I Zagreb je proslavio Rođendan umjetnosti
Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija i Arhitektonski fakultet – održali su program u trajanju od šest sati, tijekom kojeg se široj javnosti predstavilo stotine studenata i njihovih profesora
Raznolikim šestosatnim programom u zgradi Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu obilježen je milijunišezdeseti međunarodni rođendan umjetnosti. Brojkama 1 000 060-i.
Da, dobro ste pročitali. Naime, kao što su posjetitelji ove manifestacije mogli saznati od dekana Muzičke akademije Igora Lešnika, tvorac ideje o ovoj manifestaciji, francuski umjetnik Robert Filliou 17. siječnja 1963. proglasio je milijunti rođendan umjetnosti – ustvrdivši da je umjetnosti nastala 17. siječnja prije točno milijun (i šezdeset godina) kad je netko suhu spužvu namočio u kantu s vodom!
Sličan su performans na početku programa izveli dekani akademija i fakulteta koji su bili uključeni u obilježavanje rođendana umjetnosti. Tako su se Lešniku pridružili Davor Švaić (dekan Akademije dramske umjetnosti), Tomislav Buntak (dekan Akademije likovnih umjetnosti) i Bojan Baletić (dekan Arhitektonskog fakulteta) koji su simbolično umočili spužve u mali bazen. Ujedno vodom isperući brige koje ih muče.
Jer su na panou iza njihovih leđa bili ispisani godišnji troškovi umjetničkog područja – Akademiji dramske umjetnosti za funkcioniranje godišnje treba 500 278 eura, Akademiji likovnih umjetnosti 580 001 eura, a Muzičkoj akademiji 1 037 417 eura, o čemu je vrlo opsežno tijekom nedavnog Dana MUZA-e izvijestio upravo dekan Lešnik. Stoga su na kraju performansa, barem tijekom ovog svečanog dana, dekani obrisali troškove s ploče i pozvali sve da uživaju u proslavi rođendana umjetnosti. A kojeg su za posjetitelje priredili nastavnici i studenti spomenutih četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Čestitkama povodom rođendana umjetnosti pridružila se ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, dok je rektor zagrebačkoga sveučilišta Stjepan Lakušić izrazio ponos što su naše akademije i fakulteti dio ovog međunarodnog događaja. Ovo je prilika, rekao je rektor, da naši studenti sa svojim nastavnicima pokažu svoju izvrsnost, svoje znanje, kompetencije, koje stječu kroz nastavne programe u svim područjima umjetnosti. Prilika ne samo da pokažu ono što znaju, nego da svojim izvedbama i kreacijama obogate kulturni život u gradu Zagreba:
– Kada govorimo o umjetnosti, trebamo si postaviti pitanje: može li umjetnosti bez čovjeka i može li čovjek bez umjetnosti. Odgovor je vrlo jednostavan. Umjetnost netko treba stvarati, a stvaraju je upravo oni koji imaju ljubav prema tome, koji imaju talent. Tako mi danas možemo uživati u ljepoti umjetnosti, kreacijama koje su prisutne, kreativnosti onih koji tu umjetnost izvode. Ti mladi umjetnici dali su najbolje od sebe ovom prilikom, i na tome im čestitam i zahvaljujem, zaključio je Lakušić.
Program je, dakle, trajao šest sati – po jedan sat programa za svako desetljeće dosadašnjega održavanja manifestacije, u koje će se i ove godine izravno uključiti Europska radiodifuzijska unija (EBU) putem Dramskoga i Glazbenoga programa Hrvatskoga radija i video-streaminga.
Stvaranje dramskih predstava, uvježbavanje glazbenih izvedbi, izrada likovnih radova, primjena umjetničkih rješenja u video-igrama, znanstveni rad u umjetnosti, stvaralački susreti u studiju za snimanje ili na koncertu, u muzeju, u galeriji, objava umjetničkih rezultata putem radijskih i televizijskih postaja, izložbi ili predstava – sve su to načini prijenosa kreativnosti neopterećeni uobičajenim oblicima predstavljanja – onako kako je i priželjkivao tvorac ideje Robert Filliou.
Akademija dramske umjetnosti predstavila je najbolje radove studenata različitih odsjeka. Tako smo mogli vidjeti (i čuti) fragmente recentnih ispitnih produkcija Odsjeka glume, sola Odsjeka plesa, otvorenu probu glazbeno-plesne izvedbe za Muzički biennale Zagreb 2023. studenata Odjeka plesa i Jazz ansambla Muzičke akademije, javna čitanja tekstova studenata Dramaturgije, program radija KRADIO FM (emitiranje podcasta, razgovore sa studentima triju akademija, late night pozive, radiofonijsko čitanje studentskih tekstova), projekcije studentskih filmova forma kratki Odsjeka filmske i TV režije, proces montaže jednostavnijih igranih i dokumentarnih formi i montažu zvuka Odsjeka montaže te prezentaciju programa razvoja video igara – Edu4Games.
Studij dizajna Arhitektonskoga fakulteta posjetiteljima je omogućio direktan kontakt sa studentima s ciljem upoznavanja uloge dizajna u društvu. Kroz spomenuto druženje pod nazivom “Dizajner je prisutan / Dizajner je dar” nastojala se objasniti metodologija dizajnerske prakse i interdisciplinarni karakter profesije koja se nerijetko pogrešno doživljava. Teza da dizajner nije samo esteta i onaj koji se uključuje na kraju, već punopravni član i dar svakom kolektivu bila je argumentirana prikazom selekcije recentnih studentskih ostvarenja iz raznih područja dizajna.
Akademija likovnih umjetnosti predstavila se nizom aktivnosti kojima je široj javnosti prezentirano djelovanje svih šest odsjeka Akademije. Redom, portretiranje posjetitelja u predvorju Muzičke akademije, prezentacija radova studenata Slikarskog i Nastavničkoga odsjeka – smjer Slikarstvo i Grafika, presjek najboljih animiranih filmova studenata Odsjeka za animirani film i nove medije – smjer Animirani film, te skulpture i instalacije studenata Kiparskoga i Nastavničkog odsjeka – smjer Kiparstvo. Također, Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina održao je cjelovečernju radionicu retuša te postavio izložbe kopija i vježbi konzervatorsko-restauratorskih radova. Odsjek za animirani film i nove medije postavio je umjetničke instalacije svojih studenata završnih godina studija i alumna smjera Novi mediji, dok je Grafički odsjek predstavio projekt izrade video igara Edu4games, video radove alumna i nekoliko umjetničkih instalacija.
Muzička akademija kao domaćin događanja predstavila se nastupima različitih komornih sastava i ansambala s djelima od baroka do najnovijih skladbi studenata Odsjeka za kompoziciju, javnim satovima te otvorenim probama Duhačkog orkestra te Gudačkog komornog orkestra Muzičke akademije. Posjetitelji su priliku doživjeti kako se uvježbavaju skladbe za nastupe, kako se koristi elektronička oprema u suvremenim skladbama te kako nastaju izvedbe u kojima zajednički sudjeluju glumci, plesači i glazbenici.
Kao gosti, nastupili su i studenti Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Glazbenog odjela Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu te Odsjeka za instrumentalne studije i kompoziciju s teorijom glazbe Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
