojstava. U usporedbi s drugim materijalima za gradnju, drvo je lakše tako da cijele zgrade manje opterećuju temelje i tlo, lako se obrađuje čime se troši manje energije, ima odlična toplinsko-izolacijska svojstva pa zidovi mogu biti tanji od klasičnih, a u kombinaciji s metalnim spajalima se odlično ponaša u uvjetima potresa:
– U Posavini i Turopolju su u prošlosti građene masivne kuće od drva hrasta, a u Gorskom Kotaru je korišteno drvo četinjača. U mnogim tradicionalnim drvenim kućama se još uvijek živi i one su najbolji svjedok trajnosti drva kao materijala i njegova dobrog ponašanja u uvjetima potresa. Suvremene masivne drvene kuće se danas grade od lameliranih elemenata, tj. elemenata spojenih po dužini, širini ili debljini. Lameliranjem možemo proizvoditi pune ili šuplje grede, a možemo proizvoditi i paralelno ili križno uslojene ploče velikih dimenzija. Ovisno o željama krajnjih korisnika, drvene kuće mogu izgledati izrazito rustikalno, ako drvo ostavimo vidljivim, ili ga je moguće obložiti drugim materijalima čime će njegove prirodne estetske prednosti biti skrivene, ali bez umanjenja njegovih dobrih mehaničkih svojstava.
Budući da i masivne drvene i montažne drvene kuće predstavljaju suhi način gradnje, te da se većina pripremnih radova obavlja u tvornici, korištenjem ovih materijala, dodaje Živković, moguće je značajno ubrzati proces obnove objekata i povratka stanovnika u potresom zahvaćena područja.
Upravo zato je u pripremi stručni skup na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 04. ožujka 2021. godine pod nazivom „Projektiranje drvom – izvrstan odgovor na trenutne izazove i direktive“ na kojem će stručnjaci iz područja gradnje drvom prezentirati specifičnosti arhitektonskog projektiranja, konstrukcijska rješenja, tehnološke procese te iskustva austrijskih stručnjaka u obnovi nakon potresa.
Terenska i praktična nastava u vrijeme korone
Tijekom pandemije bolesti COVID-19, od početka koje je proteklo već skoro godinu dana, nastavu na Fakultetu su provodili uobičajenim, kontaktnim modelom ali i na daljinu. Nastojali su, svjesni važnosti terenske i praktične nastave izvan Fakulteta te praktičnih vježbi u fakultetskim laboratorijima, sva tri oblika nastave, u što većoj mjeri, izvoditi kontaktno, rekao nam je prof. dr. sc. Josip Margaletić, prodekan Šumarskog odsjeka:
– Pri tome smo, uvažavajući sve propisane i preporučene epidemiološke mjere nadležnih institucija u RH, izvođenje predmetna tri oblika nastave prilagodili s jedne strane mogućnostima kojima smo raspolagali, a s druge strane nepovoljnim okolnostima koje su nas zadesile. Tako smo npr. za terensku i praktičnu nastavu izvan Fakulteta provodili na najbližim nastavno-pokusnim fakultetskim šumskim objektima i drugim šumskim objektima te u drvno-industrijskim pogonima u gradu Zagrebu ili u njegovoj neposrednoj blizini. Praktične vježbe u laboratorijima bile su organizirane u manjim grupama nego li je to inače uobičajeno. Sva tri spomenuta oblika nastave iz pojedinih kolegija, koje nije bilo moguće održati na uobičajeni, odnosno prilagođeni način, su u modificiranom obliku, održana na daljinu. Pri tome smo posebno vodili brigu o ispunjavanju pripadajućih ishoda učenja.
Terenska nastava jedna je od posebnosti studijskih programa Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije s tradicijom duljom od stotinu godina. Praktična se pak nastava organizira i provodi u drvno-industrijskim pogonima u Hrvatskoj i u inozemstvu, te također ima višedesetljetnu tradiciju.
Značajan iskorak u stjecanju praktičnih znanja predstavlja projekt Razvoj i provedba stručne prakse na studijima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, u okviru kojega razvijamo program stručne prakse koji će našim studentima omogućiti stjecanje još više praktičnog znanja i iskustva te ih pripremiti i približiti tržištu rada već tijekom studija. Jedan od važnijih ciljeva ovog projekta je uvesti stručnu praksu kao obavezan kolegij u sve preddiplomske i diplomske studije.
