Evolucija svijesti i samosvijesti u čovjeka

Treći tjedan u ožujku već je tradicionalno rezerviran za obilježavanje inicijative Brain Awareness Week (kod nas poznatije kao Tjedan mozga), koju organiziraju stručna neuroznanstvena društva pod pokroviteljstvom FENS-a (Federation of European Neuroscience Societies) i Dana Alliance for Brain Initiatives s ciljem popularizacije neuroznanosti i skretanja pažnje javnosti na funkcije i bolesti živčanog sustava. U Hrvatskoj su tako glavni organizatori Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN) kao član FENS-a i Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Važnost neuroznanstvenih istraživanja prepoznata je među stručnom javnosti te nas veseli što su neki od pokrovitelja ove godine bili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost te Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu. Osim fakulteta i klinika Sveučilišta u Zagrebu, Tjedan mozga obilježile su i ustanove u sastavu Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu. 

Detaljan program dostupan je OVDJE. 

Svake godine odabiru se tri teme koje će detaljnije biti obrađene na Tjednu mozga, a ove godine su to bile: razvoj mozga nakon rođenja, stupnjevi i stanja svijesti te interakcija živčanog i probavnog sustava. Na HIIMu i Medicinskom fakultetu većina je stručnih događanja bila posvećena razvoju mozga nakon rođenja, odnosno važnosti igre za djetetov rani razvoj. U srijedu, 15.ožujka, održana je tribina “Mozak i igra” na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu čija je svrha bila upoznati stručnu i zainteresiranu javnost s djetetovim razvojem u prve 3 godine života te naglasiti važnost igre u tom procesu.

Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svake godine organizira simpozij posvećen nekoj aktualnoj temi iz područja neuroznanosti, a ove godine je ta tema bila „Neurobiologija, ontogeneza i evolucija svijesti i samosvijesti u čovjeka“. Pitanje svijesti i razvoja (samo)svijesti jedno je od intrigantnijih područja neuroznanosti na koje ne postoji jedinstven odgovor te su upravo zbog toga stručnjaci iz različitih područja biomedicine (temeljna neuroznanost, neurologija, neurokirurgija, anesteziologija, psihijatrija) pokušali dati svoje odgovore na pitanje što bi bila biološka osnova svijesti.

Nakon tri pandemijske godine, posebno nas veseli što smo mogli vrata HIIMa ponovno otvoriti za djecu predškolske i školske dobi te im prenijeti interes i ljubav prema neuroznanosti. Radionice za predškolsku i školsku dob vodili su asistenti na HIIMu i Medicinskom fakultetu uz pomoć studenata volontera s MEF-a i PMF-a. Sadržaj radionica bio je prilagođen dobi, a djecu predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole posebno su razveselili gipsani odljevi mozga koje su mogli ponijeti u vrtiće ili razrede.

Na radionicama su uz pomoć naših volontera obojali različite dijelove mozga i na taj način učili o moždanim režnjevima i centrima za vid, sluh, okus, njuh i dodir. Iznenadio nas je interes i znanje naših školaraca, a nekad je i znanje naših volontera bilo „stavljeno na kušnju“ mnogim maštovitim i kreativnim pitanjima o građi i funkciji mozga. Važno je istaknuti da smo s djecom razgovarali i o prevenciji bolesti i ozljeda živčanog sustava tako što smo istaknuli važnost zdrave prehrane, dovoljnog sna, bavljenja sportom, čitanja i učenja, ali i nošenja kacige prilikom vožnje bicikla ili romobila. Za srednjoškolce je nekoliko naših asistenata pripremilo zanimljiva kraća predavanja o aktualnim temama poput utjecaja novih tehnologija i društvenih igara na mozak, učenja i pamćenja, nastajanja pokreta.

Ove godine smo po prvi put organizirali histološku radionicu za manje grupe zainteresiranih srednjoškolaca koja je bila dobro posjećena. Asistentice s HIIM-a učenicima su ukratko prikazale koji put mora proći tkivo koje želimo istraživati kako bismo dobili mikroskopski preparat, temeljena histološka bojanja koja koristimo na institutu te su odgovarale na sva pitanja učenika – od upisa na fakultet do karijere u znanosti. Druga radionica bila je namijenjena punoljetnim osobama zainteresiranim za upoznavanje sa psihodramom kao psihoterapijskim pravcem koji kroz igru i dramske metode omogućuje istraživanje unutarnjeg svijeta pojednica, a vodila ju je dr. Marta Okružnik, specijalizantica dječje i adolescentne psihijatrije te edukant završne godine za psihodramskog psihoterapeuta.

Posebno bismo istaknuli naše kolegice koje su „odvele“ Tjedan mozga izvan prostora instituta u vrtiće i škole u Koprivničkoj-križevačkoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i približile znanost djeci koja inače nemaju toliko prilika sudjelovati u sličnim aktivnostima popularizacije znanosti. Na kraju vrijedi spomenuti impresivne brojke koje govore o posjećenosti naših radionica i potrebi za većim brojem aktivnosti koje populariziraju znanost. U tjedan dana naš institut posjetilo je 1382 djece, 40 srednjoškolaca sudjelovalo je na histološkoj radionici, a kada pridružimo i sve aktivnosti koje su kolege održavale izvan instituta, dolazimo do gotovo 1800 sudionika!