Hrvatska pod zvijezdama kroz objektiv istinskog ljubitelja prirode

„Ponekad imam snažnu potrebu za… Zar da izustim tu riječ? Religijom. Tada noću izlazim van i slikam zvijezde“ (Vincent van Gogh)

Kada ste zadnji puta bili na nekome mračnome mjestu, u šumi, na planini ili livadi izvan grada i daleko od svjetlosnog onečišćenja i samo – gledali zvijezde? Uživali u noćnome nebu? Nažalost, sve smo manje u takvim prilikama, a sve više prikovani za gradski asfalt i neizostavne ekrane. Ekrane mobitela, tableta, računala. Srećom, postoje fotografi koji nam donose ljepote prirode upravo na ekrane naših mobitela, na društvene mreže ili pak u javne prostore koje posjećujemo. I dok su izložbe dnevnih pejzaža, prirode i životinja relativno česte, vrlo se rijetko mogu vidjeti noćne astrofotografije. Kada se i pojave, riječ je uglavnom o specijaliziranim astronomskim izložbama tzv. dubokog svemira.

Naš Branko Nađ, urednik Universitas portala Sveučilišta u Zagrebu, svojom izložbom „Hrvatska pod zvijezdama“ donosi nešto drukčije noćne fotografije. Fotografije noćnih pejzaža, nastalih na znamenitim hrvatskim turističkim i povijesnim lokacijama, poput Plitvičkih jezera, izvora Cetine, Jasenovca, Rta Kamenjak, Motovuna ili pak paškim poljima soli.

Branko noćno nebo uvijek snima u RAW formatu, bira noći kada nema Mjeseca, ili snima sami Mjesec, i dakako, prati vremenske prognoze. Služi se aplikacijama kojima unaprijed može isplanirati zalaske i izlaske Sunca, Mjeseca, položaj Mliječne staze, kiše meteora itd…

– Prvenstveno je potrebna velika volja jer noćne fotografije nastaju, kao što ime kaže, tijekom  noći. Dakle, potrebno je htjeti voljno odreći se sna. Tek nakon toga dolazi oprema, znanje, odabir lokacije, objašnjava za Universitas kolega Nađ, kada ga pitamo što je potrebno za biti astrofotografom.

Mnoge lokacije nemoguće je snimiti pod zvijezdama zbog prejakog svjetlosnog onečišćenja. Jer mnogi gradovi i sela koriste nepotrebno jaku i neučinkovitu rasvjetu. Čak i unatoč nedavnom znatnom poskupljenju struje, i dalje javna rasvjeta, jumbo reklame i sakralni objekti svijetle cijele noći, kao da sutra ne postoji, odnosno kao da nam novac za struju pada s neba
Branko Nađ, autor izložbe

NEUMORNA VOLJA DA SE PRODUŽI ČAROLIJA NOĆI

Nakon nekoliko manjih izložbi, sada i šira hrvatska javnost ima prilike upoznati se s djelom ovog vrsnog fotomajstora i vidjeti Lijepu našu njegovim noćnim očima.

Izložba “Hrvatska pod zvijezdama” otvara se 12. rujna u Sveučilišnoj galeriji Split, potom u listopadu seli u Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu. U studenome će je moći pogledati stanovnici Osijeka, a u prosincu žitelji i posjetitelji Zadra.

– Ova moja noćna ludost počela je slučajno, spontano, kada sam prije par godina snimio kćer Taru pod zvijezdama i Mliječnom stazom na otoku Krku. Ništa tada nisam znao o tehnikama snimanja zvijezda, ni o specijaliziranoj obradi fotki, nisam imao posebnu opremu. Čak ni stativ, već sam tom prilikom aparat stavio na pod, podupro ga kamenjem, i nastala je fotka koja mi je pokazala da se čak i uz takvo oskudno znanje te prekrasne zvijezde mogu snimiti. Uslijedilo je par mjeseci sumanutog pregledavanja interneta, YouTube tutorijala, postavljanja bezbroj pitanja iskusnijim kolegama iz cijelog svijeta, i eto, malo po malo, danas sam tu gdje jesam. Naravno, i dalje konstantno učim i razvijam se, no mislim da sam svoj astrofoto stil razvio i po njemu sam prepoznatljiv, priča nam Branko.

Ono po čemu je njegov fotorad specifičan jest ta ogromna volja da obiđe čim više lokacija diljem Hrvatske i snimi ih pod zvijezdama. Lokacija koje mnogima ne bi pale napamet niti bi imali volju nositi svu tu opremu do njih. Jer kada natovari ruksak fotoopremom, Nađ u noć na leđima nosi i preko 20 kilograma fotoaparata, objektiva, stativa, trackera… 

Rezultat je sada već impresivna kolekcija fotografija, koje obuhvaćaju nikad viđene noćne fotke Lijepe naše. Primjerice, polja Soli na otoku Pagu prvi je Nađ snimio ispod Mliječne staze. Zvao je zatim ravnatelja Spomen područja Jasenovac mogu li se ugasiti reflektori oko Cvijeta te snimio nevjerojatnu fotku stratrailsa, odnosno tragova zvijezda koje tijekom noći kruže oko Sjevernjače. Snimio je i dvorac Veliki Tabor u Hrvatskome zagorju na isti način. Zvao je ravnateljicu da ugase jake reflektore koji obasjavaju dvorac i potom rado proveo noć na lokacijama oko dvorca, fotografiravši ga kao nitko dosad.

Nažalost, kaže nam autor izložbe, mnoge lokacije nemoguće je snimiti pod zvijezdama zbog prejakog svjetlosnog onečišćenja. Jer mnogi gradovi i sela koriste nepotrebno jaku i neučinkovitu rasvjetu. Čak i unatoč nedavnom znatnom poskupljenju struje, i dalje su naša sela, zaseoci, jumbo reklame i sakralni objekti svijetle cijele noći, kao da sutra ne postoji, odnosno kao da nam novac za struju pada s neba, upozorava Nađ:

– Istina je potpuno suprotna. Mi novac bacamo u nebo i vjetar jer samo 10 posto te ulične rasvjete bude iskorišteno, a ostala svjetlost odlazi nepotrebno u zrak. Dakle, ne služi ničemu. Nagledao sam se svega i svačega. Snimali smo u mraku Lonjskog polja, pola fotki je neupotrebljivo jer obližnja Kutina bliješti kao New York. Mala sela po Velebitu i Gorskome kotaru, sa po par kuća, svijetle cijele noći kao Las Vegas, zatvorena odmorišta po autocestama gdje su u stalnome pogodnu deseci jakih kandelabera, da ne govorim o crkvama koje su posvuda u Hrvatskoj osvijetljene kao da je struja full besplatna. Istovremeno, europske metropole gase rasvjetu oko svojih znamenitosti, jer znaju što je, a što nije potrebno!

SVE VEĆI PROBLEM SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA

O problemu svjetlosnog onečišćenja (eng.light pollution) nedavno je za Universitas govorio i Korado Korlević, svjetski priznati astronom iz Zvjezdarnice Višnjan. Ustvrdio je jednostavno kako zbog svjetlosnog onečišćenja patimo – svi:

– Ja naprosto ne bi htio da se o svjetlosnom onečišćenju piše kao to je „problem astronoma“. Zaboravite astronomiju! Jer valja pogledati širu sliku. U zadnjih dvadeset godina nestalo je 90 posto leptira, spaljenih ili krepanih uz ulične lampe. Broj šišmiša je pao, ptice stradavaju, čak i žene žive kraće… Astronomija je tu zadnja, nebitna. Mii astronomi ćemo se već odvesti s teleskopima u neku od svjetskih pustinja. Međutim, kamo će otići naše ptice koje se više ne mogu gnijezditi u osvijetljenim krošnjama? Ako se i dalje bude spominjala samo astronomija, kojoj smeta svjetlosno onečišćenje, građani neće primijetili polja lavande bez leptira pa će i dalje tražili još “elektrifikacije i asfaltiranja”.

Istraživanja pokazuju kako dulji boravak pod umjetnom rasvjetom, a posebno noću, može izazvati fizičke, fiziološke i psihosocijalne smetnje. Između ostalog, povećan je rizik za tumorna oboljenja, poglavito za rak dojke u žena.

Pogledate li pak hrvatsku obalu, naša turistička naselja pršte od rasvjete, lasera, reflektora. Svako, pa i najmanje mjesto, javno se hvali kako je „izbetoniralo i osvijetlilo novih toliko i toliko metara šetnice uz more“. Jer, pita se cinično Nađ, zašto bi itko od turista i šetača uživao u svjetlosti zvijezda kada se mogu romantično ljubiti pod svjetlima kandelabera?!

Stoga, dok još možete, pronađite neki mračni kutak na plaži ili na nekom brdu, šumi, uz rijeku, podignite poglede s ekrana svojim mobitela i pogledajte u zvijezde. Što vas točno tamo čeka, dotad pogledajte na putujućom izložbi astrofotografija Branka Nađa „Hrvatska pod zvijezdama“.

Više fotografija ovog autora pronađite na njegovom Facebook profilu FB/bnastro ili Instagramu @bn_photo000

RECENZIJE IZLOŽBE

– U ovom kulturnom prostoru i vremenu, u kojem se kao estradističke budalaštine i dalje „skidaju zvijezde s neba“, a duhovno „sljedbenici konačnih spoznaja znaju da je planet Zemlja ravna ploča“, pojavi se čovjek koji noću ne spava. On sa svojim stativom i digitalnim fotouređajem te raznoraznim objektivima, satima snima slike noćnog neba, ne bi li vizualizirao onu znamenitu poetsku misao: Čovječe,pazi da ne ideš malen ispod zvijezda.“

Branko Nađ svojim digitalnim slikama nudi upravo to – da svatko može vidjeti ono što inače golim okom, svojom organsko-biološkom „aparaturom“ ne može vidjeti. Gledano sa Zemlje, s najobičnije ljudske vizure, vidi se da ovo NEBO  uistinu postoji. Mada mnogi to zanemaruju i ne vide, jer su jako umorni pa gledaju u pod ili pak vole da noć bude umjetno osvijetljena.
Prof. Vladimir Gudac

– Branko Nađ  previše voli zvijezde da bi se bojao noći. A kada je prigrlio noć, shvatio je da ona obiluje svjetlom. Svjetlom koje ga tjera da gotovo religiozno pohodi odabrane lokacije u pokušajima da uhvati slabašne fotone dalekih zvijezda što su eonima putovali do senzora njegova fotoaparata. To drevno svjetlo on zanimljivim kompozicijama sljubljuje s poznatim lokacijama i motivima diljem Hrvatske u vizualno dojmljive fotografije. Snažne, čiste i uravnotežene kompozicije Brankovih fotografija, osim što  doprinose njihovoj dojmljivosti, progovaraju i o stanju u kakvome se on nalazi prilikom fotografiranja omiljenih mu motiva. Proces je to kojim se obnavlja njegova energija, a um i tijelo vraćaju u ravnotežu.

Fotografije, iako snimljene noću, bogate su punim, zasićenim bojama. Njih je bez pomagala gotovo nemoguće vidjeti golim okom, pa autor znalački koristi svoju fotografsku opremu i vještinu obrade fotografija kako bi nam ih učinio vidljivima. Pri tome ne podliježe iskušenju  i ne pretjeruje u obradi te je krajnji rezultat oku vrlo ugodan.

Stoga, uživajte u Brankovim predivnim fotografijama i neka vas one potaknu da i sami podignete pogled prema nebeskom beskraju. Ne da biste se pod zvijezdama osjećali malima, već da biste bili dio njih. Jer, kako reče Carl Sagan, svi smo mi sazdani od zvijezda.
Davorin Mance, fotograf, predsjednik Fotokluba Čakovec

– Branko Nađ je jedan od naših ponajboljih pejzažnih astrofotografa koji ne samo da bilježi ljepotu noćnog krajolika nego vlastitom obradom fotografija svojim noćnim pejzažima daje osebujan štih. Očuvanog, pravog, tamnog zvjezdanog neba u Hrvatskoj još ima, iako sve manje radi porasta svjetlosnog onečišćenja, pa Branko marljivo bilježi tu ljepotu za buduće generacije. Promovira prekrasne noćne vizure Hrvatske i potrebu za zaštitom pravog mraka i zvjezdanog neba. Izložba „Hrvatska pod zvijezdama“ prikazuje izvanredne, mogli bi reći i bajkovite noćne vizure Hrvatske i njenog prekrasnog zvjezdanog neba, odnosno noćne pejzaže prirodnih, povijesnih, spomeničkih i kulturnih znamenitosti.
Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza