Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu provodi jako koristan projekt

Potres koji je 22. užujka 2020. pogodio Zagreb, najjači u posljednih 140 godina, pokazao je iznimno visoku osjetljivost i ranjivost zgrada u središtu Zagreba. Značajno su oštećene brojne zgrade zaštićene kulturne baštine, javne i stambene zgrade. Temeljem dostupne foto dokumentacije o posljedicama potresa, može se zaključiti da su oštećene zgrade sagrađene prije uvođenja prvih propisa za projektiranje zgrada u potresno aktivnim područjima, koji su stupili na snagu 1964. godine, nakon razornog potresa koji je pogodio Skopje i prouzročio značajne ljudske žrtve i ogromne materijalne štete.

Tako tvrdi prof. dr. sc. Željana Nikolić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, te dodaje da su se od 1964. do danas propisi za projektiranje zgrada pooštravali u smislu zahtjeva za primjenom građevinskih materijala odgovarajućih mehaničkih karakteristika, razrade detalja koji utječu na potresnu otpornost zgrade te pravila projektiranja konstrukcija zgrada koja će omogućiti efikasan prihvat potresnih sila uz što manja oštećenja. Razvoj propisa značajno je utjecao na povećanje potresne otpornosti konstrukcija, a posebno od uvođenja europskih normi za projektiranje potresno otpornih konstrukcija Eurocode 8 u hrvatsku regulativu (2005. i 2011. godine).

Današnje suvremene norme omogućuju projektiranje konstrukcija s kontroliranim ponašanjem u potresu tako da se potresna energija koja se unese u konstrukciju utroši na oštećenje određenih, unaprijed odabranih dijelova konstrukcije, tako da se tijekom potresa zadrži cjelovitost i globalna nosivost, zaštite ljudski životi, a oštećenja ostanu na mjestima koja se naknadno mogu popraviti. Hrvatski znanstvenici i projektanti iz područja građevinarstva aktivno rade već niz godina u Tehničkom odboru Hrvatskog zavoda za norme na uvođenju suvremenih europskih normi u hrvatsku regulativu te prenose znanja studentima i brojnim naraštajima građevinskih inženjera kako bi novo sagrađene zgrade bile što sigurnije pri djelovanju potresa. Trenutno stručnjaci europskih zemalja, uključujući i hrvatske, rade na razvoju nove generacije normi za projektiranje, s ciljem daljnjeg unaprjeđenja procesa projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih zgrada.

– Problem koji se pojavljuje u brojnim zemljama umjerenog do visokog potresnog rizika, među kojima je i Hrvatska, stare su jezgre gradova i naselja, sa zgradama zidanima od kamena ili opeke koje su sagrađene davno prije stupanja na snagu bilo kakvih propisa o gradnji u potresnim područjima. Mnoge takve zgrade su kategorizirane kao kulturna baština te ih treba sačuvati za buduće generacije. Smještene su u urbanim i poslovnim središtima gradova s velikim brojem ljudi. Nadalje, s rastućim turizmom, broj osoba koje borave u središtima gradova se u pojedinim razdobljima godine povećava po nekoliko puta te djelovanje jakih potresa tijekom turističke sezone može dodatno povećati broj ljudskih žrtava – tvrdi prof. dr. sc. Željana Nikolić.

Procjena ranjivosti zgrada

Zbog toga je nužna sustavna briga i planiranje gradskih, županijskih i državnih institucija kako bi se detektirala ranjivost zgrada na potres, odredili prioriteti u sanaciji te kontinuirano osiguravala sredstva za rekonstrukciju ovakvih zgrada. Znanstvena zajednica treba razvijati metodologije za procjenu otpornosti zgrada, a inženjerska zajednica savladati i primjenjivati nova znanja potrebna za njihovo provođenje. Procjena ranjivosti zgrada i određivanje prioriteta sanacije s ciljem povećanja otpornosti zgrada, dijelova gradova kao i cijelih gradova na potres iziskuje značajna financijska sredstva koja se dijelom mogu osigurati i iz europskih fondova.

Primjer jednog takvog projekta financiranog iz europskih fondova je “Sprječavanje, upravljanje i prevladavanje rizika od prirodnih katastrofa radi ublažavanja njihova utjecaja na gospodarstvo i društvo” (engl. “PMO-GATE – Preventing, Managing and Overcoming Natural-Hazards Risks to mitiGATE economic and social impact”) koji se provodi na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu od siječnja 2019. godine pod vodstvom prof. dr. sc. Željane Nikolić.

Ciljevi projekta su razvoj inovativne metodologije za sprječavanje, upravljanje i prevladavanje višestrukih opasnosti od prirodnih katastrofa u uključenim regijama Italije i Hrvatske i podizanje razine zaštite i otpornosti na prirodne katastrofe specifične za područje uključenih regija poput potresa, poplava izazvanih podizanjem razine mora uslijed klimatskih promjena, poplava uzrokovanih ekstremno visokim morskim valovima te riječnih poplava.

– Predloženi pristup temelji se na integraciji procjene rizika, sprječavanja, pripravnosti i akcija odziva na navedene prirodne katastrofe. Ovaj pristup objedinjuje tri glavna čimbenika: kapitalizaciju postojećeg znanja uključenih regija u području upravljanja prirodnim katastrofama, definiranje mogućih scenarija uključujući detaljnu analizu teritorijalnih ranjivosti u skladu sa zakonodavstvom zajednice koja upravlja strateškom procjenom utjecaja na okoliš i učinkovite komunikacijske strategije koje podižu svijest i mijenjaju percepciju stanovništva i javnih agencija putem dvosmjerne komunikacije između uključenih regija i pogođenih članova zajednice – tvrdi prof. dr. Nikolić.

Posebno ističe razvoj metodologije za procjenu potresne ranjivosti zgrada koja se u okviru ovog projekta primjenjuje za izračun indeksa ranjivosti zgrada u zaštićenom povijesnom području Kaštel Kambelovca na uzorku od oko 100 zgrada izgrađenih u razdoblju od 15. do početka 20. stoljeća.

Analize će se upotrijebiti za izradu mapa ranjivosti koje će lokalnim vlastima omogućiti uvid u distribuciju ranjivosti područja te definiranje prioriteta u poduzimanju mjera za povećanje potresne otpornosti zgrada. Vrlo je važno ovakve mjere poduzimati prije velikih potresa jer su ulaganja u povećanje potresne otpornosti manja od materijalnih šteta nastalih potresom, a o ljudskim žrtvama ne trebamo niti govoriti.

Plan upravljanja rizikom

Mape ranjivosti i rizika izradit će se i za poplave izazvane podizanjem razine mora i ekstremno visokim morskim valovima, što je osobito važno zbog nisko položenih naselja na hrvatskoj obali Jadrana izloženima oštećenju zbog plavljenja mora. Razrađena metodologija moći će se primijeniti i na ostale gradove sa sličnim konstrukcijskim karakteristikama zgrada.

Konačni rezultat projekta bit će plan upravljanja rizikom usmjeren na savladavanje izvanrednih stanja s najmanjim mogućim utjecajem na društvo i gospodarstvo kao i razvoj sustava ranog upozorenja kako bi se povećala sigurnost i otpornost na prirodne katastrofe. Projekt će omogućiti sprječavanje, upravljanje i prevladavanje rizika od prirodnih katastrofa, zaštitit će ljudske živote kao i društveno-ekonomsku i društveno-kulturnu baštinu. Posebno, PMO-GATE cilja kreirati sinergiju između lokalnih autoriteta, istraživačkih instituta, škola i sveučilišta te građana, kako bi se upravljalo višestrukim opasnostima tipičnima za uključene regije.

Suradnici na projektu vrijednom skoro 1,5 milijuna eura

Na projektu pored Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, surađuju Odjel inženjerstva sa Sveučilišta u Ferrari kao glavni partner, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Grad Kaštela, Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku iz Trsta, Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju iz Rima i Općina Ferrara. FGAG je zadužen za realizaciju radnih paketa “Procjena izloženosti jednostavnim opasnostima u obalnim i urbanim područjima” i “Procjena izloženosti višestrukim opasnostima u obalnim i urbanim područjima”.

Projekt se financira u okviru 2014 – 2020 Interreg V-A, Italy – Croatia CBC Programme. Vrijednost projekta je 1.429.112,05 EUR od čega se 85% financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Predviđeno trajanje projekta je do kraja lipnja 2021. godine.