Društvo i mentalno zdravlje

U Zagrebu je održan šesti međunarodni transdisciplinarni simpozij Bioetika i aporije psihe. Rado posjećena znanstvena manifestacija ove je godine krenula prema svojoj izvorišnoj zamisli – interaktivnosti. Tako se iz virtualne sfere proteklog dvogodišnjeg koronijskog razdoblja, održala u kombinaciji uživo u dvoranama Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Centra za integrativnu bioetiku pored Filozofskog fakulteta, ali i kroz online modul. Glavni cilj skupa bio je nastaviti osvještavati javnost i struku o relevantnim pitanjima mentalnog stanja društva, pojavama pratećih aporija, ali i davanja solucija kroz metodološku paradigmu polja integrativne bioetike.

Na trodnevnom skupu govorilo se o temama kao što su: zaštita i očuvanje mentalnog zdravlja u zajednici, mentalno zdravlje i duhovnost, destigmatizacija korisnika i sustava usluga mentalnog zdravlja, bioetički aspekti ovisnosti i psihoterapija u transdisciplinarnom kontekstu.

Izlagački program skupa bio je obogaćen sa šest plenarnih izlaganja, deset izlagačkih sekcija, predstavljanjem zbornika radova Integrativna bioetika i aporije psihe (2021.) te projekcijom dokumentarnog filma Šapat vjetra zidove slama (2022.). Izlaganja su održali domaći znanstvenici, kao i oni iz regije (Bosna i Hercegovina, Grčka, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija) i svijeta (Brazil, Kanada, Sjedinjene Američke Države).

U prednajavnom danu održala se studentska panel rasprava na temu „Suicid i mladi“. Tematska rasprava između triju studentskih udruga „USF“ (Filozofski fakultet), „Scopus“ (Fakultet hrvatskih studija) i „Disputatio“ (Fakultet filozofije i religijskih znanosti) te nazočne publike održala se u večernjim satima, u dvorani Centra za integrativnu bioetiku pored Filozofskog fakulteta.

Raspravu je uvodnim riječima otvorio predsjednik organizacijskog odbora skupa, doc. dr. sc. Luka Janeš:

– Tijekom i nakon korona pandemije brojke suicida, anksioznih i depresivnih poremećaja naglo su porasle. Situacija je takva da se o tome treba početi ozbiljnije pričati te da svatko od vas iznese, ako ne neku ideju za svoju kuću i odnošaje s bliskim osobama i obitelji, onda jednu pozitivnu sliku, tako da svi nešto naučimo iz ove situacije te da aporije zapravo (po)stavimo u koncept aforija, dakle mudrosnica.

Studentska rasprava privedena je kraju uz zaključak da je suicid vrsta biološke blokade, a time i cijelosti vlastitog bitka i društva koje ga okružuje te da bi iz vlastitih kapaciteta čovjek svakodnevno trebao davati najbolje od sebe, otkrivajući pritom sve izazovnosti, ali i posebnosti života.

Svečanost otvaranja simpozija započela je u četvrtak, a uz ostale govornike prigodnim se riječima dobrodošlice i najave skupa obratio dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, prof. dr. sc. Ivan Koprek.

Na pozadini i platformi dijaloga naš fakultet, baveći se filozofijom i proučavajući religije iz različitih motrišta, želi dati svoj akademski, ali i širi društveni doprinos razumijevanju stvarnosti i općem psiho-fizičkom zdravlju. Poremećaji mentalnog zdravlja narušavaju kvalitetu života pojedinca, ali i njegove okoline. Zato je dobrodošlo sve ono što može doprinijeti smanjenju i prevenciji ovog javno-zdravstvenog problema, zaključio je dekan Koprek.

Skup je započeo plenarnim izlaganjem prof. dr. sc. Križe Katinića na temu „Duhovnost i psihičko zdravlje“.  Nakon plenarnih izlaganja uslijedile su tri izlagačke sekcije na hrvatskom i engleskom jeziku, zatim plenarno izlaganje znanstvenika Petera Bruna Raabe-a naslovljeno „Philosophy as Education for Mental Healthcare“ te predstavljanje radova i autora ukoričenih na 632. stranice zbornika radova Integrativna bioetika i aporije psihe.

Treći dan skupa započeo je izlagačkom sekcijom, a prvo predavanje „The Therapeutic Function of Philosophy“, održala je doc. dr. sc. Marina Novina s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti. Nakon izlagačke sekcije uslijedila su plenarna izlaganja doc. dr. sc. Antuna Volenika i profesorice Lydie Amir, a u ostatku dana nastavilo se s paralelnim izlagačkim sekcijama te predstavljanjem dokumentarnog filma Šapat vjetra zidove slama scenarista, redatelja i producenta Božidara Popovića. Održan je i okrugli stol o „Reformi sustava mentalnog zdravlja u Hrvatskoj“ na kojem su sudjelovali Marijana Kletečki Radonić, Danijela Štimac Grbić, Tin Pongrac, Vlatka Ročić Petak i Slađana Štrkalj Ivezić. Polemiziralo se oko nedovoljne dostupnosti psihoterapije, istaknula se želja za izjednačavanjem psihološke terapije s farmakoterapijom, a govorilo se i o potencijalnim institucionalnim i zakonskim promjenama.

– Smatram da skup itekako mnogo znači za studente, nastavnike i cjelokupnu instituciju Fakulteta filozofije i religijskih znanosti pa i za Sveučilište u Zagrebu, posjetitelje, izlagače te sve ostale uključene u ovaj međunarodni projekt. Skup je u funkciji da na javnoj sceni dođe do pronalaska i upoznavanja s mogućnostima. Kroz te mogućnosti ukazala bi se rješenja: kojim osobama i institucijama se obratiti i u kojem trenutku. Upravo zbog toga mentalno zdravlje u zajednici iziskuje prinos različitih perspektiva i disciplina. To je prije svega jedan model skrbi, pomoći i brige za one koji su trenutačno slabiji, a koji će kroz ovakve postupke postati jači i tako ojačavati sebe, ali i društvo. Svaki međunarodni skup više je nego dobrodošao na našoj instituciji. Fakultet filozofije i religijskih znanosti, kao institucija na kojoj se izučava filozofija i religijske znanosti, predstavlja otvorenu platformu za sabiranje filozofskih, kulturoloških i religioloških perspektiva te mnogih drugih koje su uključene u diskurs ovogodišnjeg skupa. Institucija i predmetni duh kojim ona odiše predstavlja idealno tlo za povezivanje perspektiva i znanstvenika iz različitih disciplinarnih polja, što je temeljni cilj skupa – sakupiti što više zanimljivih perspektiva i ponuditi kreativna, praktična rješenja koja bi trebala doprinijeti unapređenju cjelokupnog sustava mentalnog zdravlja u Hrvatskoj. Osim teme odnosa mentalnog zdravlja i duhovnosti, ove godine razmatra se i pitanje bioetičkog aspekta ovisnosti, zatim transdisciplinarni aspekti psihoterapije te destigmatizacija osoba s mentalnim poteškoćama koja je svakogodišnja tema. Nakon dvije godine održavanja skupova u virtualnom obličju velika je čast i zadovoljstvo pripremiti skup u tradicionalnom obliku. Ipak, ostavljena je i hibridna varijanta tako da osim izlaganja uživo postoji i online opcija. Konkretni rezultati iz projekta su uspostavljena suradnja u kontekstu religijskih znanosti između znanstvenika s našeg fakulteta i znanstvenika s Nacionalnog i Kapodistrijskog Sveučilišta u Ateni, a tu je i skora realizacija Strategije mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj za budući period od 10 godina u svrhu koje smo organizirali i okrugli stol na temu reforme mentalnog zdravlja u Hrvatskoj. Također, u planu je koncipiranje i konkretiziranje interdisciplinarnog specijalističkog studija vezanog uz mentalno zdravlje u zajednici, a radilo bi se o tri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te bi konačni cilj bio ponuditi nova radna mjesta vezana upravo uz prevenciju i destigmatizaciju mentalnih poremećaja. To je i pozadina bioetike: skrb i promicanje bioetičkog senzibiliteta i ponuda orijentacijskog znanja na osnovu integrativnog mišljenja, s naglaskom na zaštitu, proučavanje i razumijevanje života, za što je itekako potrebna pluriperspektivna, interdisciplinarna i transdisciplinarna metodologija koju smo do sada uspješno prakticirali na našem skupu, a tako će biti i ove godine, rekao je za Universitas doc. dr. sc. Luka Janeš s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Organizatori ovogodišnjeg međunarodnog transdisciplinarnog simpozija Bioetika i aporije psihe bili su Centar za bioetiku Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko bioetičko društvo, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Škola narodnog zdravlja „dr. Andrija Štampar“, Hrvatsko filozofsko društvo, Sveučilišni centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) te Nacionalno udruženje za istraživanje i poslijediplomske studije psihologije (ANPEPP, Brazil).

Predsjednik organizacijskog odbora skupa bio je doc. dr. sc. Luka Janeš, a tajnica Štefanija Kožić, mag. phil. U organizaciji i provedbi simpozija pripomogao je i suradnički krug studenata s više fakultetskih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.