Članak Ane Marušić i Ree Ščepanović na naslovnici časopisa ‘Nature’
Veliki uspjeh za splitsku znanost
U skupini najuglednijih svjetskih znanstvenih časopisa, londonski “Nature” tradicionalno ima najveći ugled. Želja svakog znanstvenika je da upravo tamo objavi svoje najvažnije istraživačke rezultate pa je konkurencija za objavljivanje znanstvenog članka u njemu jako velika.
Nature godišnje objavljuje stotine članaka iz svih znanstvenih područja i ne može se unaprijed znati je li svaki od njih planetarno važan. Ali ono što se zna jest da su visoko citirani u drugim časopisima, oko 43 puta godišnje, i da je mali, ali usporedno s drugim časopisima najveći broj njih nagrađen Nobelovim i drugim nagradama.
Ukratko, Nature ne objavljuje ništa što njegovi urednici ne smatraju iznimno važnim za znanost. I baš zato je jako velika stvar da je prošloga tjedna Nature objavio članak “Znanstvenoistraživačka čestitost: devet načina da se s rasprava pomaknemo na djelovanje“, koji se našao na naslovnici, a među čijim su autorima dvije znanstvenice Splitskog sveučilišta.
To su prof. dr. A
na Marušić, liječnica i svjetski priznata urednica znanstvenih časopisa (dugogodišnja glavna urednica Croatian Medical Journaa, najutjecajnijeg znanstvenog časopisa koji se izdaje u Hrvatskoj) i Rea Ščepanović, mag. iur. s Katedre za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta.
Rea Ščepanović je ujedno i međunarodno ovlaštena stručnjakinja za zaštitu osobnih podataka. Laički rečeno, ove su Splićanke zaigrale u finalu znanstvene Lige prvaka.
Koje je cjepivo najbolje?
Njihov članak naglašava važnost istraživačke čestitosti za znanost, posebice za znanstvene ustanove, a taj termin ne znači samo odsutnost izmišljanja i prepravljanja znanstvenoistraživačkih rezultata, zatajivanja ili otuđivanja tuđih znanstvenih podataka.
Profesorica Marušić, ugledna i cijenjena znanstvenica koja je strast za istraživačkim radom prenijela na brojne mlađe kolege, prepustila je riječ o njihovom uspjehu Rei Ščepanović, koja pak za svoju mentoricu ističe da je svojim ogromnim znanjem i čudesnom energijom inspiracija mnogim mladim znanstvenicima.
– S golemim rastom znanstveno-istraživačkog rada u svim dijelovima svijeta i sve većim utjecajem znanosti na ljudski život, to je postalo središnje pitanje. I najmanja pogreška, namjerna ili nenamjerna, može imati nesagledive posljedice, od konkretne opasnosti za živote ljudi do uzaludnog trošenja novca, vremena, sredstava i rada – ističe Rea Ščepanović, pa za primjer uzima cjepivo protiv koronavirusa, na čijoj izradi rade tisuće znanstvenih ustanova u svijetu.
– Cjepivo će spriječiti bolest i smrt i vratiti život u normalu, tako da se živi bez ograničenja kretanja, disanja, druženja i putovanja i omogućit će rad i proizvodnju koji donose zaradu i standard na koji smo navikli. No, kako izabrati najbolje, odnosno najdjelotvornije, najjeftinije, najdostupnije cjepivo od množine onih koja se rade? Što ako ono ima štetne popratne pojave, što ako djeluje prekratko ili preslabo, samo za neke ljude, samo u određenim uvjetima?
Što ako netko uvjeri svijet da je njegovo cjepivo najbolje, a nije, nego je možda čak i štetno? Lako je zamisliti koliko opasnosti vreba u tom poslu i odlukama koje se moraju donijeti – naglašava profesorica Marušić i dodaje da tu kao sigurnosni mehanizam uskače kultura znanstveno-istraživačke čestitosti: mora se postići da ni u jednoj fazi, ni u jednom detalju proizvodnje i primjene cjepiva ništa ne ostane nejasno, nesigurno, nekontrolirano.
Jasna pravila
Europska unija je najavila da će u sljedećem razdoblju financiranja znanstvenih projekata iz istraživačkog okvira Obzor Europa kao uvjet za dobivanje novčane potpore zahtijevati od znanstvenih institucija postojanje jasnih pravila, planova i postupaka za osiguranje znanstveno-istraživačke čestitosti.
U odnosu na tu međunarodnu strategiju, autori članka koji donosi Nature predložili su znanstvenim ustanovama niz inicijativa koje olakšavaju oblikovanje i primjenu pravila znanstveno-istraživačke čestitosti.
Te su inicijative najprije oblikovane u projektu “Standardni operativni postupci za znanstveno-istraživačku čestitost“ koji financira EU, a sudjeluju i nastavnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Projekt je započeo u siječnju 2019. godine, a cilj mu je stvaranje alata za institucionalno uspostavljanje sustava promicanja i primjene znanstveno-istraživačke čestitosti.
Istraživački tim sa svih strana svijeta
U splitskom istraživačkom timu voditeljice prof. dr. sc. Ane Marušić na projektu rade Rea Ščepanović, magistra prava, i dr. sc. Ivan Buljan, psiholog.
U projektu sudjeluju i Sveučilište u Aarhusu iz Danske, Medicinski centar Slobodnog sveučilišta u Amsterdamu, Sveučilište u Essexu, Sveučilište u Leidenu, Nacionalno tehničko sveučilište u Ateni, Londonska škola ekonomije i političkih znanosti, Sveučilište u Trentu, Sveučilište u Varšavi, Katoličko sveučilište u Leuvenu, Austrijska agencija za istraživačku čestitost, Irski odbor za zdravstvena istraživanja i Europsko udruženje istraživačkih rukovoditelja i administratora.
