I na ERF-u se nosilo crveno

Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obilježen je Dan crvenih haljina – javnozdravstvena kampanja koja prvog petka u veljači upozorava na specifičnosti moždanog udara kod žena, važnost prevencije te nužnost pravodobnog prepoznavanja simptoma i brze reakcije.

Djelatnici i studenti Fakulteta, posebice sa studija Logopedija, simbolično su se odjenuli u crveno kako bi izrazili podršku ženama koje su doživjele moždani udar te poslali snažnu poruku o važnosti edukacije i podizanja svijesti o ovoj temi.

Pokrenuta po uzoru na međunarodne inicijative, kampanja u Hrvatskoj okuplja zdravstvene stručnjake, institucije, udruge i građane s ciljem podizanja svijesti o tome da je moždani udar i dalje jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta kod žena. Poseban naglasak stavlja se na prepoznavanje rizičnih čimbenika, poput povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, nepravilne prehrane, pretilosti, šećerne bolesti, pušenja, povećane konzumacije alkohola, tjelesne neaktivnosti, stresa, bolesti srca i tranzitorne ishemijske atake (TIA).

Kod žena postoje specifični biološki i hormonski uvjetovani rizici koji mogu povećati vjerojatnost nastanka moždanog udara tijekom života: oralni kontraceptivi, trudnoća (osobito treće tromjesečje i postpartalno razdoblje), preeklampsija, hormonska nadomjesna terapija te migrene s aurom, osobito u kombinaciji s pušenjem.

Moždani udar najčešće nastupa iznenada, a njegovi se simptomi razvijaju naglo. Pravodobno prepoznavanje znakova moždanog udara ključno je za brzu medicinsku intervenciju i smanjenje trajnih posljedica. Tipični znakovi moždanog udara su asimetrija lica, spušteni kut usne, slabost ili oduzetost ruke i/ili noge na jednoj strani tijela, otežani i nerazumljivi govor ili nemogućnost govora. Liječnici upozoravaju da se kod žena javljaju specifični simptomi koji se često ne povezuju odmah s moždanim udarom, zbog čega se početak liječenja može odgoditi. To uključuje gubitak svijesti ili nesvjesticu, opću slabost, poteškoće disanja, zbunjenost ili dezorijentaciju, naglu promjenu ponašanja, uzrujanost, halucinacije, mučninu ili povraćanje, bol te štucanje.

Posljedice moždanog udara ovise o mjestu i opsegu oštećenja mozga, kao i o brzini pružanja medicinske pomoći. Mogu biti blage i prolazne, ali i teške te dugotrajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje osobe. Mogu utjecati na fizičko, emocionalno, kognitivno i komunikacijsko funkcioniranje osobe zbog čega se oporavak nakon moždanog udara temelji na interdisciplinarnom pristupu. U rehabilitaciji sudjeluje tim stručnjaka: liječnici, medicinske sestre, logopedi, fizioterapeuti, radni terapeuti, psiholozi…

U takvom interdisciplinarnom timu, logoped provodi jezično-govorno-glasovnu procjenu i procjenu gutanja i hranjenja. Na temelju procjene planira i provodi individualiziranu logopedsku terapiju.

Kao primjer visoke učestalosti komunikacijskih poremećaja u akutnoj fazi nakon moždanog udara mogu se navesti rezultati studije Ghoreyshi i suradnika iz 2021 god. U toj studiji utvrđeno je da se u prvim danima nakon moždanog udara afazija javlja kod 61,8 % osoba, dizartrija kod 61%, apraksija kod 30%, a disfagija kod 39% osoba, što jasno pokazuje koliko su ovi poremećaji česti neposredno nakon moždanog udara.

Obilježavanjem Dana crvenih haljina na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu naglašava se važnost ne samo prevencije i pravodobnog prepoznavanja moždanog udara, već i stručne podrške osobama koje žive s njegovim posljedicama. Kroz rad Nastavno-kliničkog centara Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i njegovog Kabineta za komunikacijske poremećaje odraslih, kao i angažman Udruge studenata logopedije Logomotiva i njezine Sekcije za afaziju, Fakultet aktivno doprinosi dijagnostici, terapiji, edukaciji i podizanju svijesti s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba nakon moždanog udara.

Napisale: asistentica Ana Došen, mag. logoped. i prof. dr. sc. Tatjana Prizl Jakovac, Odsjek za logopediju ERF-a