O akademskim slobodama i budućnosti demokracije

Svjetski forum (Global Forum on Academic Freedom, Institutional Autonomy, and the Future of Democracy​) održan je u lipnju 2019. godine u sjedištu Vijeća Europe, u Strasbourgu, u suorganizaciji Vijeća Europe, Međunarodnog konzorcija za visoko obrazovanje, građansku odgovornost i demokraciju, Organizacije američkih država, udruženja Magna Charta Observatory i Međunarodnog udruženja sveučilišta.

Članovi Svjetskog foruma usvojili su Deklaraciju o akademskim slobodama, autonomiji institucija i budućnosti demokracije. Iako su prošle dvije godine od održavanja skupa i donošenja ovog važnog dokumenta, poruke i zaključci tog Svjetskog foruma vrlo su primjenjivi te važni i za hrvatsko društvo

Stoga podsjećamo na Deklaraciju i njezin tekst donosimo u cijelosti.

 

DEKLARACIJA  O AKADEMSKIM SLOBODAMA, AUTONOMIJI INSTITUCIJA I BUDUĆNOSTI DEMOKRACIJE

1. Obrazovanje, uključujući visoko obrazovanje, odgovorno je za razvoj i diseminaciju znanja te razvoj etičnih i sposobnih građana, zbog čega ima ključnu ulogu u suvremenim demokratskim društvima. Obrazovanje je ključ za razvoj i održavanje kulture demokracije, bez koje demokratski zakoni, institucije i izbori ne mogu funkcionirati u praksi: obrazovanje unapređuje i podupire stavove i ponašanja koji su usmjereni na rješavanje sukoba kroz dijalog; koji prihvaćaju da, premda većina odlučuje, manjine imaju određena neotuđiva prava; te koji različitost porijekla i mišljenja vide kao snagu, a ne prijetnju. Obrazovanje na svim razinama je stoga ključno za razvoj vrijednosti, etičnosti i načina razmišljanja na kojima se temelje demokratska društva i koji osnažuju protivljenje i otpor terorizmu i nasilnim ekstremizmima.

 

2. Visoko obrazovanje može ispuniti svoju misiju samo ako akademsko osoblje i studenti uživaju akademske slobode te ako su institucije autonomne; načela izložena u Magna Charta Universitatum kao i UNESCO-ovoj Preporuci o statusu visokoškolskoga nastavnog osoblja. Akademske slobode i autonomija institucija ključne su za unapređivanje kvalitete učenja, poučavanja i istraživanja, uključujući umjetničko-kreativnu praksu – kvalitete koja podrazumijeva poštivanje i razvijanje standarda akademskih disciplina, no i kvalitete kao doprinosa visokog obrazovanja demokraciji, ljudskim pravima i vladavini zakona. Visoko obrazovanje mora pokazati otvorenost, transparentnost, odgovornost i sposobnost brzog reagiranja na promjene,  kao i volju i spremnost za rad i doprinos zajednici u kojoj visoko učilište djeluje.

 

3. Budućnost je demokracije ugrožena kada nema akademskih sloboda i autonomije institucija, jednako kao i kada su oslabljeni ili ugroženi tisak, mediji ili organizacije civilnog društva. Te su slobode i institucije u posljednje vrijeme sve češće pod udarom. Nastavno osoblje, studenti i čelnici visokih učilišta moraju kombinirati institucijsku autonomiju i slobodu istraživanja i poučavanja s društvenom, profesionalnom i drugim odgovornostima.

 

4. Nastavno osoblje, studenti i čelnici visokih učilišta te tijela javne vlasti mogu i trebaju podržavati akademske slobode i autonomiju institucija te pridonositi njihovoj provedbi. Svaki od ovih dionika može jednako tako naštetiti, ograničiti i potkopati ove temeljne demokratske vrijednosti, kao što je to već previše puta viđeno u zemljama diljem svijeta. Ni države koje su demokratske nisu imune na iskušenje da ušutkaju kritične glasove u akademskim krugovima: Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), koje je održalo glavno izlaganje na ovome Svjetskom forumu, samo je jedan primjer toga.

 

5. Iako se akademska sloboda može shvatiti kao sloboda izražavanja usklađena sa standardima znanja i istraživanja, članovi akademske zajednice imaju dvostruku obvezu: preispitivati stečeno znanje i razumijevanje visokokvalitetnim istraživanjima, nastavom i ispitivanjem te koristiti svoju akademsku slobodu za poticanje zajedničkih ciljeva i poboljšanje našeg društva.

 

6. Visoka učilišta moraju biti mjesta žive rasprave i iskrene potrage za istinom, vođene željom da se pomogne svim ljudima bez razlike. Sva ograničenja slobode izražavanja moraju se temeljiti na zaštiti posebnih prava drugih (npr. zaštiti od diskriminacije ili klevete), a ne na promicanju ili unapređivanju neke političke ideologije.

 

7. Institucionalna se autonomija često gleda kroz prizmu pravnog odnosa između visokih učilišta i tijela javne vlasti. Institucije ne mogu biti autonomne ako im tijela javne vlasti to ne dopuštaju, a same zakonske odredbe ne mogu jamčiti niti potragu za znanjem niti demokraciju, jer obje ovise o otvorenim demokratskim vrijednostima, stavovima i ponašanju. Sva ograničenja institucionalne autonomije moraju se temeljiti na osnovnim obrazovnim ili pravnim potrebama (poput akreditacijskih zahtjeva ili zakona o suzbijanju diskriminacije), a ne na političkoj odluci.

8. Sudionici su svjesni da, iako se akademske slobode i autonomija institucija često razmatraju zajedno, jedno ne mora nužno jamčiti i drugo. Kulturu koja uvažava i promiče akademske slobode trebalo bi poticati na svim visokim učilištima, bez obzira na razinu institucionalne autonomije.

 

9. Značajna kršenja akademskih sloboda i autonomije institucija ugrožavaju demokraciju. Nažalost, primjere toga vidimo sve češće. Tijela javne vlasti i akademska zajednica moraju budno pratiti takva kršenja akademskih sloboda i institucionalne autonomije te im se suprotstavljati, a odgovornost za to ne zaustavlja se na institucionalnim ili nacionalnim granicama. Napad na slobodu jednog člana akademske zajednice ili autonomiju jedne institucije napad je na temeljne vrijednosti naših demokracija, bez obzira na to gdje se odvijao.

 

10. Akademske slobode i autonomija institucija također su ugroženi kada financijska podrška pojedinaca, privatnih korporacija ili institucionalnih donatora pretežno određuje fokus istraživanja i nastave te umanjuje javne i demokratske svrhe visokog obrazovanja. Općenito uzevši, javno je financiranje ključno, no financiranje iz više izvora i financiranje kojemu namjena nije usko određena može ojačati akademske slobode i autonomiju institucija, bez umanjivanja ključne društvene uloge visokog obrazovanja.

 

11. Administrativni propisi, javna i privatna ravnodušnost, razmatranja neposrednog povrata ulaganja, ograničen pogled na korisnost i razmatranje visokog obrazovanja samo iz uske ekonomske perspektive također ugrožavaju akademske slobode i autonomiju institucija. Financijske propise i aranžmane treba koristiti za povećanje, a ne ograničavanje autonomije institucija. Šire gledano, nedostatak vizije koja povezuje svrhe visokog obrazovanja s demokratskom svrhom predstavlja prijetnju akademskim slobodama i autonomiji institucija. 

Sudionici Svjetskog foruma pozivaju stoga

Članove akademske zajednice i njihove organizacije

• da usmjere svoja istraživanja, učenje i poučavanje ka razvoju znanja i razumijevanja temeljem činjenica i znanosti te da ih tumače u duhu otvorenosti i poštivanja kulturoloških i tradicijskih različitosti te različitosti u stavovima i pogledima;

• da društvu u cjelini osiguraju znanje temeljeno na činjenicama te da svoje sudjelovanje u javnim raspravama temelje na istim standardima istinitosti, otvorenosti i poštovanja, koji bi trebali biti osnova njihovog akademskog rada;

• da se suzdrže od bilo kakvih radnji koje bi mogle doprinijeti – ili dati legitimitet – širenju lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući neutemeljene tvrdnje o „lažnim vijestima“ (fake news) i „alternativnim činjenicama“ (alternative facts), ili namjernom iskrivljavanju rezultata vlastitog ili tuđeg istraživanja.

 

Visoka učilišta i njihovo vodstvo

• da članovima akademske zajednice jačaju svijest o važnosti akademskih sloboda i autonomije institucija, kao i o ključnoj ulozi visokog obrazovanja za demokraciju;

• da se obvežu na održavanje i razvoj javne svrhe i društvene odgovornosti visokog obrazovanja;

• da ispituju ulogu i značenje akademskih sloboda i autonomije institucija unutar svojih institucija i sustava te da istraže koje je korake potrebno poduzeti za zaštitu akademskih sloboda u javnoj sferi, koja je sve više polarizirana i podijeljena;

• da se obvežu – ili potvrde da su se obvezali, ovisno o slučaju – inicijativi Magna Charta Universitatum.

 

Vodstvo visokih učilišta i njihove organizacije te tijela javne vlasti na svim razinama

• da za članove akademske zajednice stvore odgovarajuće preduvjete te osiguraju slobodu istraživanja, učenja i poučavanja, kao i slobodu sudjelovanja u javnim raspravama temeljem njihovog akademskog rada;

• da unutar svojih institucija i sustava visokog obrazovanja stvore i osiguraju odgovarajuće okružje za konstruktivan i uvažavajući dijalog;

• da nastavnom osoblju i studentima osiguraju slobodu poučavanja, učenja i istraživanja, bez straha od stegovnih mjera, otkaza ili bilo kojeg drugog oblika kažnjavanja.

• da kod definiranja prioriteta visokog obrazovanja, razvoja politika i procjene mogućnosti financiranja uzmu u obzir akademske slobode i autonomiju institucija.

• da osiguraju dovoljno sigurne uvjete zaposlenja nastavnom osoblju, kako bi ono moglo uživati svoje akademske slobode.

Tijela javne vlasti

• da postave okvir za akademske slobode i autonomiju institucija te da kontinuirano prate provedbu tih temeljnih prava, istovremeno potičući usvajanje održivih, dugoročnih strategija za visoko obrazovanje;

• da uzimaju u obzir načela akademskih sloboda i autonomije institucija kod izrade propisa i politika u drugim područjima javne uprave;

• da jasno odrede potrebu za općim pravilima i propisima koji osiguravaju zaštitu pojedinca i jamče odgovarajuću javnu upravu, uz poštivanje načela akademskih sloboda i autonomije institucija;

• da osiguraju snažno javno financiranje kao osnovni uvjet za autonomiju institucija i akademske slobode.

 

 

Vijeće Europe, Organizaciju američkih država i druge međunarodne institucije i organizacije

• da akademske slobode i autonomnost institucija postave kao ključne elemente svog rada za unapređenje demokracije, ljudskih prava i vladavine zakona, kroz normativne standarde i politike;

• da pitanja povreda akademskih sloboda i autonomije institucija u svojim zemljama rješavaju na političkoj razini, kao i na razini obrazovnih programa i projekata.

 

Ministre Europskog prostora visokog obrazovanja koji će se sastati u Rimu u lipnju 2020. godine

• da se još jednom obvežu podržavati akademske slobode i autonomiju institucija kao dio temelja na kojemu je izgrađen Europski prostor visokog obrazovanja;

• da u izvješća o provedbi bolonjskog procesa uključe i prikupljanje podataka o poštivanju akademskih sloboda i autonomije institucija te da osiguraju i olakšaju prikupljanje takvih podataka u vlastitim zemljama i sustavima;

• da pitanja povreda akademskih sloboda i autonomije institucija rješavaju na političkoj razini unutar Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), uzevši u obzir njihovu kolektivnu političku odgovornost za EHEA.

Vijeće Europe, Međunarodni konzorcij za visoko obrazovanje, građansku odgovornost i demokraciju, Organizaciju američkih država i druge partnere s kojima surađujemo na demokratskoj misiji visokog obrazovanja

• da nastave raditi na jačanju uloge visokog obrazovanja u razvoju, održavanju i osiguravanju održivosti demokratskih društava;

• da nastave isticati važnost akademskih sloboda i autonomije institucija u unapređivanju demokratske misije visokog obrazovanja, kao i razvijati prijedloge politika i osiguravati javnu potporu ispunjenju ove misije.