Dva desetljeća Studija medicine na engleskom

Studij medicine definitivno je jedan od najzahtjevnije, pa ako ćete i najtežih smjerova zagrebačkog sveučilišta. Posvjedočit će tom svatko je u nekom trenutku pokušava naučiti i položiti, recimo, Anatomiju. Međutim, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u pravilu upisuju visokomotivirani studenti koji sebe vide u medicinskoj struci i nije im problem provesti sate i sate, dane i noći, učeći za neki kolokvij. S druge strane, na zagrebačkoj Medicini dobivaju najbolju strukovnu izobrazbu na ovim prostorima. O kvaliteti Medicinskog fakulteta zna se i izvan granica Lijepe naše, što najbolje dokazuje da njihov Studij medicine na engleskom jeziku ove godine obilježava 20 godina redovitog izvođenja

Sada već daleke 2002. godine, kada je Republika Hrvatska polako izlazila iz Domovinskog rata, a CNN je još uvijek objavljivao slike bombardiranog Dubrovnika i strahote pada herojskog Vukovara, Medicinski fakultet u Zagrebu odlučio se, za tadašnje prilike, odvažan korak: osnivanje studija na engleskom jeziku za međunarodne studente, prisjeća se za Universitas prof. dr. sc. Davor Ježek, prodekan Medicinskog fakulteta za studij na engleskom jeziku odnosno voditelj studija:

– Čvrsto uvjereni u bolju budućnost i članstvo naše domovine u EU, Inicijativni odbor pod predsjedanjem tadašnjeg dekana, prof. dr.sc. Borisa Labara, organizirao je te iste godine radionicu koja je trebala iznjedriti ono što se popularno danas zove „Medical Studies in English“ (MSE). Osim kolega sa Sveučilišta Ludwig Maximilian iz Münchena, u radu radionice sudjelovao je i naš poznati profesor patologije, Ivan Damjanov (Sveučilište u Kansasu, SAD) kao i niz uglednih domaćih stručnjaka i profesora, naših nastavnika.

INTERES STUDENATA OD ŠVEDSKE DO MAURICIJUSA

Nakon spomenute radionice, vrlo brzo je imenovana radna skupina koja je radila na prijedlogu plana i programa MSE. Važne novosti u tom programu bile su uvođenje novih kolegija u šestoj godini Studija, jača međusobna povezanost pojedinih kliničkih struka i uvođenje modula kao posebnog oblika problemu usmjerene nastave. MSE je zamišljen kao važan instrument internacionalizacije Medicinskog fakulteta, dodaje profesor Ježek, koji promiče zagrebačko sveučilište putem Erasmus i bilateralnih sporazuma, gostujućih nastavnika i partnerstva u području bazične, kliničke, translacijske medicine i javnog zdravstva. Senat Sveučilišta u Zagrebu usvojio je prijedlog studijskog programa tijekom 2002., a prva generacija studenata upisana je akademske godine 2003./2004.

Promocija diplomanata Studija medicine na engleskom jeziku

Naravno, s godinama su potrebe za liječnicima, kako u našoj domovini tako i u svijetu, narasle. Razloge tome naš sugovornik vidi u sljedećem:

– Ponajprije odlazak većeg broja kolega u mirovinu, „val“ umirovljenja više generacija liječnika u nas i u svijetu, naročito zemljama EU. Zatim i sve složeniji dijagnostički i terapijski postupci, koji traže znanje specijalista i subspecijalista. Potom duga izobrazba liječnika koji obuhvaća integrirani studij od 6 godina, a nakon njega specijalizaciju i subspecijalizaciju, velika odgovornost i radni angažman, dežurstva, hitna služba, rad vikendom i praznicima, zahtjevno stalno usavršavanje… Tome valja pridodati i sve veću mobilnost liječnika. Naime, mnogi promjene nekoliko radnih mjesta da bi došli do željene specijalizacije i primjerenih uvjeta rada, objašnjava profesor Ježek.

Diplomiranih liječnika proizašlih iz programa „Medical Studies in English“  ima točno 400. Diplomanti dolaze iz 35 zemalja uključivši Hrvatsku. Najviše ih je dosad bilo iz Kanade (63), Izraela (55), Švedske (34), Francuske (32) i SAD-a (30), a imali su i po jednog studenta iz dalekog Burundija ili pak Mauricijusa.

Valja napomenuti da mnogi od deklariranih hrvatskih državljana, polaznika Studija, imaju dvojno državljanstvo (najčešće kanadsko, američko ili švedsko).

Zanimalo nas je vraćaju li se oni u svoju domovinu nakon diplome ili je netko od njih ostao živjeti u Hrvatskoj i našao zaposlenje, odnosno karijeru u hrvatskome sustavu zdravstvene skrbi:

– U pravilu se vraćaju kući. Izuzetak su članovi naše dijaspore koji rado ostanu raditi u našoj domovini. U nekoliko navrata su mediji isticali primjer jednog diplomiranog liječnika, člana naše dijaspore, koji radi na izoliranom otoku. Mukotrpnim radom stoji na raspolaganju svojim otočanima, ali i prikuplja donacije da bi što bolje opremio svoju skromnu otočku ordinaciju. Nema radnog vremena, uvijek je na raspolaganju. Manji broj naših diplomanta radi u vrhunskim zdravstvenim ustanovama, primjerice, KBC-u Zagreb (kolege su dobile i u međuvremenu završile specijalizaciju iz kirurgije i anesteziologije). Nedavno sam razgovarao s jednim kolegom iz Izraela koji se odlučio raditi u privatnoj poliklinici i izvrsno govori naš hrvatski jezik, saznajemo do prof. Ježeka.

SPECIFIČNOSTI I RAZLIKE

Prodekan Ježek ističe kako nastoje što više ostati u kontaktu s članovima Alumnija MEF-a i upravo pokreću web stranicu  uz pomoć koje bi kolege, već diplomirani liječnici, iznijeli svoja iskustva iz zemalja u koje su otišli (specijalizacije, uvjeti rada, dežurstva…). Njihovi Alumni također rade na dijelu zatvorenog web-a koji bi bio posvećen i za neke novosti u njihovoj privatnoj sferi života, npr. sklapanju braka, rođenju djeteta, kvaliteti i osobitosti života zajednice u kojoj žive…

Plan i program Medical Studies in English, naravno, u velikoj se mjeri preklapa sa svojim „starijim“ bratom, Studijem medicine na hrvatskom jeziku. Ipak, kurikulum MSE ima i neke specifičnosti, osobito u šestoj godini. Studenti u toj zadnjoj godini studija kreću na kliničke rotacije u vremenskom trajanju od 3 mjeseca kako bi se što bolje pripremili za svoju dužnost mladog liječnika. Pri tome je 50 posto satnice posvećeno tzv. konzervativnim medicinskim strukama (npr. internoj medicini, infektologiji i sl.), a 50 posto operativnim (npr. kirurgija, otorinolaringologija, urologija, ginekologija s porodništvom…). Unutar pojedinih predmeta također postoje neke manje modifikacije, primjerice, u kolegiju Infektologija na četvrtoj i Integriranom modulu na šestoj godini, dio satnice je posvećen u većoj mjeri (nego inače) tropskoj medicini. Tu su također i neki predmeti koji se bave zdravstvenim problemima starije populacije kao Geriatrics i End of life, a koji su vrlo primjenjivi za zdravstvene sustave razvijenih zemalja, odakle dolazi većina studenata MSE.

– Za istaknuti je predmet Croatian language koji se provlači tijekom prve tri godine Studija kako bi pripremio studente za klinički dio nastave i komunikaciju s pacijentima. Tu su i izborni kolegiji koji se provodi u suradnji s inozemnim sveučilištima, npr. Pharmacogenomics (partner: Sveučilište u Montrealu, Kanada), Paediatric allergy (partner: Sveučilište Manchester iz Velike Britanije) i Palliative care (partner: Sveučilište u Kentu, Velika Britanija), navodi Ježek.

Empatija, razumijevanje i spremnost za razgovor u današnje doba izuzetno važne. Naročito za liječnike. Valja si uzeti vremena i posvetiti ga svakoj osobi koja vam se obraća za pomoć. U eri umjetne inteligencije u medicini i napredne tehnologije često upravo te crte i obilježja zdravstvenih radnika izlaze iz „fokusa“
– prof. dr. sc. Davor Ježek, prodekan za studij na engleskom jeziku

Glavnina predavača dolazi iz redova nastavnika i suradnika Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Treba reći da su liječnici od početka svojeg studiranja jako usmjereni medicinskoj literaturi na engleskom jeziku te je nezamislivo biti liječnik, a ne poznavati i komunicirati engleskim jezikom:

–  Mnogi od naših nastavnika bili su na usavršavanju upravo u anglofonskim zemljama, najčešće Sjedinjenim američkim državama tako da je Medicinski fakultet od samog početka Studija imao veći broj kompetentnih nastavnika raspoloživih za nastavu na MSE. Ipak, rekao bih da su današnje mlađe generacije još više fluentne u engleskom jeziku, naprosto zbog njegove raširenosti i uporabi na društvenim mrežama, elektronskoj pošti, Internetu, a ponajviše stručnoj međunarodnoj literaturi. Neću tajiti, kada govorite angažirano i diskutirate sa stranim studentima po 3-4 sata dnevno (ovisno o nastavnim i stručnim obvezama) to može biti poprilično naporno. U nastavnom procesu pomažu nam i gostujući nastavnici.

Prije bremenitog razdoblja opterećenim bolešću COVID-19, znali su imati u prosjeku 15 gostujućih nastavnika tijekom akademske godine. Sada, kada je pandemija završila, vraćaju se toj praksi.  Osim predavanja studentima MSE, gostujući predavači sudjeluju i u znanstvenim tribinama te poslijediplomskoj izobrazbi naših liječnika. Njihov boravak u Hrvatskoj često rezultira proširenjem već postojeće suradnje i pokretanjem novih projekata s našim brojnim zavodima i klinikama. Ujedno se uspijeva dogovoriti boravak mladih znanstvenika i asistenata u istaknutim i vrlo kvalitetnim inozemnim zdravstvenim i znanstvenim ustanovama.

ŠTO NEKI STUDIJ ČINI „TEŠKIM“?

Glavna razlika stranih u odnosu na studente iz Hrvatske postoji u odnosu na srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje kandidata koji dolaze iz SAD, Kanade i Australije/Novog Zelanda. Ovi studenti često imaju neku visokoškolsku diplomu ili završeni ili djelomično završeni stupanj obrazovanja koji se naziva „Pre-Med“.

– To znači da su stekli već osnove, između ostalog, biofizike, biokemije i medicinske biologije. Na žalost, anatomija im je često spojena s fiziologijom i nedostatne je satnice pa nam ne preostaje ništa drugo nego uputiti ih u prvu godinu MSE te eventualno priznati neke od kolegija prve godine. Takvi kandidati mogu ostvariti i pravo na direktni upis ako ispune stroge uvjete upisa. Inače, razredbeni postupak za MSE znatno smo unaprijedili jer se odvija udaljenim (online) načinom, nakon čega slijedi razgovor s kandidatom. Područja koja kandidat treba zadovoljiti su u potpunosti identična onima na hrvatskom programu – fizika, kemija i biologija. Također treba zadovoljiti i nužne zdravstvene preduvjete kako bi se pristupilo razredbenom postupku, rekao nam je prodekan Ježek.  

A je li studirati na engleskom medicinu teže nego domaći studenticama i studentima. Naš sugovornik govori kako inozemnim kandidatima katkada nedostaju dobre osnove fizike, kemije i, rjeđe, biologije. Srednjoškolski sustavi nekih zemalja u zadnje dvije godine programa omogućuju učenicima da biraju samo dva prirodoslovna predmeta npr. biologiju i kemiju, ali ne i fiziku.

– Posve je razumljivo da se manjkave osnove takvih predmeta jednostavno tijekom nastave MSE ne mogu nadoknaditi, već se postojeća znanja mogu samo nadograditi specifičnim spoznajama iz biofizike, kemije i biokemije te medicinske biologije, primjenjivim na tijelo čovjeka. Dakle, ako postoji manjkava podloga, tada studij postaje „težak“ te je potrebno uložiti izraziti napor da bi se gradivo savladalo i položilo ispit, zaključuje Ježek.

Studiranje u velikoj mjeri olakšava sustav koji se na Medicinskome fakultetu skraćeno zove LMS (engl. „Learning Management System“). Ovaj sustav posjeduje mnogobrojne mogućnosti u nastavi, primjerice, da se na njega pohrane snimke predavanja, seminara i vježbi. Tim materijalima studenti mogu pristupiti u bilo koje doba i noći. Također su omogućene različite simulacije, olakšana je komunikacija s predavačima i postoje uzorci ispitnih pitanja. Student se može sam pripremiti za predstojeću nastavnu jedinicu koristeći koncept tzv. „obrnute učionice“. Nastavnici mogu preko sustava obaviti konzultacije, parcijalne ili kompletne pismene ispite i slično. Na Fakultetu postoji inačica LMS sustava za hrvatski i MSE program.         

INTERNACIONALIZACIJA MEDICINSKOG FAKULTETA

Jedna od najvećih vrijednosti MSE jest činjenica da stvara preduvjete za dolazak stranih studenata koji koriste EU program mobilnosti (Erasmus i sl.), kao i druge programe razmjene, većinom temeljene na bilateralnim sporazumima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i međunarodnih akademskih partnera.

Ovaj program dobio je veliko priznanje 2015. godine kada je Europski konzorcij za akreditaciju u visokom obrazovanju dodijelio certifikat CeQuint (Certificate for Quality in Internationalization). Time je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu postao prva biomedicinska institucija visokog obrazovanja unutar Europske Unije koja je dobila ovaj oblik certifikata što je značajno za međunarodnu promociju kako našeg Sveučilišta tako i Fakulteta.

– Trenutno na engleskom jeziku studira preko 300 redovitih studenata iz 29 različitih zemalja svijeta. Tijekom svake akademske godine, redovito prihvaćamo desetak Erasmus studenata koji provode jedan ili dva na semestra u okviru MSE i uspješno polažu ispite iz predmeta koje slušaju. Bogata razmjena studenata i nastavnika obogaćuje i akademski život našeg Sveučilišta. Međunarodni programi mobilnosti odvijaju se zahvaljujući izvrsnoj suradnji i podršci sveučilišnog Ureda za međunarodnu suradnju. Spomenuti zajednički izborni predmeti odražavaju interdisciplinarnost i uključenost domaćih i stranih visokoškolske ustanova i sveučilišnih bolnica. Izborni kolegiji MSE  također su primjer dobre suradnje stranih i domaćih predavača. Osim toga, održavanje nastave na engleskom jeziku povećava nastavne kompetencije naših nastavnika, suradnika, kao i administrativnog osoblja Fakulteta. Mnogi asistenti (nakon nastave za nekoliko generacija popularno zvanih “Engleza”) mogu bez ikakvih poteškoća održati neko predavanje na međunarodnim skupovima i suvereno odgovarati na pitanja sudionika. Stalni kontakt s međunarodnim studentima omogućuje da se stručni izrazi na engleskom jeziku stalno „osvježavaju“, jasan je Ježek.

Na kraju našeg razgovora, pitamo prodekana što bi poručio svojim studentima, i domaćima i strancima, što je najvažnije da bi netko bio dobar liječnik, sestra, laborant, da bi u pravome smislu bio zdravstveni radnik. Profesor Ježek govori su ljudske kvalitete kao empatija, razumijevanje i spremnost za razgovor u današnje doba izuzetno važne:

– Valja si uzeti vremena i posvetiti ga svakoj osobi koja vam se obraća za pomoć. U eri umjetne inteligencije u medicini i napredne tehnologije često upravo te crte i obilježja zdravstvenih radnika izlaze iz „fokusa“. Imati puno povjerenje pacijenta izuzetno je važno prilikom primjene dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zaključuje profesor Davor Ježek. Iskoristio je priliku pa se putem Universitasa srdačno zahvalio svojim najužim suradnicima – dugogodišnjem pomoćniku za klinički dio nastave, prof. dr.sc. Željku Krznariću, voditeljici referade MSE, dr.sc. Jasni Gamulin te djelatnicama referade, Dagmaru Štafi, Ivi Fumić i Niki Hećej za svu pomoć koju su mu pružili tijekom njegova voditeljstva programom MSE.    

---

Uvodno predavanje za novoupisane studente

Sredinom rujna održano je uvodno predavanje za studente, brucoše Studija medicine na engleskom jeziku. Nakon kraćeg pozdravnog govora nadležnog prodekana, prof. dr.sc. Davor Ježeka, studentima su se obratili voditelji predmeta prve godine Studija i ukratko opisali sadržaj i način odvijanja svakog predmeta. Ove godine, sukladno odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu, upisano je 89 studenata. Od toga 20 studenata dolazi iz Francuske, zahvaljujući partnerstvu između grada Orleansa i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.