ERF obilježio Mjesec svjesnosti o afaziji
Afazija je stečeni jezični poremećaj koji se najčešće javlja nakon moždanog udara, a manifestira se teškoćama u jezičnom razumijevanju, jezičnom izražavanju, čitanju, pisanju i računanju
Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obilježen je Mjesec svjesnosti o afaziji pod nazivom „Moja priča“, u suradnji Odsjeka za logopediju Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog logopedskog društva.
Događaj je okupio znanstvenike, studente, logopede, osobe s afazijom i njihove obitelji kako bi se iz različitih perspektiva progovorilo o ovom složenom jezičnom poremećaju.
Program je otvorio Komorni orkestar Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. Jože Haluza, a zatim su svoju priču ispričali sljedeći izlagači: prof. dr. sc. Tatjana Prizl Jakovac i asistentica Ana Došen, mag. logoped., s Odsjeka za logopediju ERF-a, mr. sc. Sanja Habus, prof. logoped., iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, zatim predstavnice Hrvatskog logopedskog društva, doc. dr. sc. Karolina Lice i Martina Ogrizek Vuković, prof. logoped., studentice prve godine diplomskog studija logopedije Petra Bečić, Josipa Dževrnja Viro i Marta Štampar, te predstavnice Sekcije za afaziju udruge studenata logopedije „Logomotiva“, Elizabeta Matković i Diana Firkelj. Poseban značaj ovom susretu dale su osobe s afazijom koje su preživjele moždani udar, gosp. Augustin Miškić, dr. sc. Vlatka Petrović i gosp. Boris Jukić.
Što je afazija?
Afazija je stečeni jezični poremećaj koji se najčešće javlja nakon moždanog udara, a manifestira se teškoćama u jezičnom razumijevanju, jezičnom izražavanju, čitanju, pisanju i računanju. Osoba s afazijom može imati sve navedene teškoće istovremeno, istog ili različitog stupnja, ili se teškoće mogu očitovati u samo nekoj od navedenih domena. Pojavnost simptoma ovisi o težini moždanog udara i mjestu lezije u mozgu, odnosno o tome koliko su regije mozga zadužene za jezične sposobnosti zahvaćene moždanim udarom.
Osim gubitka ili smanjene sposobnosti uporabe jezičnih vještina, afazija utječe i na svakodnevni život pojedinca i njegove obitelji u širem smislu. Osobe s afazijom suočavaju se s gubitkom samostalnosti, promjenom uloga, nemogućnošću povratka na svoje radno mjesto te osjećajem bespomoćnosti, izoliranosti i frustracije.
Prepoznavanje i razumijevanje ovog poremećaja u društvu može dovesti do velikih promjena i tako pozitivno utjecati na živote osoba s afazijom.
U dijagnostici i rehabilitaciji afazije ključnu ulogu ima logoped
Studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ima bogatu tradiciju, a prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, već dugi niz godina nalazi se na popisu deset najpoželjnijih studija. Prvi visokoškolski program za obrazovanje logopeda u Hrvatskoj pokrenut je 1962. godine osnivanjem Visoke defektološke škole koja je 1973. godine prerasla u Fakultet za defektologiju, a 1998. godine dobila je današnji naziv – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Danas se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu izvodi prijediplomski i diplomski studij logopedije te poslijediplomski doktorski studij Poremećaji jezika, govora i slušanja za one koji se žele baviti znanstvenim radom.
Za Akademski.hr napisala Ana Došen, asistentica s Odsjeka za logopediju ERF-a
