Dekan Prometa: Za Hrvatsku bi najbolje bile elektroničke vinjete
To je sustav kakav imaju npr. Slovenija, Mađarska ili Slovačka, u kojem preko aplikacije na mobitelu ili računalu platite za svoje vozilo, odnosno za registarsku oznaku korištenje autocesta za tjedan, mjesec ili godinu i u tom periodu je možete koristiti beskonačno puta, objašnjava za Universitas prof. dr. sc. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Sustav naplate cestarina u Republici Hrvatskoj je tema o kojoj se raspravlja otkad samo izgradili autocestu prema Rijeci i Splitu. Osobno sam u 17 godina karijere radio na tri studije koje su doticale tu problematiku. Vjerujem da će budućnost naplate cestarine u Europi i svijetu biti bazirana na satelitskom pozicioniranju odnosno da će svako vozilo imati uređaj koji će bilježiti putanju i da ćemo svake godine prilikom registracije vozila platiti račun za cestarinu i to za autoceste, državne ceste, gradske ceste itd. U tom sustavu više neće biti trošarina za ceste u gorivu ili paušalne naknade pri registraciji vozila nego ćemo plaćati koliko se uistinu vozimo. Tada će biti moguće uvođenje raznih tarifa pa će biti skuplja vožnja kada su velike gužve nego kada ih nema, a time će se onda i regulirati gužve. Cestarina za autocestu će biti najskuplja ljetnim vikendima, a cestarina za gradske ceste recimo radnim danom ujutro. No, do uvođenja tog sustava morat ćemo vjerojatno pričekati još desetak godina jer je prethodno potrebno ispuniti neke tehničke i pravne preduvjete.
Marko Šoštarić, dekan FPZ-a
Do tada smatram da bi za Hrvatsku bio najbolji model elektroničke naplate baziran na vremenu, odnosno sustav elektroničkih vinjeta kakav imaju npr. Slovenija, Mađarska ili Slovačka. To je sustav u kojem preko aplikacije na mobitelu ili računalu platite za svoje vozilo, odnosno za registarsku oznaku korištenje autocesta za tjedan, mjesec ili godinu i u tom periodu je možete koristiti beskonačno puta. To bi dalo ogromne pozitivne efekte za prometni sustav Republike Hrvatske, ali i za društvo i gospodarstvo općenito jer bi se autoceste puno više koristile i bile znatno više u funkciji građana, a sam sustav naplate bi bio puno jednostavniji i jeftiniji.
Čuo sam da se opet dosta govori o novom sustavu naplate, ali ne znam koji je model i tehnologija konačno odabrana. Spominjale su se prije par mjeseci u medijima i elektronske vinjete, ali nisam siguran jeli to baš to. Uglavnom, mislim da je studiju naplate cestarine radila ugledna španjolska tvrtka pa se nadam da su temeljito analizirali utjecaj naplate cestarina na prometni sustav i na hrvatsko društvo i gospodarstvo te da su temeljem toga predložili najbolje rješenje. Premda mislim da smo to mogli napraviti i s našom hrvatskom pameću. Fakultet prometnih znanosti je u suradnji s drugim za to područje relevantnim fakultetima i institutima svakako mogao izraditi studiju ili pomoći u donošenju te vrlo važne odluke.
