Dekan Agronomije: Komarci nisu samo ljetni problem!
Komarci, ptice, konji i druge životinje mogu biti važni pokazatelji cirkulacije patogena u okolišu. Zato odgovor mora uključivati javno zdravstvo, veterinu, entomologiju, epidemiologiju i zaštitu okoliša – prema principu One Health – Jedno zdravlje, poručuje prof. dr. sc. Aleksandar Mešić
Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksandar Mešić poručuje kako je vrijeme da prestanemo komarce tretirati samo kao ljetni problem.
Ovih dana u Zagrebu provodi se zaprašivanje komaraca zbog potvrđene aktivnosti virusa Zapadnog Nila. Virus je potvrđen u više uginulih vrana, a zabilježeni su i oboljeli ljudi. To više nije teorijski scenarij – to je javnozdravstveni problem koji se događa sada, navodi Mešić na svome Facebook profilu i donosi stručno razmišljanje koje prenosimo u cijelosti:
„Zaprašivanje je u ovakvoj situaciji razumljiva i potrebna hitna mjera. Ali ono je samo kratkoročno rješenje.
Hrvatska je eliminirala malariju sredinom prošlog stoljeća, ali komarci koji mogu prenositi uzročnike malarije i dalje postoje. Ne možemo čekati da se pojavi nova bolest pa tek onda početi graditi sustav zaštite. Rješenja postoje:
– Jedno od njih je tehnika sterilnih kukaca – SIT: uzgoj i sterilizacija mužjaka te njihovo ciljano ispuštanje u prirodu, čime se smanjuje broj potomaka i postupno populacija ciljane vrste komaraca. Sličan se pristup u Hrvatskoj već primjenjivao u kontroli mediteranske voćne muhe u dolini Neretve.
– Drugi pristup je Wolbachia, bakterija koja se može koristiti za smanjenje sposobnosti komaraca da prenose određene patogene ili za kontrolu njihove populacije. Ovakve se metode već primjenjuju i intenzivno istražuju u različitim dijelovima svijeta.
Pritom ne smijemo promatrati samo ljudsko zdravlje. Komarci, ptice, konji i druge životinje mogu biti važni pokazatelji cirkulacije patogena u okolišu. Zato odgovor mora uključivati javno zdravstvo, veterinu, entomologiju, epidemiologiju i zaštitu okoliša – prema principu One Health – Jedno zdravlje.
To nisu tehnologije koje možemo uvesti preko noći, ali upravo zato trebamo početi što prije. Hrvatska treba nacionalni program suvremene kontrole komaraca koji bi povezao epidemiologiju, entomologiju, veterinu, javno zdravstvo, znanstvene institucije i lokalnu samoupravu.
Ne trebamo čekati novu epidemiju da bismo počeli graditi sustav koji će nas od nje štititi“, poručuje prvi čovjek zagrebačke Agronomije, koja okuplja gotovo 2000 studenata.
