Gospodarski forum Sveučilišta u Zagrebu: Istraživačko-inovacijska infrastruktura za budućnost Hrvatske

Na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu danas je održan Gospodarski forum pod središnjim sloganom “Istraživačko-inovacijska infrastruktura za budućnost Hrvatske” koji je okupio ključne dionike iz svijeta znanosti, gospodarstva, državne uprave i financijskih institucija. Događaj je dio bogatog programa Tjedna Sveučilišta kojim se svečano obilježava početak 358. akademske godine.

Znanje kao jedan od ključnih resursa

Gospodarski forum, zajedničkim djelovanjem i partnerskim odnosom, želi stvoriti preduvjete za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i znanosti.

U razdoblju koje karakteriziraju brze i dubinske tehnološke promjene, energetska i digitalna tranzicija, potreba za inovacijama sve je izraženija, a znanje postaje jedan od ključnih resursa. Povezivanje akademske zajednice i gospodarstva treba postati strateška opredijeljenost kako bi se stvorilo okruženje snažan i moderan inovacijski ekosustav.

Predstavljajući viziju razvoja, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naglasio je kako “pitanje razvoja istraživačke infrastrukture nije samo pitanje ulaganja u sveučilišne prostore i opremu, nego i pitanje dugoročnih razvojnih mogućnosti Republike Hrvatske.“

„Budućnost Hrvatske neće ovisiti samo o tome koliko ćemo ulagati, nego i o tome koliko ćemo mudro povezivati ljude, znanje, infrastrukturu i razvojne prilike. Drugim riječima, ne ulažemo samo u infrastrukturu – ulažemo u sposobnost Hrvatske da stvara vlastitu budućnost“, poručio je rektor Lakušić.

Država može imati prirodna bogatstva, povoljan geografski položaj, infrastrukturu i resurse, ali bez istraživačko-razvojnih kapaciteta, istaknuo je rektor, teško može osigurati tehnološku samostalnost, konkurentnost i održiv prosperitet.

„Hrvatska mora osigurati da otkrića budu zaštićena, razvijena i pretvorena u nove tehnologije“, naglasio je rektor Lakušić i dodao kako je potrebno uspostaviti mehanizam financiranja patente zaštite naših izuma. Dobar model za to bila bi uspostava Nacionalnog fonda za patentnu zaštitu i komercijalizaciju znanstvenih inovacija, koji bi bio namijenjen sveučilištima, institutima i istraživačima.

Dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik uprave Ericsson Nikola Tesla i predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je kako je 2. Gospodarski forum korak dalje, kao stvaranje okruženja gdje se mogu stvarati i razvijati ideje, ali se i pretvarati u konkretna rješenja. „U vremenu brzih promjena, gospodarstvo, znanje i znanost više ne možemo promatrati kao odvojene sustave“, rekao je dr. sc. Krajnović.

„Infrastruktura sama po sebi ne stvara inovacije, ljudi ih stvaraju“ rekao je dr. sc. Krajnović i dodao da svaki laboratorij ili istraživačka platforma imaju smisla kada su prostor gdje se susreću ljudi s različitim znanjima, idejama i iskustvima.

„Akademski oskar“ dodijeljen Podravci

Ovogodišnju nagradu „Akademski oskar“ dobila je Podravka d.d. kao važan razvojni partner gdje se znanstveno-istraživački potencijal povezuje s gospodarstvom.

Podravka d.d. posjeduje međunarodnu tržišnu prepoznatljivost i konkurentnost koja nije samo rezultat vrhunskih proizvoda nego i kontinuiranog ulaganja, sposobnosti prilagodbe.

Predsjednica Uprave, Martina Dalić, rekla je kako je ova nagrada opipljiva pohvala za sav trud, razvoj, ulaganja i istraživanja.

„Podravka iduće godine obilježava 80. obljetnicu, a otprilike je toliko duga i suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu“ naglasila je Martina Dalić.

Može li Hrvatska izgraditi infrastrukturu za svoju znanstvenu budućnost?

Nakon uvodnog izlaganja rektora Lakušića pod nazivom “Znanstvena infrastruktura – čvrsti temelji i široki horizonti koji ohrabruju”, uslijedio je prvi panel o izgradnji infrastrukture i potencijalima sveučilišnih kampusa.

„Ako želimo snažniju znanost, moramo izgraditi istraživačko-inovacijsku infrastrukturu koja može nositi njezine ambicije. Ako želimo konkurentnije gospodarstvo, moramo osnažiti veze između znanja i njegove primjene. A ako želimo dugoročno razvojno sposobnu Hrvatsku, takve projekte moramo tretirati kao strateške prioritete“ poručio je rektor Lakušić te dodao kako je važno osigurati jasan razvojni put za Kampus Borongaj kao stratešku priliku.

U panelu su sudjelovali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, Matej Bule, državni tajnik Ministarstva financija, Domagoj Mikulić, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericsson Nikola Tesla i predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Biljana Kulišić, stručnjakinja u području obnovljivih energetskih sustava i strateškoga predviđanja.

Panelisti su naglasili važnost zajedničkog smjera i suradnje, gdje je nužno potrebna znanost da se odredi strateški smjer. Jaka znanstveno-istraživačka infrastruktura predstavlja snagu, konkurentnost i inovativnost jedne države, upravo zato su ta ulaganja nužna i strateška. Hrvatska ima golemi znanstveni i istraživački potencijal kojem infrastruktura mora pomoći da znanstveni rad dovodi u gospodarstvo.

Mogućnosti financiranja znanstveno-istraživačke infrastrukture

Drugi dio foruma otvorio je prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, uvodnim izlaganjem “Inovacijski potencijal Sveučilišta u Zagrebu u funkciji realizacije Kampusa Borongaj”. U svom je izlaganju istaknuo ključne teme i otvorio važna pitanja vezana uz realizaciju projekta Kampusa Borongaj, naglasivši njegovu stratešku važnost za daljnji razvoj Sveučilišta u Zagrebu, jačanja njegova inovacijskog potencijala te ostvarivanje značajnog gospodarskog doprinosa.

„Hrvatska ne treba biti samo sudionik europskih promjena, nego i njihov pokretač,“ naglasio je prorektor Mlinarić.

Druga panel-diskusija „Mogućnost financiranja znanstveno-istraživačke strukture“ otvorila je raspravu o uspostavi održivog modela financiranja koji povezuje europska sredstva, nacionalne izvore, financijske institucije i gospodarstvo.

U panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak, mr. sc. Alan Herjavec, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, dr. sc. Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke d.d. i dr. sc. Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomiju, Hrvatska gospodarska komora.

Panelisti su istaknuli kako je povezivanje svih ključnih dionika u realizaciji projekta Kampusa Borongaj složen proces koji zahtijeva koordiniran i dugoročan pristup. Ipak, zaključeno je kako su preduvjeti za njegovu realizaciju postavljeni te da je sada ključno usmjeriti napore prema konkretnim koracima. Pritom su naglašeni važnost definiranja dugoročne vizije, njezine operativne razrade, kontinuiranog praćenja i analize te proaktivnog uključivanja svih relevantnih dionika. Takav pristup omogućio bi razmjenu iskustava, stjecanje novih znanja i kontinuirano unaprjeđivanje projekta.

O kriterijima koji bi trebali usmjeravati potencijalna ulaganja i osigurati dugoročnu razvojnu vrijednost projekta govorio je dr. sc. Zvonimir Savić. Kao jedan od ključnih smjerova strateškog pristupa istaknuo je povezivanje s europskom istraživačkom infrastrukturom.

Alan Herjavec je rekao kako projekt Kampus Borongaj predstavlja važno ulaganje u konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Martina Dalić posebno je naglasila važnost brzine u donošenju odluka i provedbi ovakvih strateških projekata. U vremenu obilježenom ubrzanim promjenama, istaknula je, od samog mikroekonomskog potencijala projekta još je važnija sposobnost sustava znanosti da pravodobno i učinkovito donosi odluke te stvara preduvjete za njegovu realizaciju. Mladen Vedriš je istaknuo kako ulaganje u ovaj projekt istinski diže konkurentnost Hrvatske i istodobno ostvaruje ciljeve Europske unije. Sudionici panela složili su se kako je realizacija ovog projekta od iznimne važnosti za dugoročni razvoj Hrvatske te jačanje njezine konkurentnosti u budućem razdoblju.

Konkurentna i održiva budućnost

Gospodarski forum naglasio je važnost sustavnog povezivanja znanstvenih potencijala s potrebama gospodarstva te stvaranje uvjete u kojima znanje postaje pokretač novih ideja, tehnologija i razvojnih prilika.

Hrvatska svoju budućnost treba graditi ponajprije na znanju, ljudima i sposobnosti da vlastite znanstvene potencijale pretvori u konkretne inovacije i razvojne iskorake, jer je to put konkurente, inovativne, otporne i održive budućnosti.