
Bioetički prijepori suvremenog sporta
Treće izdanje konferencije „Etika, bioetika i sport“ okupilo je vodeće znanstvenike iz regije i Europe, uz plenarna izlaganja i predavanja tri globalna barda filozofije sporta - R. Scotta Kretchmara s Pennsylvania State University, Sigmunda Lolanda s Norwegian School of Sport Sciences u Oslu i Jima Parrya sa Sveučilišta Leeds (UK) i Karlovog sveučilišta u Pragu
U Zagrebu danas, a u Varaždinu sutra održava se treća po redu međunarodna konferencija “Etika, bioetika i sport”. Jedinstveni je to skup u europskim okvirima, koji je okupio probrane znanstvenike iz regije (Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH), ali i međunarodno etablirane stručnjake iz Češke, Velike Britanije, Nizozemske, Norveške i SAD-a.
Između ostalih, predavanja i izlaganja održat će trojica velikana i najvećih svjetskih autoriteta filozofije sporta: Robert Scott Kretchmar iz SAD (Penn State University), Sigmund Loland iz Norveške (University of Oslo) i Jim Parry iz Velike Britanije (Leeds University).
– U posljednje vrijeme etika, a posebno bioetika sporta postala je najpropulzivnije i po mnogočemu najvažnije područje filozofije sporta, koje se bavi nekim od najsloženijih problema u suvremenom sportu poput kiborgizacije (slučajevi Oscar Pistorious i Marcus Rehm), interseksualnosti (slučaj Caster Semenya) i transrodnosti sportaš(ic)a (kao što su Laurel Hubbard i Lia Thomas), brojni slučajevi dopinga i skandali (s najnovijim slučajem 15-godišnje klizačice Kamile Valieve), problemi kategorizacije u sportu, različite prijetnje integritetu sporta, rekao je za Universitas doc. dr. sc. Matija Mato Škerbić s Fakulteta hrvatskih studija, koji je inicirao konferenciju “Etika, bioetika i sport” te predvodio organizaciju prvih dviju izdanja 2018. i 2019. godine.

Nakon dvije COVID-19 pandemijske godine, konferencija koja se bavi ranije spomenutim, ali i mnogim drugim pitanjima u sportu, ponovno se vraća, u interdisciplinarnom okružju znanstvenika iz različitih područja: medicine, biologije, sportskih znanosti, filozofije te etike, teologije, pedagogije i obrazovanja, političkih znanosti i sociologije.
Osim toga, ovogodišnja je konferencija na neki način preteča obilježavanja 50. obljetnice uspostave filozofije sporta kao zasebne discipline ili grane opće filozofije 1972., kao i godišnje konferencije Međunarodnog društva za filozofiju sporta (IAPS) čije će se središnje proslave održati na Penn State University u kolovozu ove godine.
Uoči početka konferencije, upriličena je i promocija knjige „Filozofija sporta: nastanak i razvoj jedne discipline“ autora Matije Mate Škerbića.
Robert Scott Kretchmar jedan je od utemeljitelja discipline 1972. Tijekom desetljeća objavio je više od 80 članaka, 35 poglavlja u knjigama i 5 knjiga. Član je Američke kineziološke akademije. Za svoj rad u dva je navrata dobio najveće svjetsko priznanje za filozofiju sporta IAPS Distinguished Scholar Award, te je izabran za akademika u Američkoj akademiji kineziologije. Njegova knjiga Praktična filozofija sporta (Practical Philosohy of Sport) jedan je od najutjecajnijih klasika unutar discipline, u kojoj je predstavio poznati koncept ‘sve-ili-ništa logike’ sporta (zero-sum logic).
Sigmund Loland vodeći je autoritet na temu fair playa u sportu i autor knjige Fair Play u sportu: Sustav moralnih normi (Fair Play in Sport: A Moral Norm System). Loland je vrlo ekstenzivno objavljivao u području etike i filozofije sporta te je autor 8 knjiga, više od 70 članaka i 40 poglavlja u knjigama. Trenutačni je član Etičkog odbora Svjetske antidopinške agencije (WADA) i Odbora za istraživanje pri Centru za olimpijske studije MOO-a. Zajedno s Gunnarom Breivikom izgradio je jedan od najprepoznatljivijih centara filozofije sporta u Europi, na Sveučilištu u Oslu.

Jim Parry je vodeći autoritet u filozofiji olimpizma i autor najvažnijih knjiga iz tog područja kao što su The Olympic Games Explained (2005, s V. Girginovom), Olympic Ethics and Philosophy (2012, s M. McNamee) i Olympic Values and Ethics (2012, sa S. Brownellom). Osnivač je Britanske olimpijske akademije te Britanskog društva za filozofiju sporta (BPSA). Posljednje dvije godine intenzivno se bavi nekim od najvažnijih problema u suvremenom sportu kao što su pitanja e-sporta i problemom kategorizacije u sportu.
Ovogodišnji popis regionalnih sudionika čine: Edin Branković iz Bosne i Hercegovine, Lev Kreft, Milan Hosta i Jernej Pisk iz Slovenije, Miloš Marković i Sandra Radenović iz Srbije, Morana Brkljačić, Bruno Ćurko, Igor Eterović, Ivica Kelam, Anđelo Maly, Ana Maskalan, Petra Korać, Matija Mato Škerbić i Ivana Zagorac iz Hrvatske. Popis nadopunjuje dvoje istaknutih međunarodnih gostiju – Sandra Meeuwsen sa Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu (Nizozemska) i mladi brazilski znanstvenik Marcus Campos sa Sveučilišta Leuven u Belgiji.
Organizatori konferencije su Znanstveno istraživački odbor za bioetiku i sport Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Hrvatsko filozofsko društvo i Hrvatsko bioetičko društvo.
Prvi dan konferencije održava se danas u prostoru Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku u Zagrebu, a sutra sudionici nastavljaju rad u Multimedijalnoj dvorani palače Herzer Gradskog muzeja u Varaždinu.