Djeci i unucima ostavit ćemo klimatski poremećenu Zemlju. Ali ne možemo se prepustili očaju i prestati se truditi jer nam se čini da smo otišli predaleko. Naravno da postoje načini, i znanstvenici rade na tome da se klimatske promjene shvate, da se pronađu načini kako promjene ublažiti i kako predvidjeti budućnost te se prilagoditi novim klimatskim uvjetima
Klimatske promjene ne možemo zaustaviti preko noći, ali moramo početi odmah, vođeni znanstvenim istraživanjima i uz političku volju vladajućih struktura, da bismo svojoj djeci ostavili što zdraviji planet. Poruka je to izv. prof. dr. sc. Ivane Herceg-Bulić, voditeljice prvoga hrvatskoga Centra za klimatološka istraživanja pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
PMF je vodeća istraživačka i obrazovna institucija s dugogodišnjom tradicijom izobrazbe studenata i istraživanja u različitim područjima klimatologije, a novoosnovani Centar bit će središnja institucija za interdisciplinarna istraživanja klime i klimatskih promjena.
Istraživački tim Centra za klimatološka istraživanja sastoji se od stručnjaka s PMF-a koji pokrivaju različita područja istraživanja klime, s Biološkoga, Geofizičkoga, Geografskoga, Geološkoga, Kemijskoga, Matematičkoga i Fizičkoga odsjeka
Koliko smo sami krivi za vremenske (ne)prilike koje su nas zadesile?
Prema riječima profesorice Herceg-Bulić, u današnje su vrijeme klimatske promjene predmet brojnih znanstvenih istraživanja, a zbog njihova utjecaja na okoliš i životne uvjete na Zemlji, one zaokupljaju i sve veću pažnju javnosti. Centar će stoga, osim razvoja i provedbe suvremenih istraživanja, umrežiti i spojiti sve vrhunske znanstvenike PMF-a u području klimatologije.
– Zbog iznimne složenosti klimatskog sustava Zemlje te brojnih kompleksnih procesa i međudjelovanja, nužan je multidisciplinarni pristup proučavanju. Upravo zbog toga PMF, koji okuplja znanstvenike iz različitih područja prirodoslovlja i matematike, ima iznimnu snagu i kompetencije za interdisciplinarna znanstvena istraživanja.
Meteoekstremi
Iako je Centar tek osnovan, istraživanja u području klimatskih promjena već se dugo provode na tome fakultetu. Kakva je dakle situacija s klimom u Hrvatskoj? Ne treba biti stručnjak kako bismo primijetili da pravih prijelaza između godišnjih doba više nema, nema ni snijega, a ljeta su sve „paklenija“… Subjektivno, svaki od nas primjećuje da se klima posljednjih godina promijenila, što potvrđuju i znanstvena mjerenja.
– Hrvatska je, logično, također zahvaćena globalnim zatopljenjem. Ne samo da dolazi do promjene temperature nego se događaju promjene i u režimu oborine, pojavnosti ekstrema, poput suša, tuče, obilnih kiša… Sve to za sobom povlači i nepovoljne socioekonomske, gospodarske i zdravstvene posljedice – govori nam prof. Herceg Bulić.
Zanima nas jesmo li prošli „točku bez povratka“ (point of no return), je li prekasno povući ručnu kočnicu i pokušati vratiti klimu gdje je bila. Naša sugovornica se boji da to više nije moguće. Naime, kada bismo još danas stabilizirali emisije stakleničkih plinova, tada bi nam za stabilizaciju temperature trebalo nekoliko stoljeća.
– Moramo računati da klimatski sustav čine i tzv. trome komponente koje sporo reagiraju, bilo na pobudu, bilo na vraćanje u izvorno stanje. To su prije svega svjetski oceani, za koje znamo da su spremnici topline. Ako su oceani akumulirali određenu toplinu, ne mogu je izgubiti brzo. Također, podizanje morske razine uvjetovano je toplinskim širenjem morske vode, ali i otapanjem leda. Upravo je otapanje morskog leda i ledenjaka značajan problem. Znamo da led kao svijetla površina reflektira Sunčevo zračenje, i zbog toga je vrlo važan za radijacijsku ravnotežu na Zemlji. Istraživanja pokazuju da se arktički led ubrzano topi. Otapanjem leda naš klimatski sustav prima i zadržava više energije koja je došla sa Sunca. A kada se jednom ledenjaci počnu topiti, to je dugotrajan proces. Čak i kada bismo sada stabilizirali temperaturu, ledenjaci bi se nastaviti topiti i uzrokovali bi podizanje morske razine na tisućljetnoj vremenskoj ljestvici – jasna je voditeljica Centra.
Osnivanje Centra za klimatološka istraživanja prvi je korak ublažavanju stanja i pokušaja prilagodbe. Nažalost, već sada živimo u vrijeme meteoroloških ekstrema. Čeka li nas novo ledeno doba, kao u holivudskom filmu Dan poslije sutra, gdje su upravo klimatske promjene i globalno zatopljenje gotovo uništile čovječanstvo? Profesorica Bulić odgovara da u nekoj udaljenoj budućnosti možemo očekivati novo ledeno doba. Pitanje je samo o kojim vremenskim relacijama govorimo. Sada nas ponajprije zaokuplja što će se događati za našeg života, još više za života naše djece i unuka. Laički rečeno, kakav ćemo im planet ostaviti u nasljedstvo.
– Činjenica jest da ćemo djeci i unucima sigurno ostaviti klimatski poremećenu Zemlju. Ali ne možemo se prepustili očaju i prestati se truditi jer nam se čini da smo otišli predaleko, u crveno. Naravno da postoje načini, i znanstvenici rade na tome da se klimatske promjene shvate, da se pronađu načini kako promjene ublažiti, kako predvidjeti klimatske uvjete koji nas čekaju u budućnost i pokušati im se što uspješnije prilagoditi. Rješenje je u tome da znanstvenici daju znanstveno utemeljene informacije i podatke, a političari počnu djelovati.
Edukacija od malih nogu
Problem je što još uvijek postoje svjetski lideri poput Trumpa ili brazilskoga predsjednika Bolsonara koji negiraju klimatske promjene i čovjekov utjecaj na okoliš, što za znanstvenike djeluje vrlo demotivirajuće i obeshrabrujuće. Na to je nedavno upozorio Philip Alston, posebni UN-ov izvjestitelj o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima. U svome izvješću osuđuje američkoga predsjednika zbog “aktivnog stišavanja” znanosti o klimi te kritizira brazilskoga predsjednika jer je obećao otvaranje amazonske prašume za rudarstvo.
– Svijetu sve više prijeti “klimatski apartheid” u kojemu će bogati plaćati kako bi izbjegli toplinu i glad uzrokovane eskalacijom klimatske krize, dok će ostatak svijeta patiti, navodi se u Alstonovu izvješću. Zbog toga je jedna od zadaća zagrebačkoga Centra za klimatološka istraživanja podizanje svijesti šire javnosti o klimi i klimatskim promjenama. Osobito će se voditi računa o izobrazbi mladoga znanstvenoga kadra, o ranom uključivanju studenata u znanstvenoistraživački rad i o podizanju svijesti javnosti o klimi, klimatskim promjenama i njihovu utjecaju putem raznih popularno-znanstvenih manifestacija, radionica i nastupa u medijima – ističe profesorica Herceg-Bulić.
U morima će uskoro biti više plastike nego riba
Vrtićima i školama pak poručuje da što ranije počnu s edukacijom djece i mladih, na što egzaktnijim primjerima, terenskom nastavom i dovođenjem stručnjaka. Počnemo li svi skupa djelovati već danas, Zemlja na duge staze možda ipak imaš „šanse“.
Aktivizam Grete Thunberg i školski štrajkovi diljem svijeta u sklopu pokreta Pobuna zbog izumiranja možda najbolje pokazuju da doista – na mladima svijet ostaje.
Neki od aktivnih projekata PMF-a
- Klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj – od globalnih utjecaja do lokalnih zelenih rješenja (CroClimGoGreen). Voditeljica: Izv. prof. dr.sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek PMF-a
- Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša (Klima-4HR). Voditeljica: Izv. prof. dr.sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek PMF-a
- Hidrodinamičko modeliranje sustava Plitvičkih jezera. Voditeljica projekta: Prof.dr.sc. Zvjezdana Bencetić Klaić, Geofizički odsjek PMF-a
- Klimatske promjene i invazivne vrste – utvrđivanje utjecaja na bioraznolikost nativnih slatkovodnih rakova i pastrva i njihova konzervacija. Voditeljica: Prof. dr. sc. Ivana Maguire, Biološki odsjek PMF-a.
- Utjecaj klimatskih promjena na bioraznolikost koralja – istraživanje slučaja masovnih ugibanja u Jadranskom moru. Voditelj: Izv. prof. dr. sc. Petar Kružić, Biološki odsjek PMF-a
- Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana. Voditeljica: Prof. dr.sc. Sanja Faivre, Geografski odsjek PMF-a
