Financijska sigurnost u nesigurnim vremenima

“Prostor zaklada, ako je neovisan o državi i nekim drugim interesima, prostor je inovativnosti i kreativnosti, prostor novih održivih promjena u društvu odnosno katalizator novih razvojnih programa.” (prof. dr. sc. Gojko Bežovan).

Zaklade i njihova uloga

Kada građani ili poslovni subjekti namjenjuju dio svoje imovine općem dobru, na primjer, radi pomaganja nadarenoj djeci ili poticanja znanstvenih istraživanja, tada je za tu djelatnost najprikladniji organizacijski oblik zaklade kao posebne pravne osobe. U tom slučaju, imovina postaje artificijelnim pravnim subjektom, pravnom osobom, čije postojanje nije ovisno o životu odnosno postojanju osnivača, već od djelotvornog gospodarenja imovinom i ugledom kojega stiče podupirući javno korisne programe.

Zaklada nema članova niti vlasnika. Prema Zakonu o zakladama (“Narodne novine” broj 106/18 i 98/19), Zaklada je “imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe.” Svrhu zaklade određuje zakladnik odnosno osnivač zaklade i ona se ostvaruje prihodima od imovine. Prema područjima djelovanja u Hrvatskoj su najbrojnije stipendijske zaklade, zatim zaklade u području socijalne skrbi, zdravstva i kulture.

Zaklada Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata

Zaklada Sveučilišta u Zagrebu osnovana je odlukom Senata Sveučilišta 11. svibnja 2010. godine, te je stekla pravnu osobnost rješenjem Ministarstva uprave 14. travnja 2011. Zaklada ima Statut (stupio na snagu 30. lipnja 2011.) i zakladna tijela: upravitelja Zaklade i Upravni odbor koji ima pet članova.

Osnivač Zaklade je Sveučilište u Zagrebu. Sveučilište je u postupku osnivanja Zaklade uplatilo osnivački ulog u iznosu od 100.000,00 kuna.

Svrha Zaklade je dodjela stipendija redovitim studentima Sveučilišta u Zagrebu lošijeg imovinskog stanja, odnosno bez roditeljske potpore kao i stipendiranje studenata iz inozemstva podrijetlom iz Hrvatske koji dolaze na Sveučilište u Zagrebu radi učenja hrvatskog jezika.

Imovinu Zaklade najvećim dijelom čine donacije (uplate novčanih sredstava) Hrvatskog centra u Johannesburgu, Južnoafrička Republika, a za njihovo prikupljanje zaslužan je gospodin Tvrtko Andrija Mursalo (1930.-2016.), diplomat i gospodarstvenik, prvi hrvatski veleposlanik u Južnoafričkoj Republici (1995.-1999.). Gospodin Mursalo bio je i član Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u prvom sazivu, uz prof.dr.sc. Helenu Mencer, prof. dr. sc. Kseniju Turković, prof. dr. sc. Gojka Bežovana i predstavnika studenata Sveučilišta, Danka Relića. Također jedan dio sredstava oporučno je ostavio pokojni g. Josip Šepčić.

Od 12. studenoga 2018. djeluje Upravni odbor u sastavu prof. dr. sc. Hana Horak, predsjednica, prof. dr. sc. Ivana Čuković Bagić, prof. dr. sc. Zvonimir Guzović, prof. dr. sc. Petar Miladin i Nediljko Jerković, student, članovi. Anja Macan, studentica Sveučilišta, je naknadno, odlukom Zakladnika imenovana članom Upravnog odbora (umjesto Nediljka Jerkovića koji je razriješen jer je diplomirao). Upravni odbor za upravitelja Zaklade u drugom mandatu imenovao je Rektora, prof. dr. sc. Damira Borasa.

Tijekom 2019. godine donesena je Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Zaklade, kojom je Statut Zaklade usklađen s novim Zakonom o zakladama, te Pravilnik o dodjeli stipendija Zaklade Sveučilišta u Zagrebu.

U posljednje dvije godine Upravni odbor Zaklade raspisao je natječaj za dodjelu studentskih stipendija i to za ak.god. 2019./2020. i ak. god. 2020./2021. i dodijelio ukupno 9 stipendija u pojedinačnom iznosu od 10.000,00 kuna.

U tijeku je natječaj za dodjelu stipendija Zaklade za ak. god. 2021./2022. objavljen na mrežnim stranicama Zaklade i Sveučilišta. Natječaj je otvoren do 20. travnja 2022. i do tada se studenti mogu prijaviti putem mrežne aplikacije.

Smjernice razvoja Zaklade

Snage Zaklade mogu se sažeto izraziti u kontekstu ugleda Sveučilišta i naših sastavnica, gospodarskih i društvenih kontakata kao i kapitala koji čine naši profesori, nastavnici i drugi pojedinci. Osim toga, Zaklada i njezino djelovanje su kompatibilni s vrijednostima poticanja akademske izvrsnosti i jednakosti prilika za sve studente /studentice.

Sve navedeno može (i trebalo bi) predstavljati temelj za strateško povezivanje Zaklade sa studentskim organizacijama, odnosno udrugama, bez obzira radi li se o sadašnjim ili bivšim studentima (alumnima) kao i sa udrugama koje okupljaju naše državljane u inozemstvu.

Mislim da tijekom vremena trebamo napraviti novi iskorak u razvoju naše Zaklade. Očekujem da ćemo u budućnosti prikupiti dodatna sredstva za njezin rad i na taj način povećati broj stipendija, a uz dodatni angažman proširiti svrhu Zaklade uvođenjem novih programa za mlade u svrhu unaprjeđivanja kvalitete života studenata i studentica, povećanja konkurentnosti na tržištu rada i zapošljavanja nakon završetka studija, poticanja znanstveno-istraživačkog i stručnog rada studenata Sveučilišta i sl. Naravno, uz potrebne izmjene Statuta imajući na umu da djelovanje Zaklade jest određeno njenim temeljnim aktom. U tom smislu u narednom periodu usmjeriti ćemo djelovanje i prema studentima iz Ukrajine koji već postaju studenti naših sastavnica.

U kontekstu privlačenja donatora treba napomenuti da fundraising (prikupljanje sredstava), zasnovan na prepoznavanju učenja i Sveučilišta kao nositelja znanstvenog i nastavnog rada u društvu, nije garancija uspostavljanja održivih i dugoročnih odnosa s donatorima. Potrebno je, naime, da potencijalni donatori prepoznaju i vlastiti interes u suradnji sa Zakladom, a to je moguće ako akademsku zajednicu dožive kao aktivnog partnera u “izgradnji” kadrova (ljudskih potencijala) za zadovoljavanje svojih dugoročnih potreba za zapošljavanjem. Zaklada bi mogla poslužiti kao točka kontakta za sve tvrtke zainteresirane za stipendiranje posebnih profila budućih stručnjaka i sastavnica koje obrazuju takve stručnjake.

Stoga, za uspješno djelovanje Zaklade bitno je obratiti pozornost i na odnose s javnošću, informirati akademsku zajednicu i studente, kontaktirati s medijima, potencijalnim donatorima, ministarstvima i lokalnom zajednicom.

Napisala  prof. dr. sc. Hana Horak, predsjednica Upravnog odbora Zaklade

---

ŠTO KAŽU DOBITNICI STIPENDIJE?

Frančeska Luburić, Pravni fakultet

Dolazim iz Ljubuškog iz Bosne i Hercegovine. Studiram pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a odlučila sam se na taj studij jer sam se i kroz srednju školu nekako najbolje pronalazila upravo u društveno-humanističkim predmetima. Završila sam opću gimnaziju, a tijekom školovanja dobro mi je išla sociologija pa sam mislila da ću u konačnici ili nju krenuti studirati ili pravo.

Bila sam presretna kada sam dobila stipendiju. Ali iskreno, moram Vam reći da sam uopće i zabravila da sam je prijavila. Otkrila sam vijest o dobitnicima preko jedne moje kolegice koja je također dobila. Dakle, ona mi je to javila. Bila sam sretna jer se tada nisam prijavljivala za državnu stipendiju zbog problema s mjestom prebivališta i slično.

Stipendija mi je puno pomogla i olakšala cijelu situaciju. Prošle godine sam ponešto i radila studentske poslove, a kako sam već rekla, nisam tada prijavljivala državnu stipendiju. A imam još brata i sestru, pa je čitavoj obitelji to došlo kao jedna velika olakšica.

Studiram pravo i povremeno radim, ali sve u svemu stipendija mi je puno pomogla i olakšala život, kako meni tako i mojima.

 

Leona Turković, Fakultet hrvatskih studija

Iz Ogulina sam. U srednjoj smo školi imali psihologiju pa sam se tada za nju nekako i najviše zainteresirala. Kasnije sam još malo istraživala o njoj i tako naposlijetku odlučila upisati psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija, gdje sam završna godina diplomskog studija.

Naravno da sam bila sretna kada sam dobila stipendiju jer takva financijska pomoć itekako dobro dođe. Osobito u situaciji kad dolazite iz veće obitelji, sa sedmero djece, tako da mogu reći kako je bilo kakva financijska pomoć doista vrijedna, a posebice ovakva.

Ova su mi sredstva pomogla da se mogu nastaviti samostalno financirati i uzdržavati tijekom studija. Prije sam znala raditi i više studentskih poslova pa je stipendija tu došla kao jedno veliko olakšanje. Stipendija mi je pomogla na način da sam mogla ostaviti jedan studentski posao i više se posvetiti obavezama na fakultetu, a trenutačno sam pri završetku studija te pišem diplomski rad.

Monika Kukavica, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Dolazim iz Imotskog, dakle iz Dalmatinske zagore. Već sam se u srednjoj školi nekako zainteresirala za to područje i odlučila krenuti na Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet koji je jedini takav u državi – u gradu Zagrebu. To je tako jer je Zagreb ujedno najbolji i najveći studentski grad. Studiram na studiju za edukacijskog rehabilitatora (npr. bavljenje s djecom s poteškoćama u razvoju i sl.).

Kada sam saznala za dobivanje stipendije, bila sam zaista ugodno iznenađena. Vidjela sam da je išao taj natječaj, negdje u 9. mjesecu sam se prijavila, ali isprava nisam imala velika očekivanja od toga, niti sam previše pratila cijeli proces. O svemu sam saznala preko Srednje.hr.

Stipendija mi je uvelike pomogla. Prva sam godina diplomskog studija i tu već postoji želja da se čovjek osamostali od roditelja i rodbine, da nekako samostalnije krene živjeti. Ona mi je to zaista i omogućila.

Na diplomskom sam studiju, do sad sam radila nekoliko studentskih poslova, a uz pomoć stipendije također sam bila u mogućnosti platiti si i stručnu edukaciju (usavršavanje) te podmiriti razne troškove života i studentskih potrepština poput skripti.

Napisao Bruno Bogović