Bioetičke rasprave o umjetnoj inteligenciji

Interdisciplinarni okrugli stol o sve većoj zastupljenoj umjetne inteligencije u naši svakodnevnim životima, o čemu raspravljali filozofi, psiholozi, sociolozi, pravnici i liječnici, bila je svojevrsna kruna ovogodišnjih 21. po redu Lošinjskih dana bioetike. Najnoviji proboji i ubrzani razvoj u tom polju praćeni su brojnim otvorenim pitanjima i dilemama, kao i mješavinom optimizma i pesimizma, glorificiranja i apokaliptičnih predviđanja, što često onemogućuje smireno i razborito propitivanje sadašnjosti i budućnosti suživota čovjeka i umjetne inteligencije. No, budući da se značajan segment ove problematike tiče bioetike, Lošinjski dani bioetike – koji su u svoja dva desetljeća uvijek pratili svjetske tokove ili su čak prednjačili u diskusijama o suvremenim fenomenima – bili su zapravo savršeno okružje za takvo propitivanje te inovativno sagledavanje i artikuliranje ove tematike.

Međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike od utemeljenja 2002. godine do danas izrasla je u najznačajniju bioetičku konferenciju u ovom dijelu Europe. Dosad je u radu Lošinjskih dana bioetike sudjelovalo više od tisuću znanstvenika i znanstvenica te studenata i studentica različitih profila iz trideset i sedam zemalja Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Oceanije. Konferencija i poruke odaslane s nje odigrali su ključnu ulogu u razvoju bioetike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi, te umrežavanju hrvatskih i jugoistočnoeuropskih bioetičara i bioetičarki s kolegama i kolegicama iz drugih dijelova Europe i svijeta. A uvelike su doprinijeli i nastanku inovativnog koncepta integrativne bioetike koji je već etabliran u svjetskoj bioetičkoj raspravi. Podsjetimo samo na važnu raspravu s prošlogodišnje konferencije o otporu GMO industriji, pri čemu se Hrvatska, upravo vođena svojim bioetičarima, transformirala u vođu tog otpora. Ta je „borba“ rezultirala Deklaracijoj o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, koju je Hrvatski sabor donio 25. ožujka 2022. godine. Navedena Deklaracija rezultat je neprekidnog angažmana akademskih, političkih i civilnodruštvenih aktera koji su u proteklih četvrt stoljeća pružali otpor širenju genetski modificiranim organizmima u proizvodnji hrane.

Alpe-Adria-Dunav područje slobodno od GMO-a

INTERDISCIPLINARNA MEĐUNARODNA SURADNJA

Na 21. Lošinjskim danima bioetike sudjelovat će više od 120 znanstvenika i znanstvenica te studenata i studentica iz sedam zemalja (Francuska, Hrvatska, Kanada, Njemačka, Slovenija, Srbija i Sjedinjene Američke Države). Skup je održan u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i Grada Malog Lošinja. Suorganizatori 21. Lošinjskih dana bioetike bili su Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a Studentsku bioetičku radionicu, kao sastavni dio Lošinjskih dana bioetike, suorganiziraju Udruženje studenata filozofije i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tradicionalni je pokrovitelj manifestacije Primorsko-goranska županija, a ovogodišnji su medijski pokrovitelji časopis Medix i Universitas portal Sveučilišta u Zagrebu.

Dva plenarna predavanja, na engleskom jeziku, održali su Christian Byk, ugledni francuski pravnik i bioetičar te član UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za bioetiku te Marcus Knaup (znanstveni suradnik Sveučilišta u Hagenu, koji kao stipendist Zaklade Alexandera von Humboldta od 2022. do 2024. boravi u bioetičkim ustanovama Sveučilišta u Zagrebu) i Hrvoje Jurić (profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta i voditelj Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu).

Byk je dobitnik međunarodne godišnje Nagrade za istraživanje i promociju europske bioetike »Fritz Jahr« za 2022. godinu, koja će je bila uručena uoči lošinjskog skupa. Kroz predavanje pod naslovom »Most prema budućnosti? Bioetički univerzalizam u povijesnom kontekstu«, napravio je  lûk od samih početaka bioetike, preko izazova s kojima se bioetika suočava danas, do mogućih scenarija budućnosti u kojima bi bioetika mogla i trebala igrati važnu ulogu.

Knaup i Jurić su pak u svom dvodijelnom predavanju podsjetiti na Hansa Jonasa (1903.–1993.), njemačko-američkog filozofa židovskog porijekla te jednoga od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća, povodom 120. obljetnice njegova rođenja i 30. obljetnice njegove smrti. U prvome dijelu predavanja, Jurić je govorio o Jonasovoj bio-bibliografiji i putu koji ga je vodio od istraživanja gnosticizma, na podlozi egzistencijalne filozofije i filozofijske hermeneutike, do filozofijske biologije. Potom je Knaup tematizirao Jonasovo izvođenje jedne nove etike, odnosno etike odgovornosti, iz filozofijske biologije i promišljanja ljudskoga odnosa prema prirodi i životu, kao i o relevantnosti njegove filozofije za recentna zbivanja na globalnom planu i u perspektivi budućnosti.

NERAZDRUŽIVOST ČOVJEKA I PRIRODE

Međunarodni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha održavan je tijekom tri dana skupa paralelno u tri dvorane hotela Aurora. Na simpoziju je, u izrazito interdisciplinarnom ozračju, izlaganja održalo 80-tak znanstvenika i znanstvenica različitih profila, od filozofije, teologije, religiologije, kulturologije, lingvistike i filologije, preko sociologije, ekonomije, povijesti, psihologije, pedagogije, prava, kineziologije i rehabilitacijskih znanosti, do medicine, veterine i strojarstva. Rad simpozija odvijao se na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Na simpoziju je biti riječi o širokom spektru tema, od pitanja iz kliničke medicinske prakse do globalno-ekoloških problema, uključujući i neke sasvim nove (bio)etičke teme o kojima rasprava tek počinje, što je također dijelom tradicije Lošinjskih dana bioetike.

Sažete izlaganja sa simpozija možete pročitajte u PROGRAMSKOJ KNJIŽICI.

Posebnost Lošinjskih dana bioetike jest u tome što veliku ulogu, kako u organizaciji tako i samome izvoeđenju skupa, daju mladima. Stoga je osamnaesti puta po redu održana Studentska bioetička radionica pod naslovom Bioetika, okoliš i ne-ljudska živa bića. Radionica je počela nastupom Igora Eterovića, filozofa, bioetičara i planinara te docenta na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koji je govorio o temi »Bioetička nerazdruživost čovjeka i prirode – primjer: planinarenje«, pri čemu će se referirati i na svoju netom objavljenu i iznimno originalnu knjigu Filozofija i bioetika planinarenja.

U brojnim raspravama, od kojih se se neka održavala čak i na plaži, koliko je to česta kiša dopuštala, sudjelovalo je više od 40 studenata i studentica sa Sveučilišta u Zagrebu (Filozofski fakultet, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Pravni fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Fakultet prometnih znanosti, Medicinski fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Akademija likovnih umjetnosti) i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Filozofski fakultet). Navedenu raznolikost dodatno naglašava činjenica da je riječ o studentima i studenticama filozofije, religiologije, kulturologije, etnologije i kulturne antropologije, kroatologije, kroatistike, engleskog, francuskog i češkog jezika i književnosti, komparativne književnosti, povijesti, umjetnosti, povijesti umjetnosti, fonetike, sociologije, prava, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, prometnih znanosti, prehrambene tehnologije i medicine. U odvojenim seminarskim grupama i zajedničkim susretima te jednoj debatnoj radionici, raspravljali su o bioetičkim aspektima problema zaštite okoliša i moralnog ophođenja prema ne-ljudskim živim bićima, a uz znanstveno-stručne rasprave otvara se prostor i za umjetnički rad, čemu je posvećena radionica »Trash & Art«.

Na završetku Studentske bioetičke radionice održan je i »Istraživački inovatorij«, što je bila prilika da se studenti i studentice educiraju o pisanju znanstvenih i stručnih, osobito interdisciplinarnih radova.

Zanimljivo je bilo tri dana gledati i slušati ove strastvene bioetičari, koji su svoje rasprave i argumentiranja često nastavljali čak i u pauzama, tijekom ručkova i večera, te su svi rastali uz najave, pa i obećanje – „Vidimo se i dogodine na Lošinju“.

---

KNJIGE I FOTOGRAFIJE KOJE GOVORE 1000 RIJEČI

Među popratnim, no zapravo integralnim sadržajem 21. Lošinjskih dana bioetike svakako treba spomenuti tradicionalno predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja. Na ovoj je reviji bioetičkoga izdavaštva bilo predstavljeno čak deset knjiga iz Hrvatske, Njemačke, Albanije i Slovenije, što je samo uži izbor iz bogate bioetičke knjiške produkcije, a uz to su predstavljena i tri znanstveno-stručna časopisa.

Za estetsku ugodu i udio kulture odnosno umjetnosti pobrinuli su se Ivan Kelam Rupčić i Fran Andrić, mladi osječki gimnazijalci i fotografi, čija je izložba fotografija Betonski spavači: »brutalna« utopija, etika i estetika zgrada u Osijeku bila prava višnja na torti ovogodišnjeg lošinjskog druženja.