Godina korone u Hrvatskoj: Ogromna angažiranost Medicinskog fakulteta
Dekan prof. dr. sc. Marijan Klarica ističe da je preponosan na studente koji već godinu dana nesebično volontiraju, pomažu gdjegod treba. Bilo na trijažama u bolnici, bilo u call centrima Ministarstva zdravstva ili HZJZ-u, ili su radili na skupljaju uzoraka
Danas obilježavamo godišnjicu. Doduše, crnu godišnjicu, rekli bi mnogi. Naime, upravo se danas navršava točno godinu dana otkako je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. Kod 25-godišnjeg mladića koji je doputovao iz talijanske pokrajine Lombardije, 25. veljače potvrđen je koronavirus.
Među brojnim epidemiolozima i liječnicima svih medicinskih područja, veliki obol borbi u borbi protiv pandemije koronavirusa dali su djelatnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dekan prof. dr. sc. Marijan Klarica ističe kako je vrlo ponosan na svoje kolege, naročito mlade studente, te je u jednoj rečenici: Uloga MEF-a u doba pandemije je neprocjenjiva
– Valja istaknuti da su ponajbolji liječnici na bolnicama u Zagrebu, na klinikama, ujedno i profesori, asistenti, docenti Medicinskog fakulteta. Svakodnevno se bore protiv pandemije, liječeći oboljele, a pojačano i rade zbog reorganizacije cijelog zdravstvenog sustava. Uz sve to, trude se raditi kvalitetno u izvođenju online nastave, kao i održavanju vježbi sa studentima, koje nijedna tehnologija ne može zamijeniti ako nisu izvođene uživo, vlastitim studentskim rukama, rekao nam je dekan Klarica.
NEPROCJENJIVO PRAKTIČNO ZNANJE
Preponosan je, kaže Klarica, na studente koji već godinu dana nesebično volontiraju. Jako ih hvale gdjegod da rade, svi njihovi ordinatori. A studenti rade i pomažu gdjegod treba. Bilo na trijažama u bolnici, bilo u call centrima Ministarstva zdravstva ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, ili su radili na skupljaju uzoraka… Studenti su zaista napraviti ogroman posao, na ponos cijelog MEF-a. Vrlo disciplinirano su odraditi ogroman broj volonterskih sati.
Pitamo dekana Klaricu je li studentima medicine ovo bila najbolja životna škola koju su mogli dobiti. Iako neplanirana, ali najbolja i najizravnija?
– Vjerojatno jest. Nisu oni dobili puno teoretskog znanja iz same struke, međutim dobili su neprocjenjivo praktično znanje. Vidjeli su kako se liječnik sve može angažirati, doprinijeti jednom općem dobru i funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava. Jer, pazite, ako nedostaje epidemiologa, a naši studenti odrade kontakte i smanje njihovo opterećenje, smanje znatno burnout svih epidemiologa, to sagorijevanje na poslu, već su puno napravili. Pa onda i stručnjaci, iskusni liječnici, koji puno toga znaju, lakše odrađuju svoj posao. Višestruki je učinak. Dodatno, naši su se studenti uključili u edukaciju, širili spoznaje o epidemiji, bolesti, svojim primjerom i ponašanjem ukazivali na poštivanje mjera i među kolegama studentima s drugih fakulteta, i kod šire javnosti. I zbog toga su zaslužili svaku pohvalu. Volonteri su odradili više od 3600 sati!
Medicinski fakultet uveo je obavezu i praksu da djelatnici i studenti sami svojim ponašanjem doprinose da se epidemija ne širi. Čim netko ima simptome, zakašlje, dobije temperaturu, on ne dolazi na fakultet, već se prijavljuje, javlja svoje simptome liječniku, a MEF organizira testiranje. Da je to dobar put pokazuje i činjenica kaka u proteklih godinu dana, što se tiče nastavnog procesa, pogotovo dijela nastave u klinikama, nisu imali niti jedan slučaj prijenosa bolesti. Ni sa studenta na pacijenta, ni s pacijenta na studenta, ili sa studenta na nastavnika, medicinsku sestru.
– Nastavni proces Medicinskog fakulteta, dakle, ni na koji način nije ugrozio funkcioniranje zdravstvenog sustava. Uz sve to što su pomagali sustavu, i samo odvijanje nastave je proteklo besprijekorno. A u tim uvjetima, to je velika stvar., što je za svaku pohvalu, zaključuje dekan Klarica.
PORAST ZNASTVENE PRODUKCIJE
Teško je, priznaje dekan Klarica, brojkom kazati koliko je nastavnika i studenata bilo uključeno u „borbu protiv korone“, ali svakako – velika većina. Svi koji su mogli pomoći na bilo koji način. U svim aspektima sustava. I ne samo profesori i docenti, studenti, već i vanjski suradnici koji nisu zaposlenici fakulteta. Medicinski fakultet ima 800 zaposlenih i 1300 vanjskih suradnika. Ako netko i nije radio izravno s pacijentima oboljelima od Covida, a radio je sustavu, pomogao je puno. A sigurno je zbog reorganizacije sustava opterećenje rada s drugim vrstama pacijenta bilo višestruko veće. Svi su stoga odradili povećani obim posla.
Nastavnici su odradili cjelokupnu nastavu, na svim razinama dodiplomskih i diplomskih studija, specijalističkih, doktorski studiji su također funkcionirati. Uz sve to, u godinu dana korone, Medicinski je fakultet kao institucija ostvario rekordnu godinu znanstvene publicistike, pohvalio je kolege na kraju našeg razgovora dekan MEF-a Marijan Klarica:
– Imali smo 1384 znanstvena rada u godini koronavirusa, a obično ranijih godina oko 1100-1200. Kada pogledate da je broj znanstvene produkcije narastao unatrag godinu dana, upravo u uvjetima velike opterećenosti i profesora i studenata zbog epidemije koronavirusa, onda je to zaista impresivan rezultat. Provodimo i preko 60 projekta, što međunarodnih što nacionalnih. Ostvarena je najbolja dosad međunarodna suradnja. Možemo samo poželjeli da u znanosti samo tako nastavimo. Dok smo u području struke pokazali da možemo i u tim uvjetima odraditi najbolje moguće!
CIJEPLJENJE I TREĆI VAL
Iako smo u proteklu godinu dana prošli dva vala epidemije, mnogi se boje da nas čeka i treći val. Među njima je dekan Klarica:
– Bojim se da će nas zadesiti i treći val. Ušli su u Hrvatskoj novi sojevi, stanovništvo nije dovoljno procijepljeno, dolaze i problemi s isporukom cjepiva, sporo nam dolaze nove doze… A ti novi sojevi su još i malo zarazniji nego prije, više se šire, veći broj ljudi zahvaćaju. I ako se ne budemo pridržavali striktnije epidemioloških mjera, zaista nas može zadesiti treći val. Zbog toga sam još i ponosniji na naše studente, koji su primjer drugima, jer se striktno drže epidemioloških mjera, pokazuju visoku dozu svijesti i discipline.
Medicinski fakultet, dodaje Klarica, zatražio je da ih se stavi u što raniju proceduru cijepljenja, baš zato što su brojni njihovi djelatnici i studenti uključeni u zdravstveni sustav, pa da mogu nesmetanije raditi.
– Čekamo naš red! Predložili smo da se snimi cijepljenje unutar fakulteta, kao primjer, organizirali smo par tribina u svrhu promocije cijepljenje. Da damo odgovore na pitanja koje najčešće muče naše sugrađane. O vrstama cjepiva, njihovom sastavu, mogućim nuspojava. Sudjelujemo u svim javnozdravstvenim akcijama. Radimo štogod možemo da i dalje dajemo maksimalni obol borbi protiv pandemije koronavirusa!
Marin Boban, predsjednik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta:
Studenti pokazuju nesebičnost i požrtvovnost!
– Već gotovo 5 mjeseci studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz nastavu, učenje i obaveze volontiraju na trijažama, uzimanju briseva te u pozivnim centrima za onkološke bolesnike i praćenje kontakata.
Volontiranja su započela u listopadu 2020. kada je Studentska sekcija za anesteziologiju i reanimatologiju pokrenula volontiranje na trijaži u KB „Sveti Duh“, a uskoro su s hvalevrijednom organizacijom i koordinacijom volontiranja započele i Studentska sekcija za infektologiju, Studentska sekcija za pedijatriju te Studentska sekcija za ortopediju i traumatologiju.
Tako studenti radom na trijaži svakodnevno pomažu zdravstvenom osoblju i Klinike za dječje bolesti Zagreb, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Klinike za traumatologiju.
Ponosni smo što možemo reći da se naši studenti iz dana u dan odazivaju i izdvajaju svoje slobodno vrijeme kako bi olakšali rasteretiti trenutno preopterećen zdravstveni sustav i što vrijeme i trud ulažu ne samo u volontiranje, već i u koordinaciju studenata. Hvala im što svakodnevno pokazuju nesebičnost i požrtvovnost i svoj doprinos u ovoj borbi.
