Hrvatska se mora pripremiti na dulje toplinske valove i čuvanje vode!

Toplinski val koji je posljednjih dana zahvatio Hrvatsku i veći dio Europe nije iznenađenje za klimatologe. Riječ je o razvoju događaja koji su znanstvene projekcije najavljivale već godinama: toplinski valovi u našem dijelu Europe postaju češći, dulji i intenzivniji. Na to je u razgovoru za RTL Danas upozorio klimatolog, akademik Mirko Orlić, profesor emeritus s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prema Orlićevim riječima, ovakve se pojave ne mogu promatrati kao iznenadne i nepredvidive katastrofe. Za razliku od potresa, klimatske promjene moguće je pratiti i predviđati u statističkom smislu, i to godinama ili desetljećima unaprijed. Ne može se, kaže, precizno znati kolika će temperatura biti određenog dana i sata, ali se može jasno znati trend: ljeta će biti toplija, a toplinski ekstremi izraženiji.

Posebnost aktualnog toplinskog vala povezana je s takozvanim “omega” obrascem u atmosferi. Riječ je o obliku mlazne struje na velikim visinama koji pogoduje stvaranju blokade i duljem zadržavanju vrućeg zraka nad istim područjem. Takvi obrasci posljedica su promjena u klimatskom sustavu, među ostalim i jačeg zagrijavanja Arktika u odnosu na područje ekvatora, što utječe na atmosfersku cirkulaciju.

Posljedice se već osjećaju u svakodnevnom životu. Sve veća ovisnost o klimatizacijskim uređajima, pitanje radnog vremena tijekom najtoplijeg dijela dana i zaštita ljudi koji rade na otvorenom postaju teme javnog zdravlja i organizacije rada. Orlić upozorava da se temperature o kojima govorimo mjere u hladu, dok su uvjeti na izravnom suncu znatno teži.

Poseban problem predstavljaju tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva. U priobalnim gradovima dodatni je problem sve toplije more, koje tijekom noći isijava toplinu i otežava rashlađivanje. Time se organizam ne uspijeva oporaviti od dnevnih vrućina, što posebno pogađa starije osobe, kronične bolesnike i djecu.

Zagrijavanje mora donosi i ekološke posljedice. Orlić upozorava da se i u moru događaju toplinski valovi. Temperatura mora, koja se nekada najčešće penjala do najviših vrijednosti u kolovozu, danas već u lipnju doseže vrlo visoke vrijednosti. To utječe na morski ekosustav, pogoduje cvjetanju mora i potiče promjene u rasprostranjenosti ribljih vrsta.

Uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, Hrvatsku očekuje i ozbiljna prilagodba.

Krajnje je vrijeme da počnemo brinuti o budućnosti Zemlje

Jedno od ključnih pitanja bit će voda. Iako Hrvatska prema projekcijama ne bi trebala ostati bez oborina, problem će biti njihova raspodjela. Kiše će sve češće dolaziti u obliku intenzivnih pljuskova, uglavnom zimi i u sjevernim te sjeverozapadnim dijelovima zemlje.

Upravo zato, upozorava Orlić, vodu više nećemo smjeti samo odvoditi i “riješiti je se”, nego ćemo je morati zadržavati i čuvati za sušna razdoblja i krajeve u kojima će je nedostajati.

Klimatske promjene tako više nisu udaljena prijetnja, nego stvarnost koja mijenja način života, rada, gradnje i upravljanja prirodnim resursima. U razumijevanju tih procesa, javnom informiranju i razvoju rješenja važnu ulogu ima i Centar za klimatološka istraživanja PMF-a, koji svojim znanstvenim radom doprinosi boljem razumijevanju klimatskih promjena i prilagodbe Hrvatske na njihove posljedice.