Djecu treba naučiti razmišljati kritički i usmjeriti ih kako rješavati probleme

Trenutačno je u svjetskoj IT industriji trend pozitivnog rasta, tako i Hrvatskoj i posljedično u Osijeku. Naravno, u Osijeku se trudimo razvijati za vanjska tržišta proizvode, kako vlastite, tako i za druge tvrtke (ne)popularnim outsourcingom. Brojevi govore za sebe, domaće i vanjske nagrade redovitu pristižu u Osijek – ističe u razgovoru za Universitas Mihael Tomić, predsjednik udruge Osijek Software City.

Govori kako je broj zaposlenih u osječkoj IT industriji u 2021. u odnosu na 2020. porastao za više od 250 zaposlenih, dok je broj tvrtki u Osječko-baranjskoj županiji narastao za 26, na 239. To su podaci HGK-a i odnose se samo na tvrtke koje imaju sjedište u Osječko-baranjskoj županiji, tako da se ovdje ne govori o barem pet velikih domaćih tvrtki.

Što je dovelo do te IT ekspanzije na istoku Hrvatske?

– Angažman lokalnih IT tvrtki koje su prije 10 i više godina pokrenule zajednicu kroz projekt Osijek Software City sigurno je bio jedan od okidača popularizacije ove industrije u Osijeku. Također, komunikacija i realizacija programa sa sastavnicama Sveučilišta J.J. Strossmayera bila je ključna stvar kroz koju smo stvarali nove ljude, nove tvrtke su rasle na račun izlaza s fakulteta i jačala se svijest da je posao u ovoj industriji budućnost koja donosi ugodan život. Uz to je OSC samostalno organizirao više stotina meetupova, konferencija, radionica i događaja kroz koje smo popularizirali zanimanja i struku.

Koliko kadrova vam nedostaje, odnosno zbog čega je važno ulagati u studente kroz ovakav oblik stipendiranja?

– Ovo će biti brojka iz glave jer poznajem situaciju u tvrtkama, ali trenutačno Osijek može “upiti” od 300 do 500 zaposlenika. Nekoliko velikih domaćih tvrtki nedavno je došlo i otvorilo urede, a najave su da dolaze i strane velike tvrtke koje traže svoj komad kolača što se tiče radne snage.

Ono što smo mi u suradnji s Gradom Osijekom kroz projekt Gradsko-poduzetničkih stipendija “Najbolje za najbolje” pokušali jest stvoriti uvjete za privlačenje mladih studenata od prve godine. Nama je kasno ciljati na studente koji su već na preddiplomskim studijima izvan Osijeka. Tako da na ovaj način pokušavamo dobiti studente iz Slavonije i regije koji možda ciljaju Zagreb ili more, a financijski im je to prepreka.

Iznosom od 450 eura mjesečno, gdje Grad Osijek financira dio s 300 eura, a tvrtka minimalno sa 150 eura, u vrhu smo stipendija koje student može povući od prve godine.

Bi li važnost IT industrije trebala prepoznati i država, pa sustavno ulagati u obrazovanje mladih ljudi tog sektora?

– Koliko sam upoznat, STEM stipendije jesu jedan vid ulaganja u IT industriju, ali opet pričamo u kontekstu “na kraju balade”, odnosno kada su to već osobe koje su odrasli ljudi. Ulaganje treba započeti od ranih dana. Mi (OSC) smo radili projekte produženog boravka, ljetnih škola informatike i slično, gdje su djeca koja su zainteresirana dobila priliku učiti od stručnjaka koji, osim što imaju pedagošku podlogu, imaju i tehničko znanje.

Istodobno, jeste li i vi primijetili neprirodno forsiranje informatike u školama, pa i tzv. tabletizaciju škole, gdje su se tableti i drugi gadgeti gurali prvašićima u ruke pod egidom nadobudno nazvane “Škole za život” bivše ministrice Blaženke Divjak? Mnogi prosvjetari govore da je to rezultiralo kontraefektom i mnogu djecu udaljilo od informatike…

– Totalno sam protiv forsiranja određenih zanimanja. ono što djeci nedostaje jesu znanja iz logike, razmjena ideja, projekti. Naravno, IT je trend pa svi misle da će na tom valu graditi sve. Ali kao što je IT došao, tako će i otići i zamijenit će ga druga industrija. Djecu treba naučiti razmišljati kritički, usmjeriti ih kako rješavati probleme, jer će upravo na probleme naići u svakom poslu, bila to IT ili drvna industrija.

Djeca trenutačno provode puno vremena s tehnologijom, tako da od rođenja imaju smanjenu liniju učenja. To vidite na bebama koje se na račun “kolektivne svijesti” s jednom ili dvije godine snalaze na tabletima. Tako da osobno mislim da se djeca trebaju igrati i razvijati bez digitalnog svijeta, jer će ovako ili onako stići sve kada dođe vrijeme za to.

S druge strane, oni koji žele i imaju od djetinjstva potencijal za informatiku i prirodne znanosti treba usmjeriti i dati im posebnu pažnju, kao i djeci koja su darovita u slikanju, sportu ili glazbi.

Gdje i kako kotira hrvatski IT sektor u međunarodnim okvirima?

– Pa mogao bih pojasniti na vrlo jednostavan način. Mi smo na razmeđu između zapada i istoka. Zapad nas bira kao suradnike ili izvođače jer imamo vrlo sličan mindset i odlično tehničko znanje. Plus, puno smo jeftiniji od njihovih zaposlenika. S druge strane, Istok je opet puno jeftiniji od nas, ali njihov mindset i kultura su potpuno drukčiji, dok je razina znanja, po mome mišljenju, niža.

Zasad se držimo dobro, ali i kod nas cijene sata rastu i bit će zanimljivo gledati što će se odviti u idućih tri do pet godina.

Je li to zapravo jedina industrijska grana gdje mala zemlja poput Hrvatske može biti konkurenta na globalnome tržištu?

– Iskreno, ne znam. Za sada se čini da je ICT svima u svijetu prilika da budu konkurentni. Ne trebate velike tvornice, postrojenja i hale da biste imali dobar prihod na kraju godine. Tvrtke mogu brzo skalirati jer je zaposleniku dovoljan radni stol i računalo, a ne npr. traktor od pola milijuna kuna. No, kao i svi, i mi imamo problem radne snage, koji koči taj rast.

Kako zaustaviti “odljev mozgova”, odnosno odlazak mladih stručnjaka u inozemstvo? Znamo da je Slavoniju posebno pogodio val iseljavanja…

– Spomenuo sam već stipendije koje smo potaknuli s tim ciljem, ne samo radi zaustavljanja odljeva, već u želji da napravimo i priljev.

Smatram da je val iseljavanja trend koji se ponavlja u određenim vremenskim razdobljima. Moji roditelji su bili vani kao klinci raditi, pa su se vratili. Sjećamo se da se valjda pola Dalmatinske zagore i otoka raselilo po svijetu.

Naravno, državna politika tu igra veliku ulogu, i bez velikog upletanja iste u ovu priču, IT sektoru bi sigurno pomogla porezna rasterećenja, kao u nekim drugim zemljama koje su prepoznale potencijal ove industrije.

Veća neto plaća zaposlenika znači da će taj novac potrošiti kod nas. Imamo problem motivacije ostanka jer više ne možemo konkurirati državama EU-a ili SAD-a, jer kod nas ne postoji model dijeljenja dionica iliti ESOP (Employee Stock Options Programme), koji bi tvrtkama omogućio lakše isplate nagrada na kraju godine.

Planirate li uspostaviti suradnju s ostalim gradovima u HR, pa i njih potaknuti da slične stipendije pokrenu u svojim sredinama?

– Osijek Software City i Grad Osijek su svakako napravili iskorak po pitanju stipendija, koje su izdašne i za koje u ovom momentu ima dosta interesa. Svakako smo voljni podijeliti know how ako nam se itko javi.

Osječka gradska vlast je orijentirana prema IT sektoru kao jednoj od bitnih gradskih industrija. S izgradnjom IT parka Osijek, u kojem imamo jednu veliku osječku tvrtku, Mono, kreću lagano i ostale pripremati papirologiju za početak gradnje. Gradska centralna zgrada je dobila zeleno svjetlo, te uskoro kreću radovi.

U ovom našem slučaju, ta već izlizana riječ “sinergija” doista nosi svoje značenje kada je u pitanju suradnja Grada i IT zajednice.

---

Znate li što su KulenDayz?

Najveća regionalna IT konferencija zanimljiva imena održava se u Osijeku od 2. do 4. rujna ove godine

 

Od petka do nedjelje, 2. do 4. rujna u Osijeku će se okupiti najveći IT stručnjaci na velikoj, regionalnoj IT konferenciji KulenDayz, koju organizira ekipa iz MS Community, udruga Osijek Software City, udruga PMI Hrvatska, Poduzetnički inkubator BIOS te partneri Grad Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera i Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku.

“Uz dosadašnje sponzore, ove godine dobili smo pojačanje od novih sponzora, s kojima pripremamo tri dana prvoklasnog znanja, zabave i nezaboravnog druženja u Slavoniji i Baranji. Svake godine pojačavamo program, koji ne bi bio moguć bez neumornih pojedinaca koji daju sve od sebe kako bismo podignuli ljestvicu kvalitete konferencije”, ističe direktor konferencije Bernardin Katić.

U tri dana konferencije, obuhvatit će se zanimljiv program za sve ljubitelje IT industrije, ali i za one najmlađe. Pokrivene su teme iz naprednog programiranja, baza podataka, IT Pro, web-tehnologija, dizajna, projekt managementa, razvoja igara i otvoreni dio čija se predavanja oblikuju na mjestu događaja.

Veliko osvježenje konferenciji ove godine donosi novi sponzor – EPAM USA, koji će pokriti program KulenDayzKidz.

PROGRAM KONFERENCIJE

2. 9. 2022. – petak

Program počinje s pretkonferencijskim treninzima u sedam različitih područja. Lokacija treninga je Park prirode Kopački rit i Etnoselo Kopačevo.

3. 9. 2022. – subota

Na glavni dan konferencije, više od 50 predavanja održat će se na Akademiji za umjetnost i kulturu te u Staroj pekari. Na dvorištu vas očekuje druženje kroz već poznati In Da Sofa koncept, kućice i izlagači koji će se pobrinuti da ne nedostaje ića i pića. Na kraju dana očekuje nas legendarni party i druženje!

4. 9. 2022. – nedjelja

Okupljamo se na danu za opuštanje u Tikvešu, na team building eventu, uz obilazak novootvorenog muzeja.

IT konferencija za djecu

Uz glavni program 3. 9. odvija se IT konferencija za djecu: KulenDayz Kidz – radionica namijenjena djeci od 8 do 14 godina, kako bi osnažila svoje vještine s računalima, komunikacijom i radom u timu. Ove godine tema je Scratch i HTML, gdje će mališani naučiti napraviti web-stranice i jednostavnu igru.

Više o konferenciji na www.kulendayz.com