Cijepimo se – važno je!
Svjesni smo da se samo tim putem možemo ponovno vratiti normalnom načinu života, rada, studiranja i istraživanja, u prisutnosti korona virusa koji je, kako sve češće i izravnije govore novija istraživanja, tu da ostane kao dio okoliša u kojem ćemo živjeti
Za Universitas portal piše prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
VAŽNOST CIJEPLJENJA STUDENATA I ZAPOSLENIKA SVEUČILIŠTA PROTIV VIRUSA SARS CoV 2
Prema podacima sa službene internetske stranice koronavirus.hr u Republici Hrvatskoj je od 25. veljače 2020. do 18. srpnja 2021. novim korona virusom (SARS CoV 2) zaraženo i dobilo bolest COVID-19 361.585 ljudi, od čega je oporavljeno 352.613 njih. Riječ je o registriranih slučajevima. Od bolesti je umrlo 8.238 ljudi.
Od početka cijepljenja protiv ove bolesti pa do zaključno sa 17. srpnja 2021. najmanje jednom dozom cjepiva cijepilo se 1.588.753, a najmanje dvjema dozama 1.326.777 ljudi. Oko 40,5 % odraslog stanovništva smatra se cijepljenim, dok je barem jednom dozom cijepljeno 47,1 % odraslog stanovništva. Ipak, ostao je razmjerno velik udio stanovništva od gotovo 53 % koji se nije cijepio ni jednom dozom cjepiva, premda za to zasigurno nema razloga koji se na svjetskoj razini smatraju opravdanima.
Koliko mi je poznato, podataka o postotku mladih i studenata u cijepljenoj populaciji zasad nema. Prema jednoj anketi iz travnja 2021. koju je proveo Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci od 129 studenata Fakulteta zdravstvenih studija koji su se odazvali samo je njih 14 % bilo cijepljeno, a tek 44,2 % je izjavilo da se želi cijepiti. Pretpostavka je da je situacija među studentima nemedicinskih studija možda i nepovoljnija.
Sveučilišta u Hrvatskoj ne namjeravaju uvesti obavezu cijepljenja s različitim obrazloženjima, polazeći od temeljne pretpostavke da to ne mogu učiniti autonomno, bez odluke na razini čitave zemlje.
U osnovi, sva sveučilišta nastoje stvoriti povoljne uvjete za povratak na punu nastavu i rad uživo te nastoje edukativnim i informativnim aktivnostima i mjerama potaknuti ne samo zaposlenike nego i sve studente na cijepljenje. U tom se kontekstu može spomenuti primjer Sveučilišta Harvard u SAD koje je odlučilo zatražiti od svih svojih studenata da se cijepe, pri čemu su opravdani razlozi za necijepljenje medicinski i vjerski.
Cjepiva nisu namijenjena populaciji mlađih od 16 ili 18 godina, u koju ne spada studentska populacija. Prema službenim objavama hrvatskih zdravstvenih tijela, sva cjepiva registrirana u Hrvatskoj i Europskoj uniji djelotvorno štite odnosno na minimum smanjuju vjerojatnost od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda. Cijepljenje ne isključuje ostale mjere za sprečavanje zaraze poput nošenja maski u zatvorenom prostoru, izbjegavanja rukovanja i dezinfekcije ruku sve dok cijepljenjem ne bude obuhvaćen izrazito visok postotak odraslog stanovništva.
NOVI VAL ZARAZE
Nastava online preko platformi za učenje na daljinu prema Preporukama i smjernicama za izvođenje nastave na visokoškolskim ustanovama u zimskom semestru akademske godine 2020/2021. Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj od 28. kolovoza 2020. godine koja nije akreditirana na propisani način zapravo se ne bi mogla smatrati u punom smislu online nastavom.
Nakon što se nastava u visokom obrazovanju već gotovo puna tri semestra odvija na tzv. online način sve je više želja i nastojanja za povratkom na nastavu uživo. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu to je zajednička želja Studentskog zbora i novoizabrane Uprave. Stvoreni su odnosno osigurani svi prostorni, organizacijski i drugi uvjeti da se svi oblici nastave i ispita te ostale aktivnosti od početka nove akademske godine odvijaju uživo.
Još početkom tekuće akademske godine, 2020./21. Fakultet je od posljedica potresa 22. ožujka 2020. obnovio svoje zgrade u Nazorovoj i Ćirilometodskoj ulici te na Trgu Republike Hrvatske 3. Novi potres 29. prosinca 2020. nanio je dodatne štete, ali su i one otklonjene. Ipak, zgrada u kojoj je sjedište Fakulteta na Trgu Republike Hrvatske 14 pretrpjela je oštećenja koja do danas nisu otklonjena te je zbog toga za održavanje kompletne nastave uživo u akademskoj godini 2021./22. potrebno unajmiti nekoliko dodatnih dvorana.
U okviru Sveučilišta u Zagrebu situacija je različita na njegove 34 sastavnice, 31 fakultetu i tri umjetničke akademije, jer sve nisu pretrpjele jednake štete na svojim zgradama. No, činjenica da upravo ove jeseni započinje obnova značajnog dijela sveučilišnih objekata i da će biti određenih poteškoća s osiguravanjem prostora motivirala je Ministarstvo znanosti i obrazovanja da predvidi sredstva za refundiranje troškova najma dvorana izvan Sveučilišta. Ipak, ono što je svim sastavnicama zajedničko je osiguravanje nastave u uvjetima trajanja epidemije COVID-19 bolesti.
Zaraza nije definitivno riješena, a za početak hladnijeg vremena i duljeg boravka u zatvorenim prostorima predviđa se mogućnost narednog epidemijskog vala sa svim poteškoćama koje iz toga slijede. Epidemiolozi već sada upozoravaju da je novi val zaraze ako se ne postigne visok stupanj cijepljenog odraslog stanovništva praktično izvjestan.
Novoizabrana Uprava Pravnog fakulteta koja dužnost preuzima s početkom akademske godine, odnosno od 1. listopada 2021. svjesna nemogućnosti planiranja u uvjetima izvjesnosti, odnosno činjenice da je nastup novog vala zaraze korona virusa ovisan o udjelu cijepljenog stanovništva uz povratak u punu nastavu uživo priprema mješovite varijante u kojima bi se dio nastave odnosno nastava za određene kategorije studenata odvijala uživo, a za ostale preko platformi za učenje na daljinu.
Također, svojom izjavom u suradnji sa Studentskim zborom nastoji potaknuti na cijepljenje studente svih razina svih studija koji se odvijaju na Pravnom fakultetu u Zagrebu, od studija prava preko studija javne uprave i poreznog studija do studija socijalnog rada. Planiraju se informacijske i edukacijske mjere za studente i zaposlenike kako bi se proširila i poboljšala njihova informacijska osnova za donošenje odgovorne odluke o cijepljenju. Kako su prema dostupnim, znanstveno potvrđenim informacijama cjepiva, osim u određenim zdravstvenim stanjima, sigurna cijepljenje se pokazuje mjerom društvene odgovornosti, a tu i zaposlenici iz akademske zajednice i studenti zasigurno prednjače.
OPRAVDANOST I KORISNOST CIJEPLJENJA
Osobno, cijepio sam se u trenutku kad je to bilo moguće i s prihvatljivo s obzirom na dobne i zdravstvene uvjete, a isto su učinili i svi članovi Uprave Pravnog fakulteta koju predvodim. Svjesni smo da se samo tim putem možemo ponovno vratiti normalnom načinu života, rada, studiranja i istraživanja, u prisutnosti korona virusa koji je, kako sve češće i izravnije govore novija istraživanja, tu da ostane kao dio okoliša u kojem ćemo živjeti.
Vjerujem da isti stav dijele profesori i ostali zaposlenici te studenti na svim ostalim fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu i drugim hrvatskim sveučilištima te čitavoj akademskoj zajednici u Hrvatskoj.
Sveučilišta su oduvijek bila institucije društvene odgovornosti, solidarnosti, napretka i razvoja. Ne treba sumnjati da će usprkos određenim negativnim utjecajima iz društvene okoline, to i ostati.
Zato na kraju pozivam sve studente, profesore, suradnike, istraživače i zaposlenike Pravnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu da se cijepe, osim ako im to zdravstveni ili drugi opravdani razlozi onemogućuju, i na taj način pridonesu poboljšanju općih zdravstvenih uvjeta u zajednici u kojoj živimo. Nemam nikakvih sumnji u opravdanost i korisnost cijepljenja protiv korona virusa.
