Demistifikacija znanosti kroz najslušaniju formu današnjice
Predstavljamo Podkist, uspješni podcast zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Znanstvene teme u opuštenom razgovoru s renomiranim istraživačima i znanstvenicima prestaju biti apstraktne te postaju razumljive, inkluzivne, zabavne i svima dostupne. Da je to pravi recept za uspjeh pokazuju brojke - u prvoj godini emitiranja, emisije Podkista dosegle su 100 tisuća pregleda na internetskim platformama
Podkist je znanstveno-obrazovni podcast Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu kojeg su zajedničkim snagama pokrenuli doc. dr. sc. Dario Bojanjac, voditelj Podkista, Filip Turčinović, mag. ing., idejni pokretač, tehnička podrška i savjetnik pri odabiru gostiju te Petra Škaberna Blažević, dipl. novinarka, stručnjakinja za odnose s javnošću i promociju ovog podcasta.
Sam naziv Podkist dolazi od spoja riječi podcast i KIST što je skraćenica od diplomskog profila Komunikacijske i svemirske tehnologije Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije FER-a, s kojega dolaze Bojanjac i Turčinović.
Podkist je prvi fakultetski te trenutačno najgledaniji znanstveno-obrazovni podcast u Hrvatskoj. Prva emisija objavljena je u listopadu 2020. godine, a do kraja 2021. godine emitirano je ukupno 15 epizoda koje su ostvarile 50 000 pregleda na YouTube platformi i preko 50 000 pogleda na Facebook platformi. Drugim riječima, Podkist je skupio ukupno više od 100 000 pogleda na svim platformama.
MALI PERICA I NAJOMILJENIJI PROFESOR
Cilj Podkista je popularizacija i diseminacija znanosti te znanstvenog načina razmišljanja odnosno demistifikacija znanosti koja u opuštenom razgovoru s renomiranim istraživačima i znanstvenicima prestaje biti apstraktna te postaje razumljiva, inkluzivna, zabavna i svima dostupna, govori nam Dario Bojanjac:
– Podcast je super medij, pogotovo danas u digitalnome dobu, jer možete na jedan opušteni način razgovarati o, zapravo, bitnim temama. Ljudi imaju prostora i vremena za razgovor, nitko ih ne požuruje, niti im siječe tonove, nema nikakve cenzure… Dakle, sugovornik slobodno govori ono što misli, kao i voditelj. Čudno je to što je forma podcasta relativno dugačka, dok je današnjim generacijama pažnja relativno kratka, no unatoč tome, podcasti su jako gledani i slušani. Na intenetu naš podcast ide samo u formi snimke, ne idemo uživo, baš zato što to nije forma koju bi netko gledao/slušao live. Ovako si neku epizodu pustiš kada imaš vremena, kada voziš bicikl, pišeš zadaću, kuhaš i tome slično.
U emisijama Bojanjac ugošćuje znanstvenike, profesore i studente s kojima obrađuje teme iz područja STEM-a s naglaskom na znanstveno-istraživački rad, razumijevanje znanosti te utjecaj znanosti i visokog obrazovanja na širu društvenu zajednicu. U emisijama gosti prezentiraju svoje najbolje znanstvene rezultate na način prilagođen publici, široj od akademske i znanstvene zajednice. Upravo je to i najveća snaga Podkista, koja se očituje u velikom broju pregleda u 2021. godini.
Osim znanstvenika i istraživača, gosti ovog FER-ovog podcasta bili su studenti preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija, s ciljem popularizacije tehničkih znanosti i inženjerstva te uključivanja mladih ljudi u znanstveni rad. Podkist je već u prvoj godini emitiranja odlično zaživio i postao prepoznat među znanstvenim i akademskim krugovima jer su njemu gostovali neki od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika kao što su prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić, dr. sc. Stefan Cikota…
Ovaj vid izravne komunikacije, koji nije inače prisutan na fakultetima i znanstvenoj zajednici, omogućuje mladih ljudima da vide o čemu se tu radi, jave se, imaju prilike postavljati pitanja koja inače ne bi znali na koga adresirati
Dario Bojanjac
Budući da su FER-ovci po defaultu više vezani uz računala i ekrane od studenata drugih smjerova, zanimalo nas je imaju li autori Podkista informaciju da li ih se više gleda ili sluša. Filip Turčinović odgovara da se počeci svake epizode uvijek gledaju, no kasnije se gotovi svi prebacuju samo na slušanje.
– Malotko gleda baš cijeli podcast. Stave ga, kao što je Dario rekao, negdje sa strane da ide, a onda ga slušaju, bilo u komadu bilo napreskokce, jasan je Filip.
Naši se sugovornici slažu da im je najzahtjevnija za odraditi bila emisija s Tomislavom Žgancem, voditeljem FER-ovog mrežnog sustava koji je u djetinstvu glumio malog Pericu u filmu Tko pjeva zlo ne misli.
– Bilo je to prvi i jedini puta dosad da smo snimali „na terenu“, izvan FER-a odnosno ovog našeg studija u prostorijama Zavoda. Imali smo sve na baterijama, na lokaciji gdje nije bilo struje odnosno napajanja, prvi smo puta koristili vanjske mikrofone, te je sve proteklo u podsvjesnoj strepnji hoće li emisija proći u redu, hoćemo li je uspjeti dovesti do kraja, saznajemo do Filipa.
A najgledanija je svakako bila epizoda s profesorom Ilko Brnetićem, koji je i inače jedan od najpopularnijih profesora na FER-u, i takva je gledanost odnosno slušanost u neku ruku bila i očekivana.
– Osim što je profesor Ilko popularan i poznat među studentima, pred mikrofonom je jako prirodan, elokventan, vrlo iskren, i zato je odaziv publike, slušatelja i gledatelja bio rekordan.
DIREKTAN KONTAKT S BUDUĆIM STUDENTIMA
Feedback studenata je dosad bio isključivo pozitivan, toliko da se i Filip i Dario čude što nisu dobili nijedan negativan komentar. Gledanost je također u prosjeku velika, puno veća nego što su očekivali kada su pokretali Podkist.
Autentična, konzistentna i prepoznatljiva komunikacija, kakvu FER kontinuirano gradi, dodatno je dakle upotpunjena podcastom Podkist. Svojim javnim djelovanjem, Podkist je u godinu dana dodatno osnažio poziciju FER-a kao institucije koja je okrenuta društvu u kojem djeluje te koja teži znanstvene teme približiti svim razinama društva i potaknuti ga na kritičko razmišljanje, objašnjava nam Dario:
– Ovo je sjajna forma promocije i samog našeg Zavoda. Vidite gdje smo, na dalekom 13. katu, ali uspjeli smo se putem ovog projekta puno više približiti studentima nego dosad. Baš nam je neki dan došao jedan mladi student koji radi projekt s vojskom. Kada smo ga pitali zašto se baš nama javio, rekao je „Vidio sam na podcastu!“ Pa je došao k nama po pitanja, savjete. Javilo nam se i nekoliko studenata izvan Zagreba, koji žele studirati na FER-u, te im je kontakt preko podcasta bio prvi pravi kontakt s našim fakultetom. Dakle, taj vid izravne komunikacije, koji nije inače prisutan na fakultetima i znanstvenoj zajednici, omogućuje mladih ljudima da vide o čemu se tu radi, jave se, imaju prilike postavljati pitanja koja inače ne bi znali na koga adresirati.
Među gostima koje naši sugovornici priželjkuju ima i javnih osoba, i političara i znanstvenika, a interna zafrkancija Podkista glasi „Snimamo sve dok pred mikrofon ne dovedemo Predsjednika Republike!“ Držimo im fige u tome!
O KVALITETI HRVATSKOG OBRAZOVNOG SUSTAVA
Zanimalo nas je kakvo je mišljenje autora Podkista o hrvatskome obrazovanju. Gdje oni vide najveće probleme, propuste, što treba popraviti, a čime se možemo podičiti. Što s reformama, koje se stalno spominju i započinju, a onda svaki novi ministar iznova otkriva toplu vodu i opet kreće ispočetka, od nule?
Dario Bojanjac ističe kako je obrazovanje u Hrvatskoj dobro, ali je problematičan stav hrvatskog društva prema obrazovanju. Izgubljeni su svi kriteriji. Svatko mora imati peticu, svi moraju biti odlikaši, proizvodimo samo supergenijalce i to nije dobro:
– Radio sam jedno vrijeme u osnovnoj školi, gdje su nam roditelji dolazili pitati direktno „Je l’ može moje dijete kod vas imati peticu?“ A reforme? One uvijek počinju, počivaju i staju na ljudima. Možemo napisati kakve god programe hoćemo, mogu biti sjajni i fascinantni. Ali provedba onda zapne. Jer programe nema tko provoditi. Ljudi koji odlaze u profesorska zanimanja nisu među najboljim maturantima svojih generacijama, što nije strašno, ali u prosvjeti nisu ni plaće takve da bi bile kompetentne i da bi privlačile najbolje stručne kadrove. Pa onda, primjerice, matematiku, informatiku ili fiziku u osnovnim i srednjim školama ne predaju najbolji kadrovi koje imamo u zemlji. Kada se kod nas raspravlja o školstvu, onda se raspravlja samo o programima, a ne o plaćama tih ljudi koji rade u sustavu. Nastavnika koji bi to školstvo trebali nositi. Premalo se govori i o tome da ne mogu sve struke u osnovnoj i srednjoj školi imati istu profesorsku plaću. Kadrova kojih ima manjak, trebali bi imati veću plaću. I konačno bismo morali početi nagrađivati uspjeh. Profesor koji je poslao pet učenika na državno natjecanje ili međunarodnu olimpijadu nema nikakav dodatak na plaću. To pozitivno vrednovanje izostaje, jer ne postoji Pravilnik da bi nagrađeni bili oni najbolji!
STEM ili STEAM
Filip: – Kultura i umjetnost odnosno Art zapostavljan je sustavno, godinama, i ne čudi onda što smo preuzeli samo STEM kraticu bez Arta odnosno ulaganju u umjetnost, kreativnost, tu odgojnu komponentu. Kao društvo smo fascinirati tehnologijom, puno manje umjetnošću.
Dario: – Art jeste iznimno bitan. Bilo kakvo izražavanje tog tipa je preduvjet za dobro razumijevanje matematike ili fizike. Osoba koja je sposobna razmišljati ili izražavati se apstraktno puno više prihvaća apstraktne matematičke pojmove, koji su osnovna baza za bilo kakvo bavljenje STEM-om. I STEM sam za sebe apsolutno nije dovoljan. Na tome FER baš puno radi. Imamo projekt s Filozofskim fakultetom gdje radimo zajednički studij koji kombinira društveno-humanističke znanosti i računarstvo. Imamo i studij s Akademijom koji se bavi dizajnom računalnih igara.
GOSTI DOSADAŠNJIH POKISTOVA
– Izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić, jedan od 2% najcitiranijih znanstvenika iz područja “Optoelectronics and Photonics” na svijetu za cijelu znanstvenu karijeru gostovao je na temu optoelektronike i optičkih komunikacija, svemirskih tehnologija i poduzetništva. Tijekom razgovora, profesor Babić se osvrnuo na važnost stjecanja fundamentalnih znanja iz matematike i fizike, radi čega se dobri inženjeri mogu prilagoditi novim idejama, novim standardima i novim problemima te na koncu razviti nove tehnologije.
– Prof. dr. sc. Ilko Brnetić, dobitnik Zlatne plakete Josip Lončar (2021.), najveće nagrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva, za svoj cjelokupni rad gostovao je na temu istraživanja u matematici, položaju matematike u tehničkim znanostima i inženjerskom obrazovanju te na temu matematičkih natjecanja. Profesor Brnetić govorio je matematičkim nejednakostima i primjenama matematičkih nejednakosti u ostalim granama inženjerstva i matematike, a posebno se osvrnuo na matematičko obrazovanje budućih inženjera.
– Prof. dr. sc. Gordan Šišul, predstojnik Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije te najveći stručnjak iz područja komunikacijskih tehnologija, mobilnih komunikacija i tehnologije 5G na Sveučilištu u Zagrebu, gostovao je na temu tehnologije 5G. Profesor Šišul posebno se osvrnuo na koristi koje uvođenje 5G-a donosi, koliko će trebati vremena da 5G zaživi u punom opsegu te kako će uvođenje 5G tehnologije utjecati na širenje Interneta stvari (IoT). U razgovoru se mogla doznati ključna tehnološka razlika između 4G i 5G mreže. Preduvjet za Četvrtu industrijsku revoluciju upravo je 5G mreža jer omogućava povezivost svega u realnom vremenu. Profesor Šišul objasnio je da ne možemo govoriti o velikim skokovima u prelasku s tehnologije 4G na tehnologiju 5G te da se najveći skok krije u tome što je 5G mreža sveobuhvatna i integrira različite vrste usluga.
– Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, eksperimentalna astrofizičarka i profesorica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, voditeljica prvog ERC starting granta u Hrvatskoj, gostovala je na temu obrade podataka u astrofizici i najnovijih istraživanja u astrofizici kao što su generiranje prve fotografije Crne Rupe od strane Katie Bouman s MIT-a. Profesorica Smolčić govorila je i o važnosti znanstvenih kolaboracija, velikih europskih projekata i o financiranju znanstvenih istraživanja. Posebno se dotaknula uloge inženjera elektrotehnike i računarstva istraživanjima u astrofizici.
– Izv. prof. dr. sc. Mihaela Vranić, prodekanica za nastavu FER-a gostovala je na temu obrazovanja budućih inženjera u području elektrotehnike i računarstva. Prodekanica Vranić osvrnula se na novi program FER3 i kako se on razlikuje od svojih prethodnika te na koji način FER priprema studente za tržište rada. Istaknula je kako su diplomski radovi naših studenata često vezani uz projekte koji se provode na Fakultetu, kako one koji se vežu za gospodarstvo, tako i one koji se temelje na znanstvenoistraživačkom radu.
– Dr. sc. Stefan Cikota asistent na Zavodu za primijenjenu fiziku FER-a, gostovao je na temu vlastitih istraživanja u području malih tijela Sunčevog sustava i astročestične fizike, za koja je dobio FER-ovu Nagradu za znanost. Stefan je jedan od najpoznatijih mladih znanstvenika u Hrvatskoj. Već se s desetak godina, zajedno sa svojim bratom blizancem Aleksandrom, zainteresirao za astronomiju, a kao početke spominje promatranje kometa Hale-Bopp i sudjelovanje na ljetnim školama u organizaciji Zvjezdarnice Višnjan te u Zagrebu posjećivanje Zvjezdarnice Zagreb, kao i nebeska promatranja organizirana od strane Astronomskog društva Beskraj.
– Prof. dr. sc. Dijana Škorić sa Zavoda za mikrobiologiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i jedna od najvećih hrvatskih stručnjakinja za viruse i bakterije gostovala je na temu koronavirusa. Citirajući popularnu znanstveno-fantastičnu seriju Star Trek: “It’s life. But not as we know it.”, ili pak ističući da virusima ne smijemo pridavati ljudske osobine već ih je bolje shvaćati kao strojeve, profesorica Škorić govorila je o iznenađenjima koje donosi virologija 21. stoljeća, koliko genoma ljudi dijele s virusima, kako virusi utječu na našu evoluciju, koje sve super-moći imaju šišmiši te koja je njihova uloga u emergenciji virusa.
– Branimir Lozo, dipl. ing., pokretač udruge SURLA, gostovao je na temu popularizacija područja STEM kod djece predškolske i školske dobi. U emisiji se govorilo o obrazovnom sustavu, kako on funkcionira danas te kakva je potencijalna budućnost obrazovanja u Hrvatskoj. Misao koja se proteže tijekom cijelog podcasta je da sve ovisi koliko smo se brzo spremni pokrenuti. “Za to moraš imati viziju, ideju za rješenje i hrabrost da provedeš promjenu. Mi u samo jednoj noći možemo postati novo društvo”, smatra Lozo.
– Doc. dr. sc. Ana Sović Kržić, predsjednica Hrvatskog robotičkog saveza, voditeljica FER-ovog programa popularizacije znanosti – ŠUZA te voditeljica nekoliko Erasmus+ projekata čija je zadaća kreirati nastavni materijal za nastavnike osnovnih i srednjih škola koji će im pomoći da učenicima dodatno približe STEM. Docentica Sović Kržić posebno se osvrnula na važnost inženjerskog obrazovanja, ali i suradnje između inženjera, društvenjaka, humanista i umjetnika jer sama sudjeluje ili vodi nekoliko različitih interdisciplinarnih projekata.
– U mini serijalu Tri faze ludila gostovala su tri doktoranda Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Dominik Žanić, mag. ing. je započeo rad doktoratu, Ante Brizić, mag. ing. je na sredini svoga doktorskog rada, ali nakon prijave teme doktorskog rada dok je dr. sc. Leo Vincelj završio s doktoratom. U tri različite emisije razgovaralo se o radu na doktoratu u tehničkom području, znanstvenim istraživanjima i problemima s kojima se doktorandi susreću.
– Nicky Pranjić, mag. ing. gostovao je na temu esporta i važnosti esporta u suvremenom inženjerskom obrazovanju. Nicky je govorio o samim počecima esporta na razini Sveučilišta u Zagrebu, ispričao što ga je ponukalo da pokrene sekciju esports na FER-u te otkrio ima li navijanja u esportu. Objasnio je kako je s kolegama osnovao sekciju i organizirao turnire, kako danas funkcionira sekcija esports i kako joj se FER-ovci mogu pridružiti.
– Eugen Bošnjak je student prve godine FER-a i jedan je od najboljih maturanata 2021. godine sa stopostotnim rezultatima na višoj razini Matematike i Fizici, a iz svih predmeta koje je pisao na maturi dobio je ocjenu odličan. Eugen je gostovao na temu studiranja na FER-u, zašto je upisao FER, zašto se odlučio baviti tehničkim znanostima, što očekuje od studija i sličnim temama. U emisiji je rekao da se odlučio ići na FER, čak i prije nego što je odlučio upisati MIOC.
– Tomislav Žganec, dipl. ing. dugogodišnji je djelatnik FER-a u Centru informatičke potpore i mali Perica iz filma Tko pjeva zlo ne misli. Još od srednje škole privlačila su ga računala i informatika pa se odlučio baviti programiranjem. U emisiji je govorio o svojim prvim programerskim iskustvima, o profesorima računarstva na FER-u te o računalima koja su se nalazila na FER-u osamdesetih godina. u 4. razredu srednje škole priključio se “Mladim kibernetičarima”, koje je vodio profesor s tadašnjeg ETF-a, Alfred Žepić. Profesor Žepić ih je doveo na Fakultet i omogućio im da programe pišu u najsuvremenijoj metodi – bušenim karticama.
