Mentalno zdravlje je sveprisutna tema već duže vrijeme. Pogotovo tema mentalnog zdravlja mladih. Imali li razloga za to? Prosudite sami.
Problemi mentalnog zdravlja mladih u dobi od 10-19 čine 16% globalnog tereta bolesti i ozljeda, vodeći uzrok bolesti kod mladih te dobi je depresija, a samoubojstvo mladih iste dobi je treći uzrok smrti (SZO, 2020.). Isti izvor navodi kako polovica svih problema s mentalnim zdravljem započinje do 14. godine života, ali većina slučajeva je neotkrivena i neliječena. A mladi u dobi 10 do 19 godina čine 1/6 svjetske populacije!
UNICEF-ovo istraživanje (2020., N=8.444 mladih) utjecaja pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih pokazuje kako 27% sudionika istraživanja izvještava da su tjeskobni i njih 15% da su depresivni. I pri tome su djevojke u većem riziku kada se govori o simptomima tjeskobnosti. O nižoj motivaciji za uključivanje u aktivnosti u kojima su inače uživali izvještava 46% sudionika istraživanja, a o smanjenoj motivaciji za obavljanje uobičajenih (svakodnevnih) poslova izvještava njih 36%. Veliki broj mladih se osjeća pesimistično u odnosu na budućnost (43% djevojaka i 31% mladića). Podatak koji posebno zabrinjava odnosi se na traženje pomoći i podrške. Naime, 73% sudionika istraživanja osjetilo potrebu da potraži pomoć zbog fizičkog ili mentalnog zdravlja, a od onih koji su osjetili potrebu, njih 40% pomoć nije potražilo.
Online nastava izvrstan je dodatak, ali ne može biti jedini izbor
Slični rezultati su dobiveni i na istraživanju provedenom na riječkom sveučilištu (2020., N=923) koji pokazuju kako je 31,5% studenata razmišljalo o traženju stručne pomoći za vrijeme lockdown-a (proljeće 2020.), od kojih je samo njih 4,6% potražilo pomoć, iako su pomoć i podrška bili dostupni. Nadalje, rezultati istraživanja pokazuju kako su u prosjeku blago pojačane razine depresije, anksioznosti (tjeskobe) i stresa. 19,6% studenata uključenih u istraživanje je iskusilo tešku depresiju, a njih 23,9% visoku razinu anksioznosti, odnosno tjeskobe. Primisli o samoubojstvu je imalo njih 12,7%.
Organizacija YoungMinds (youngminds.org.uk) provela je istraživanje u dvije vremenske točke s ciljem uvida u utjecaju korona virusa na mlade s problemima mentalnog zdravlja. Prva studija je provedena u ožujku 2020. (N=2.111 mladih koji imaju povijest problema s mentalnim zdravljem), a druga studija u rujnu 2020. (N=2.036 mladih koji su potražili pomoć zbog problema s mentalnim zdravljem). Rezultati pokazuju kako se u ožujku 2020. 32% mladih složilo da se u vrijeme pandemije znatno pogoršalo njihovo mentalno zdravlje, a u rujnu 2020. se s ovom izjavom složilo njih 41%.
Zadnje dvije godine obojene su strahom pa mentalno zdravlje (konačno) dolazi na dnevni red
Čini se da imamo razlog biti zabrinuti i profesionalnu odgovornost proaktivno odgovoriti na izazove koji su pred mladim ljudima u području očuvanja njihovog mentalnog zdravlja. Svjedoci smo velike angažiranosti profesionalaca koji se bave područjem mentalnog zdravlja u zadnjih 18 mjeseci. Podrška se pruža koristeći sve „kanale“ – i osobnim kontaktom i u online okruženju. Ono što nedostaje je sustavno ulaganje u svakodnevna okruženja u kojima mladi ljudi žive (obitelj, obrazovne institucije, zajednice) te ulaganje u različite oblike podrške dostupne mladima koji već osjećaju neke od simptoma problema s mentalnim zdravljem na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Većina ljudi suosjećajnija je prema drugima nego prema sebi
Profesionalno znanje i volja u Hrvatskoj zasigurno postoje, i sada je na ljudima koji donose odluke i kreiraju socijalne politike (onima koji imaju političku moć) da odrade svoj dio posla kako bi se uspostavio sveobuhvatan, učinkovit i dostupan sustav podrške očuvanja mentalnog zdravlja za sve mlade, kao i one koji, na različite načine, brinu o njima.
Autorica ove kolumne Martina Ferić članica je tima platforme Pukotine
