Biologija budućnosti „na brdu“

Simpozij studenata bioloških usmjerenja (SiSB) na Horvatovcu, popularnom „brdu“ i omiljenom odredištu zagrebačkih studenata prirodnih znanosti, približio je sudionicima i zainteresiranoj akademskoj javnosti najnovija istraživanja hrvatskih studenata u područjima bioznanosti.

Već tradicionalni dvodnevni Simpozij ugostio je studente i profesore više zagrebačkih fakulteta, Sveučilišta u Osijeku i Splitu, koji su sudionicima približili svoja istraživanja iz molekularne biologije, ekologije, zoologije, kemijskoga inženjerstva, botanike, genetike, medicine i agronomije. Uživo i hibridno, putem platforme Zoom, izlaganja stručnih predavača i studenata, mahom dobitnika Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, pratilo je više od dvjesto sudionika.

U svojem plenarnom predavanju doc. Kristina Pikelj istaknula je opasnosti s kojima se suočavaju plaže pogođene obalnom erozijom, litoralizacijom, prirodnim nepogodama, promjenama u razini mora i sve većim čovjekovim pritiskom na ova geološki, geomorfološki i ekološki vrijedna staništa. Prof. Dubravka Hranilović predstavila je rezultate istraživanja neurološkoga i fiziološkoga djelovanja 5-hidroksitriptofana u embrijskom i postnatalnom razvoju štakora, razmatrajući moguće primjene dobivenih rezultata u radu s trudnicama.

Među stručnim predavačima, prof. Danijela Horvatek Tomić s Veterinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je djelatnost Oporavilišta za strogo zaštićene divlje životinje, dok je prof. Boris Duralija s Agronomskoga fakulteta u Zagrebu izlagao na temu astrobiologije, točnije, fiziologije biljaka u svemiru.  Domaći prof. Petar Kružić nastavio je na tragu kolegice, prof. Pikelj, otisnuvši se s obale u dubine Jadrana i njegove bogate, ali ugrožene bioraznolikosti, dok je prof. Ivana Ivančić Baće na domaćem terenu upoznala sudionike s novim spoznajama iz istraživanja proteina Cas3 pomoću genetičkoga inženjerstva. Doktorand Jan Homolak s Medicinskoga fakulteta ove je godine studente upoznao s plavim tetovažama i krijumčarenjem elektrona, a prof. Blaženka Kos sa zagrebačkoga PBF-a približila je svijet čovjekove mikrobiote i njezine uloge u zdravlju.

Usmena izlaganja studenata pokrila su širok raspon tema, od biosigurnosti, razgradnje mikroplastike te istraživanja biljnih i životinjskih genoma do razvoja ekoloških prehrambenih proizvoda i metoda optimizacija liječenja raka dojke. Izlaganja postera također su zainteresirala mnoge, ne samo pristupom i kvalitetom istraživanja, nego i dobivenim rezultatima i praktičnim primjenama. Veliko zanimanje među studentima polučile su panel rasprave, na kojima su sudionici dobili odgovore na brojna pitanja do kojih je na redovitom studiju nerijetko teško doći. Panelisti su podijelili svoja iskustva studiranja vani te rada u industriji i na fakultetu, ohrabrujući studente na stjecanje novih znanja i vještina te na odvažnost i odlučnost u svojem radu u svijetu (bio)znanosti.

Na Simpoziju je svoju bogatu istraživačku i volontersku djelatnost predstavila Udruga studenata biologije – BIUS, čiji članove tvore Organizacijski odbor SiSB-a, ali i ostalih velikih projekata Udruge, kao i partneri Simpozija: Udruga studenata biologije ZOA iz Osijeka, Klub studenata geografije Zagreb, SiSK – Simpozij studenata kemičara, CROSS – Croatian Student Summit te Brain-Gut Conference Zagreb.

Održavanje Simpozija omogućeno je sponzorstvom Studentskoga centra u Zagrebu, Studentskih zborova Sveučilišta u Zagrebu i PMF-a, kao i tvrtki Oikon, Modepack, Nexe Grupe, Vita Lab Nova, Bio-mi i Xellia, uz brojne donatore i podržavatelje.

PMF i „brdo“ još jednom su se pokazali dobrim domaćinima, ali i predvodnicima primjene novih tehnologija i istraživanja u biološkim i srodnim znanostima.  Neupitno je kako do novoga druženja na Horvatovcu neće ponestati tema, ali ni izlagača. Do ponovnoga druženja!

Priredio: Dominik Tomić, Organizacijski odbor SiSB-a 2022.

Cjelokupna galerija fotografija dostupna je na Facebook stranici Simpozija.