Godinama je Hrvatska ignorirala opasnost od potresa!
Građevinski fakultet i njegovi djelatnici pokazali su svoju društvenu odgovornost nesebično stavljajući svoja znanja i stručnost na raspolaganje našim sugrađanima nakon potresa, napominje u razgovoru za Universitas prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, novi dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Zagrebački Građevinski fakultet je u proteklom razdoblju ostvario značajan rast znanstveno-istraživačke produktivnosti te nam je zadaća zadržati taj trend i omogućiti našim djelatnicima uvjete za dodatni iskorak. U posljednje dvije godine, uz financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., izrađena je projektno-tehnička dokumentacija Centra za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša. Riječ je o novom laboratorijskom kompleksu Građevinskog fakulteta na Borongaju, a realizacija ovog projekta dugoročno bi osigurala potrebne laboratorijske resurse za povećanje istraživačkih kapaciteta Građevinskog fakulteta te bi se stvorili preduvjeti za još bolju suradnju akademske zajednice i gospodarstva kroz implementaciju znanstvenih istraživanja u realni sektor.
Stoga je zadržavanje i jačanje pozicije fakulteta kao središta sveučilišnog obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada u području građevinarstva u Republici Hrvatskoj te još snažnije pozicioniranje u Europskom prostoru visokog obrazovanja uz povećanje međunarodne prepoznatljivosti, jedna od glavnih misija novog dekana prof. dr. sc. Domagoja Damjanovića, koji je na tome mjestu naslijedio dosadašnjeg dekana prof. dr. sc. Stjepana Lakušića.
Profesor Damjanović znanstveno-istraživačkim radom bavi se od 2003. godine sudjelujući u nizu znanstvenih istraživanja koja su se provodila u sklopu rada Zavoda za tehničku mehaniku Građevinskog fakulteta.
– Uže područje mojih znanstvenih istraživanja je razvoj eksperimentalnih metoda i postupaka statičkih i dinamičkih ispitivanja građevinskih konstrukcija i materijala. Poseban naglasak dan je na razvoj nerazornih ispitivanja na građevinskim konstrukcijama radi dijagnosticiranja njihovog trenutnog stanja, kao i dugotrajno praćenje stanja konstrukcija tijekom eksploatacije. 2006. godine upisao sam poslijediplomski sveučilišni doktorski studij na Građevinskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu, smjer Mehanika konstrukcija. Doktorski rad pod naslovom „Utjecaj temperature na dinamičke parametre građevinskih konstrukcija” pod mentorstvom prof. dr. sc. Mladenka Raka i prof. dr. sc. Damira Lazarevića obranio sam 16. prosinca 2010. godine te stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja temeljne tehničke znanosti, znanstvene grane tehničke mehanike (mehanika krutih i deformabilnih tijela), otkriva u razgovoru za Universitas.
Damjanović je u listopadu 2011. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, u svibnju 2017. u zvanje izvanrednog profesora, a u srpnju 2022. izabran je u zvanje redovitog profesora. Aktivno je uključen u izvedbu i unaprjeđenje nastave u okviru predavanja, auditornih i laboratorijskih vježbi predmeta koje pokriva Katedra za ispitivanje konstrukcija i mehaniku materijala Zavoda za tehničku mehaniku na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju.
Kakva je vaša vizija razvoja Građevinskog fakulteta, iz pozicije novog dekana?
Vezano za nastavu to je svakako uvođenje novoga studijskog programa na engleskom jeziku, koji se planira već dulji niz godina, ali zbog objektivnih okolnosti uzrokovanih pandemijom bolesti COVID 19 to se u proteklom razdoblju nije ostvarilo. Uz pokretanje novog studijskog programa na engleskom jeziku moramo kontinuirano raditi na osvježavanju i modernizaciji naših studijskih programa na svim razinama kako bi studentima osigurali potrebna znanja i vještine u skladu sa suvremenim zahtjevima struke te kako bi ih učinili konkurentima ne samo na tržištu rada u Republici Hrvatskoj nego i na europskoj te svjetskoj razini.
Glavna zadaća našeg Fakulteta je edukacija mladih. Smatram da sa studentima treba graditi partnerski odnos poticanjem njihovoga aktivnijeg uključivanja u sve procese na Fakultetu. Također, treba uložiti dodatan napor usmjeren na podizanje motivacije studenata, pozitivnoga ozračja te osjećaja pripadnosti i uvažavanja od prvoga dana upisa na Fakultet. Studenti su najbolji promotori našeg Fakulteta, bivšim studentima vrata Fakulteta moraju uvijek biti otvorena i to ne samo za daljnje usavršavanje i školovanje na doktorskom ili specijalističkom studiju nego i za suradnju i savjetovanje s našim nastavnicima u okviru stručnih projekata te u rješavanju inženjerskih problema iz prakse.
Posljednjih godina imamo povećani interes maturanata za upis na naš preddiplomski studij, što nas posebno veseli, jer veća konkurencija znači i upis brucoša koji su kroz srednju školu i na maturi ostvarili bolje uspjehe
Koliko će teško biti „naslijediti stope“ profesora Lakušića, koji je preuzeo vođenje cijelog Sveučilišta u Zagrebu?
Profesor Lakušić je osoba iznimne energije te je za vrijeme svog mandata pokrenuo brojne projekte i aktivnosti što je rezultiralo napretkom Građevinskog fakulteta u svim područjima djelatnosti. Postignuti rezultati prepoznati su i na razini Sveučilišta te je profesor Lakušić izabran za novog Rektora. U svom mandatu dati ću sve od sebe da se pozitivan trend nastavi. Naravno, u tome ću se oslanjati na naše djelatnike koji predstavljaju najveću vrijednost i temelj za ostvarivanje svih potencijala Fakulteta.
Kako vidite društvenu ulogu i značaj vašeg fakulteta?
Građevinski fakultet i njegovi djelatnici pokazali su svoju društvenu odgovornost nesebično stavljajući svoja znanja i stručnost na raspolaganje našim sugrađanima nakon potresa koji su 2020. godine pogodili Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju. Naši djelatnici preuzeli su vodeću ulogu u organizaciji pregleda i ocjeni uporabljivosti građevina oštećenih u potresu, a u suradnji s drugim građevinskim fakultetima iz Hrvatske te uz veliki doprinos Hrvatske komore inženjera građevinarstva i njezinih članova obavljeni su pregledi ukupno oko 25.000 zgrada nakon zagrebačkoga i oko 50.000 nakon petrinjskoga potresa. Naši djelatnici imali su značajnu ulogu i u brojnim drugim aktivnostima vezanim uz otklanjanje posljedica potresa, za što su dobili priznanja i zahvalnice od brojnih pojedinaca, ustanova, strukovnih udruga i institucija. Sve aktivnosti oko potresa povećale su vidljivost i prisutnost Fakulteta u medijima, a pozitivni komentari utjecali su i na povećanje ugleda našega Fakulteta i struke. Kako bi se zadržala i povećala uloga Fakulteta kao važnoga čimbenika i sugovornika u svim pitanjima vezanima za našu struku treba održavati i širiti suradnju s tijelima državne i gradske uprave, strukovnim udrugama, alumni udrugama te drugim fakultetima iz područja građevinarstva iz zemlje i inozemstva. Fakultet je trenutno u široj društvenoj zajednici prepoznat kroz ulogu koju je imao u aktivnostima vezanim uz potrese i potresnu obnovu, no stručni i znanstveni potencijal koji naš Fakultet može ponuditi široj društvenoj zajednici pokriva i sva druga područja građevinarstva.
Kako je došlo do uključivanja vaših kadrova u ispitivanje Pelješkog mosta probnim opterećenjem?
Laboratorij za ispitivanje konstrukcija Građevinskog fakulteta ima bogatu tradiciju u provedbi ispitivanja mostova probnim opterećenjima. Osim velikog broja mostova u Republici Hrvatskoj, djelatnici Laboratorija provodili su ispitivanja mostova i u inozemstvu, a Laboratorij je već preko 10 godina akreditiran od strane Hrvatske akreditacijske agencije za provođenje ispitivanja mostova probnim opterećenjem. Iskustvo i reference našeg Laboratorija prepoznali su i u kineskoj kompaniji CRBC te su prvi kontakti vezano za ispitivanje Pelješkog mosta ostvareni prije otvaranja radova na mostu. Konkretniji pregovori počeli su u prvoj polovici 2021. godine što je rezultiralo potpisom ugovora za ispitivanje mosta probnim opterećenjem u rujnu 2021. godine. Ispitivanje mosta provedeno je u suradnji s Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu čiji su djelatnici proveli geodetski dio mjerenja, a u dijelu ispitivanju sudjelovao je i Fakultet građevinarstva, prometnog inženjerstva i arhitekture Sveučilišta u Mariboru. Ispitivanju je prethodila izrada programa ispitivanja s kojim se suglasio projektant, a samo ispitivanje je provedeno u siječnju 2022. godine. Ispitivanje je provedeno kroz 65 faza statičkog probnog opterećenja u kojima je 20 kamiona mase po 40 t pozicionirano na mostu kako bi se izazvale maksimalne unutarnje sile u glavnim konstrukcijskim elementima te maksimalni pomaci rasponske konstrukcije. Dinamička ispitivanja uključivala su prolaske kamiona preko mosta brzinama do 60 km/h kao i kočenje kamiona na mostu. U sklopu ispitivanja određeni su osnovni dinamički parametri rasponske konstrukcije, kao i vlastite frekvencije te koeficijenti prigušenja kosih zatega. Analiza rezultata ispitivanja pokazala je da se most ponaša u skladu s projektom i propisima te da može preuzeti projektom predviđena opterećenja.
Kakvo je vaše mišljenje o građevinskoj struci danas i novogradnji u Hrvatskoj?
Smatram da je znanje naših inženjera na visokoj razini, potvrda toga su brojni zahtjevni projekti koji su posljednjih desetljeća realizirani u Republici Hrvatskoj, a gotovo u potpunosti su rezultat rada naših inženjera. Isto tako naši inženjeri koji odlaze u inozemstvo su u pravilu vrlo uspješni i cijenjeni. Nedavni potresi bili su i svojevrstan test naših projektanata i izvođača, u kojem se pokazalo da su zgrade građene prema suvremenim protupotresnim propisima u pravilu ostale neoštećene. Zasigurno postoje i određeni propusti u gradnji. Po mom mišljenju, to je uglavnom posljedica kratkih rokova i najčešće se događa kod završnih radova.
Najveće štete od potresa očekivano su pretrpjele zidane zgrade koje posjeduju vrlo nisku razinu potresne otpornosti. Obnova takvih zgrada je najkompliciranija, a olakotnu okolnost ne predstavlja ni činjenica da se često radi o zaštićenim zgradama kulturne baštine kod kojih postoje brojna ograničenja prilikom radova na obnovi. Tu zasigurno ima prostora za podizanje razine znanja u struci te se na tome intenzivno radi kroz organizaciju brojnih savjetovanja, seminara te izdavanje stručne i znanstvene literature, a uskoro ćemo na našem Fakultetu pokrenuti poslijediplomski specijalistički studij Potresno inženjerstvo.
Profesor Lakušić je osoba iznimne energije te je za vrijeme svog mandata pokrenuo brojne projekte i aktivnosti što je rezultiralo napretkom Građevinskog fakulteta u svim područjima djelatnosti
Kakav profil studenata vam dolazi na upise zadnjih godina? Jesu li se i na koji način promijenili njihovih planovi odnosno očekivanja od Građevinskog fakulteta?
Posljednjih godina imamo povećani interes maturanata za upis na naš preddiplomski studij, što nas posebno veseli, jer veća konkurencija znači i upis brucoša koji su kroz srednju školu i na maturi ostvarili bolje uspjehe. Što se tiče očekivanja naših studenata primjećujemo veći interes za praktičnim znanjima, a s obzirom na to da se radi o generaciji koja je odrasla u digitalnom okruženju logično je da su njihova očekivanja usmjerena prema suvremenim tehnologijama. Od ožujka 2020. godine na našem Fakultetu provodi se projekt GRASP- Stručna praksa na Građevinskom fakultetu koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda, a usmjeren je na razvoj novog modela stručne prakse, te je kroz projekt studentima omogućen odlazak na stručnu praksu u trajanju od četiri tjedna. U okviru projekta osnovan je i Centar karijera koji pruža podršku studentima kroz organizaciju i koordinaciju edukacija za razvoj digitalnih i mekih vještina, karijerno savjetovanje te povezivanje s poslodavcima.
Kako ste kao novi dekan zadovoljni opremljenošću fakulteta, stručnošću kadra i gdje vidite mjesta za napredak?
S obzirom na ograničena sredstva iz proračuna, nabava nove opreme te materijalnih resursa za istraživanja i nastavnu djelatnost oslanja se na sredstva iz znanstveno-istraživačkih projekata te vlastita sredstva ostvarena na tržištu. Ulaganja u opremu na našem Fakultetu na godišnjoj razini su utrostručena od 2018. godine, no usprkos tome potrebna su dodatna ulaganja. Izgradnjom i opremanjem već spomenutog Centra za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša dugoročno bi se osigurali resursi za razvoj znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti. Od 2018. godine do danas broj zaposlenika na Građevinskom fakultetu je povećan sa 189 na 242. Tu se mahom radi o mladim istraživačima čije su plaće financirane kroz znanstveno-istraživačke i razvojne projekte, a koji će biti temelj budućeg razvoja Fakulteta. Fakultet kontinuirano ulaže u usavršavanje te stjecanje novih znanja i vještina svojih djelatnika, u današnje vrijeme to je jedini način da budemo konkurentni u europskim i svjetskim okvirima. U narednom razdoblju poticat ćemo boravak djelatnika, posebno mladih istraživača, na stranim fakultetima i znanstvenim institucijama, primarno kroz financiranje iz programa mobilnosti EU fondova te iz sredstava postojećih znanstveno-istraživačkih projekata.
OSNAŽITI DOMAĆU GRAĐEVINSKU OPERATIVU
Mnogi zamjeraju što su Pelješki most na kraju „izgradili“ Kinezi. Je l’ vam žao što Hrvatska nema više firmi koje su sposobne odraditi tako velike poslove? Nekad su naše građevinske firme bile nadaleko poznate i cijenjene po kvaliteti i pouzdanosti…
Dio radova u sklopu projekta Pelješkog mosta su kao podizvoditelji odradile domaće tvrtke, no nikako ne možemo biti zadovoljni angažmanom naše građevinske operative. U budućnosti moramo raditi na tome da se osnaži domaća operativa kako bi se domaće tvrtke mogle natjecati te u konačnici i izvoditi najzahtjevnije projekte. To je dugotrajan proces, jer nakon krize koja je nastupila 2008. godine s tržišta su nestale gotove sve veće građevinske tvrtke u Hrvatskoj. U tim tvrtkama bilo je akumulirano znanje, iskustvo, oprema, ali i reference koje su preko noći nestale. Ipak, valja naglasiti da su u projektu izgradnje Pelješkog mosta sudjelovali brojni hrvatski inženjeri, zaposleni od strane kineskog konzorcija, djelatnici domaćih kooperanata, inženjeri Hrvatskih cesta koji su vodili projekt, a cjelokupan nadzor nad projektom provodio je domaći konzorcij. Također, u sklopu projektantskog konzorcija, uz tvrtke Pipenbaher inženjeri i Ponting sudjelovao je i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao partner u izradi idejnog i glavnog projekta te u provedbi projektantskog nadzora.
KOMPLICIRANA ADMINISTRACIJA I NERIJEŠENI ODNOSI
Zbog čega obnova nakon potresa ide tako sporo, nikako, neuspješno?
Iako se evidentno ulaže velik napor, komplicirana administracija koja prati projekte financirane iz europskih fondova te dugotrajni postupci javne nabave za projektiranje i izvođenje radova usporavaju proces obnove, a vrlo često problem predstavljaju i neriješeni imovinsko pravni odnosi. Nije rijedak slučaj da postupci javne nabave traju dulje od rokova predviđenih za izradu projektne dokumentacije za obnovu.
Dodatni problem u narednom razdoblju predstavljat će i ograničeni kapaciteti domaće građevinske operative. Usprkos svim postojećim problemima postoji značajan broj zgrada za koje danas postoji gotova projektno-tehnička dokumentacija te u narednim mjesecima možemo očekivati početak radova na njihovoj obnovi, ali objektivno to ipak neće biti u onom obimu u kojem smo očekivali.
Dugoročno država treba raditi na tome da se svim javnim zgradama na području Republike Hrvatske potresna otpornost podigne na zadovoljavajuću razinu. Tu primarno govorimo o vrtićima, školama, bolnicama i fakultetima. U tom procesu treba voditi računa o prioritetima te kod obnove dati prednost zgradama koje predstavljaju najveći rizik. Za zgrade u privatnom vlasništvu treba osmisliti zakonski okvir koji će vlasnike poticati na ulaganje u konstrukcijsku obnovu, te za tu svrhu osigurati poticaje slično kao što danas postoje poticaji za energetsku obnovu.
Dugi niz godina nije se vodilo računa o povećanju potresne otpornosti zgrada, ljudi jednostavno nisu bili svjesni, ili su zanemarivali činjenicu da živimo u potresno aktivnom području. Potresna obnova će trajati godinama, možda i desetljećima, ali najvažnije je da se od tog procesa ne odustane i da se ne ponavljaju pogreške iz prošlosti.
