
Svečano je obilježen Dan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i 245. godišnjica njegova utemeljenja.
Svečana sjednica održana je u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest. Dekan Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Ivan Koprić osvrnuo se na 245 godina neprekinutoga djelovanja Fakulteta te na znanstveno-istraživački rad i rad stručnih službi u skučenim prostorima zbog stanja glavne zgrade Sveučilišta u Zagrebu i Pravnoga fakulteta, koja je znatno oštećena u potresima 2020. godine.
Pohvalio je rad Knjižnice Pravnoga fakulteta i njezin bogati fundus no ujedno i problem ostanka bez adekvatnog prostora za zbrinjavanje više od 500.000 svezaka. Izrazio je nadu da će pokretanjem projekta „Knjižnica Pravnoga fakulteta u Zagrebu kao središnja nacionalna baštinska pravna knjižnica“ i njegovom prijavom za financiranje iz fondova EU, te uz potporu Vlade RH i resornih ministarstava, uspjeti osigurati pretpostavke za uspostavu moderne knjižnice i čitaonice s izložbeno-dokumentacijskim i edukacijskim sadržajima kroz već spomenuti projekt središnje nacionalne pravne baštinske knjižnice.
Između ostaloga rekao je „Naši su studenti naš ponos, oni nas najbolje reprezentiraju, zbog njih se trudimo biti usporedivi s najboljim europskim i svjetskim pravnim i srodnim fakultetima.“, naglasivši uspjehe u području međunarodne mobilnosti, no i potrebu intenziviranja i institucionalizacije programa mobilnosti i oblikovanja studijskih programa na engleskom jeziku.

Dekan Koprić dodijelio je plakete umirovljenim profesorima Fakulteta u 2020. i 2021. godini – prof. emer. dr. sc. Ivi Josipoviću, prof. dr. sc. Leliji Sočanac, prof. dr. sc. Slavenu Ravliću, prof. emer. dr. sc. Branku Smerdelu i prof. dr. sc. Mladenu Vedrišu, a nagradu za najbolji e-kolegij dodijelio je izv. prof. dr. sc. Antoniji Petričušić za najbolje ocijenjeni e-kolegij „Ljudska prava“ u akademskoj godini 2020./2021.
Dekanove nagrade dodijeljene su studenticama/studentima i udruzi Fakulteta: Luciji Jurlini, Karli Žeravčić, Heleni Bajac, Ljubica Brusić, Mariji Klarić, Josipi Jerabek, Veronici Lesić, Anahiti Hajeb, Lani Kotlo, Matei Maljković, Ivi Patek, Sari Pavlić, Martini Sopta, Luciji Ikić, Dori Tramišak, Tei Babić, Luciji Aralica, Pauli Bačić, Antoniji Bekavac, Niki Bošković, Lukreciji Čipčić, Lei Feuerbach, Ivi Jajčinović, Mariji Kovačić, Sabini Križanić, Pauli Lekić, Dori Ljubičić, Niki Milinović, Dori Pavković, Sari Pavlović, Nikolini Radosović, Dori Rukavini, Ani Žagar, Karli Žeravčić, Valeriji Žugčić, Karli Krmpotić, Filipu Bjelinskom, Valentinu Kuzelju, Domagoju Zidareviću, Borisu Rajiću, Dominiku Barišiću, Striboru Gligoriću, Ivanu Hmelini, Niki Jarku te Udruzi Meritokrat.

U glazbenom dijelu programa svečane sjednice sudjelovala je Capella juris, mješoviti pjevački zbor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Program je nastavljen na Pravnom fakultetu znanstvenim skupom „Pravno obrazovanje na Pravnom fakultetu u Zagrebu: temelji i perspektive“. Kako je od prethodnog skupa na kojem se raspravljalo o razvoju Fakulteta došlo do promjena relevantnih okolnosti, nametnula se potreba analize obrazovanja na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ponovnog promišljanja prošlosti te strateškog razmišljanja o budućem razvoju Fakulteta.
Fakultet je, uz promjene studijske sheme, povećanje broja studijskih programa, uvođenje kolegija na engleskom jeziku, razvoj cjeloživotnog obrazovanja, povećanje opsega djelatnosti i broja nastavnika te organizacijske i druge novine, suočen s izazovima među kojima su najvažniji pandemija bolesti COVID-19, prijelaz na online nastavu i oštećenje fakultetskih zgrada potresima 2020. godine.
Europski obrazovni prostor i stvaranje europskih sveučilišta, europski pristup mikrokvalifikacijama i cjeloživotnom učenju, europski istraživački prostor, koncepti otvorene znanosti, otvorenih inovacija i otvorenosti prema svijetu, kao i cjelokupni razvoj pravne profesije uz promjene u zapošljavanju i radu svih profila koje obrazuje, neki su od elemenata razvoja Fakulteta u sklopu Europske unije. Na njih se nadovezuju stalne tehnološke i društvene promjene koje nameću potrebu digitalne preobrazbe i formuliranja novih strateških opredjeljenja Fakulteta. Premda su izazovi koji se kratkoročno nameću vrijedni pažnje, Fakultet ne gubi iz vida dugoročne trendove i uvjetovanosti, a napose svoje dugoročne ciljeve.



