Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je Završna diseminacijska konferencija povodom završetka projekta KK.01.1.1.04.0091 Dizajn naprednih kompozita iz energetski održivih izvora (BIOKOMPOZITI). Konferenciju je organizirao Tekstilno-tehnološki fakultet u suradnji s partnerskom institucijom – Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Projekt BIOKOMPOZITI započeo je 20. prosinca 2019. godine, a završio 30. studenoga 2023. godine. Financiran je od strane Europskih strukturnih i nvesticijskih fondova iz Programa konkurentnost i kohezija u iznosu 1.060.621,96 €.
Projekt se zasniva na primjeni održivih i ekonomski povoljnih izvora biomase dobivenih iz četiri različite kulture koji imaju značajnu perspektivu u Republici Hrvatskoj. Primijenjene su dvije samonikle kulture: brnistra (Spartium junceum L.) i divovska trska (Arundo donax L.) i dvije energetske kulture: miskantus (Miscanthus x giganteus) i Virdžinijski sljez (Sida hermaphrodita).
Tijekom projekta na Tekstilno-tehnološkom fakultetu su provedena istraživanja izolacije celuloznih vlakana iz biomase da bi se najprije izdvojio dodatni proizvod primjenom tzv. kaskadnog principa u kružnom gospodarstvu, u kojem se, nastoji sirovinu iskoristiti u cijelosti na način da se najprije izdvajaju proizvodi dodane vrijednosti – u koju se tekstilna vlakna zasigurno mogu ubrojiti.
Dobivenim vlaknima ispitane su mehaničke, fizikalno-kemijske i morfološke karakteristike da bi se utvrdila njihova kvaliteta i daljnja primjena. Za ciljanu skupina proizvoda odabrani su biokompoziti namijenjeni automobilskoj i građevinskoj industriji. Projektom su dobiveni napredni materijali (biokompoziti) manje mase, poboljšane čvrstoće i povećane otpornosti na gorenje. Dosadašnji dugotrajni postupak predobrade stabljičnih vlakana zamijenjen je ekološki povoljnijim sredstvima primjenom inovativne metode koja kombinira zelene tehnologije (mikrovalnu energiju) i različite biokatalizatore.
U skladu s principima kružnog gospodarstva, ostatak od proizvodnje naprednih biokompozita primijenjen je kao sirovina za proizvodnju biogoriva. Na diseminacijskoj konferenciji su suradnici s Agronomskog fakulteta prikazali svoj dio istraživanja.
U sklopu prateće izložbe prikazani su razvijeni prototipovi kompozita s dugim i kratkim vlaknima, kao i četiri patentne prijave koje predstavljaju rezultate projekta:
1. P20230330A, Postupak proizvodnje bioplina, 31.03.2023., Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, Podnositelji: TTF i AFZ, Izumitelji: Tatjana Krička, Sandra Bischof, Ana Matin, Vanja Jurišić, Neven Voća i Zorana Kovačević.
2. P20231398A, Postupak proizvodnje lignoceluloznih vlakana iz energetskih kultura, 3.11.2023., Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, Podnositelj: TTF, Izumitelji: Sandra Bischof, Zorana Kovačević, Tajana Krička i Nikola Bilandžija.
3. PCT/EP2023/081977, Pellets, Process for their Production, and Use Thereof, 15.11.2023, European Patent Office, The Hague, Podnositelji: AFZ i TTF, Izumitelji: Tatjana Krička, Nikola Bilandžija, Mateja Grubor, Sandra Bischof i Zorana Kovačević.
4. PCT/EP2023/08247, Biocomposites of Antimicrobial Properties Based on Renewable Polymers and Lignocellulosic Fibers, 16.11.2023, European Patent Office, The Hague, Podnositelj: TTF, Izumitelji: Zorana Kovačević, Sandra Bischof, Tajana Krička i Nikola Bilandžija.
Kao jedna od mjera diseminacije je izrađen Sveučilišni priručnik Održivi razvoj Biokompozita i biogoriva iz obnovljivih izvora energije, čija je urednica prof.dr.sc. Sandra Bischof, a autori poglavlja su suradnici na projektu sa Tekstilno-tehnološkog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Projekt ima pozitivan efekt osim na poljoprivredni i na tekstilni sektor, također i na hrvatsku bioekonomiju jer pridonosi istraživanju u području kultiviranja energetskih biljaka, koje su održive i ekološki povoljne, te biomasa dobivena njihovim uzgojem ima dualnu primjenu: u proizvodnji biokompozita i biogoriva. S obzirom na sve veće zahtjeve koje nameće zakonska regulativa s jedne strane, ali i tržište s druge strane razvoj ovakvih bioproizvoda je sve značajniji.
Za Universitas portal napisala: prof. dr. sc. Sandra Bischof, voditeljica projekta
