Geofizičari bicikliraju i mjere temperaturu grada

Studenti Geofizike biciklima obilaze zagrebačke ulice i mjere temperaturu zraka kako bi sakupili što više podataka u različitim dijelovima grada. Namjera je sakupiti što više podatka u svrhu određivanja toplinskog opterećenja Zagreba i utjecaja zelenih površina na klimatske uvjete u gradu.

Glavni akteri ove kampanje bili su studenti i studentice diplomskog studija Fizika – geofizika Geofizičkog odsjeka  – Lana Hercigonja, Patrik Jureša, Josip Meštrić, Margareta Popović i Sven Vorkapić – koji su već u par navrata odvozili više od 20 km po gradskim ulicama kako bi instrumentima za pokretna mjerenja prikupili  podatke o temperaturi zraka u različitim dijelovima grada.

VAŽNOST ZELENIH POVRŠINA

Jedan od važnih ciljeva Centra za klimatološka istraživanja PMF-a je aktivno uključivanje studenata u znanstveno-istraživačke aktivnosti kako bi oni što ranije zakoračili u svijet znanosti, stekli dodatno iskustvo i vještine te probudili znanstvenu znatiželju, rekla nam je izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, voditeljica projekta CroClimGoGreen i voditeljica Centra za klimatološka istraživanja PMF-a:

– Zbog toga me posebno veseli što u ovoj akciji sudjeluju naši studenti koji su iznimno zainteresirani, proaktivni i imaju puno znanja, ali su istovremeno željni stjecanja novih vještina i znanja. Oni su pokazali da su im teme vezane uz klimu i posljedice njenih promjena bitne, da razumiju važnost njihovog istraživanja i da su spremni uhvatiti se u koštac s klimatskim izazovima koje im ostavljamo u nasljeđe.  

Senzor za mjerenje temperature tijekom ove akcije bio je smješten u zaklonu (kako ne bi bio izravno izložen Sunčevim zrakama) i na 2 m visine. Mjerenja su izvršena između 10:30 h i 11:30 h kako bi se podudarala s dostupnim satelitskim podacima o površinskoj temperaturi za taj dan.

– Nesumnjivo je da se klima na Zemlji mijenja, a posljedice toga svi osjećamo. Čovjek je svojim djelovanjem bitno promijenio izgled Zemljine površine, utjecao na sastav atmosfere, kopna i mora te tako pridonio globalnom zagrijavanju i s njime povezanim promjenama. Globalne klimatske promjene zahvaćaju cijelu Zemlju pa tako i Hrvatsku. Iako klima postaje sve toplija, zagrijavanje našeg planeta nije jednoliko niti su posljedice svuda iste. Klimatski sustav Zemlje je povezan različitim uzajamno-povratnim spregama i reagira na promjene koje se u njemu događaju. Tako određena promjena na jednom mjestu može izazvati procese koji generiraju klimatski odziv na nekom drugom, možda čak i vrlo udaljenom mjestu, upozorava profesorica Herceg Bulić.

Posljedice klimatskih promjena su dalekosežne, a zahvaćaju i prirodni i izgrađeni okoliš. Urbane su sredine posebno osjetljive na klimatske promjene zbog specifičnih klimatskih uvjeta koji se u njima javljaju (tzv. urbana klima i s njom povezani urbani toplinski otoci). Također, stanovnici gradova su često izloženi nepovoljnim uvjetima koji mogu biti vrlo neugodni, ali istovremeno mogu ozbiljno ugrožavati njihovo zdravlje  (npr. povišena razina onečišćenja, dugotrajne visoke temperature, nagle promjene vremenskih prilika). Zbog guste izgrađenosti i korištenja umjetnih materijala koji imaju sposobnost zadržavanja topline, u gradovima je temperatura zraka bitno viša od one u okolnom, ruralnom području.

Preliminarni rezultati ukazuju na razliku u temperaturi zraka između parkova i izgrađenih površina koja je ponegdje veća od 3 °C što ukazuju na ohlađujući učinak parkova i važnost zelenih površina u urbanim sredinama.

CRNE KLIMATSKE PROJEKCIJE

Ako tome pridodamo globalne klimatske promjene i s njima povezanu sve češću pojavu intenzivnih i dugotrajnih  toplinskih valova, uslijed zajedničkog djelovanja globalnih i lokalnih klimatskih utjecaja dolazi do iznimnog toplinskog opterećenja gradova i stvaranja vrlo nepovoljnih klimatskih uvjeta s brojnim nepoželjnim posljedicama, zaključuje naša sugovornica koja je sa studentima po zagrebačkog žegi i sparini biciklirala i mjerila temperaturu jedine hrvatske metropole:

– Uzevši u obzir očekivani porast gradskog stanovništva i klimatske projekcije koje predviđaju daljnje zagrijavanje Zemlje, problem urbane klime će postajati sve izraženiji i bit će potrebno naći načine za prilagodbu i održivi razvoj gradova. Stoga je važno razumjeti procese koji se odvijaju u izgrađenom okolišu, potrebno je poznavati faktore koji pridonose nepovoljnim klimatskim uvjetima, a za to je nužno imati što više mjerenja. Šrojekt CroClimGoGreen ide dalje, a mladi geofizičari planiraju nastaviti s pokretnim mjerenjima po gradskim ulicama kako bi se dobili vrijedni podaci o toplinskom opterećenju grada Zagreba!

---

Donositeljima odluka ponuditi konkretne podatke

Matej Žgela, mag. geogr., suradnik na projektu CroClimGoGreen:

– Za kvalitetno razumijevanje klime grada potrebno je svesti se na lokalnu pa čak i mikro razinu. Svaka pojedina zgrada, park ili asfaltirana površina doprinose fenomenu urbanog toplinskog otoka koji se ogleda u višoj temperaturi u gradu nego što je u njegovoj ruralnoj okolici koja je najčešće zelenija. Znanstveni interes me potaknuo na sudjelovanje u kampanji pokretnih mjerenja temperature zraka pomoću koje se možemo svesti upravo na tu bitnu mikro razinu. Prilikom vožnje biciklom prolazimo kroz razna morfološka obilježja grada, od najizgrađenijih površina bez ikakve prisutnosti drveća, sve do gradskih parkova punih stabala. Svaki od tih dijelova grada ima različita toplinska obilježja koja je bitno istražiti, a upravo nam pokretna mjerenja to omogućuju. Daju nam razumljive podatke o prostornoj raspodjeli temperature zraka u gradu, a time možemo locirati područja s izraženim toplinskim stresom ili ona koja imaju značajan ohlađujući učinak. Tako možemo donositeljima odluka ponuditi konkretne podatke koji ukazuju na nužnost očuvanja gradskih zelenih površina, ali i preporučiti područja grada gdje bi bilo korisno implementirati mjere zelene ili plave infrastrukture.
Drago mi je što sudjelujem u ovoj inicijativi projekta CroClimGoGreen i Centra za klimatološka istraživanja te se veselim budućim biciklijadama po Zagrebu, ali i drugim gradovima.

---

Sara Ivasić, mag. phy.-geophys., doktorandica i suradnica na projektu CroClimGoGreen:

– Kako bismo osigurali bolju kvalitetu života u Zagrebu potrebna je suradnja između stručnjaka iz različitih područja s donositeljima odluka. Sa znanstvene strane, mjerenjem temperature zraka u različitim dijelovima grada ukazujemo na važnost planiranja načina na koji se koriste gradske površine. Naprimjer, povećanjem udjela zelenih površina, korištenjem materijala koji smanjuju toplinski stres grada te unaprjeđenjem energetske učinkovitosti zgrada može se značajno utjecati na osjet ugode i smanjenje efekta urbanog toplinskog otoka.

Na biciklijadi sam sudjelovala jer me zanimaju rezultati mjerenja, ali i kako bi se podigla svijest građana našeg grada o klimatskim promjenama. Ovim projektom također svraćamo pozornost na studij geofizike i Prirodoslovno-matematički fakultet općenito.

---

ŠTO KAŽU STUDENTI?

Moramo promijeniti svoje navike – već danas!

Zagrebom su biciklirali i temperaturu mjerili studenti prve godine diplomskog sveučilišnog studija fizike – geofizike (Meteorologija i fizička oceanografija)

– Izuzetno mi je drago sudjelovati u ovoj akciji jer imam priliku vidjeti kako funkcioniraju mjerenja na terenu. Ovaj način mjerenja je odličan jer u malo vremena možemo dobiti podatke o temperaturi zraka iz cijelog centra grada, a usput se i zabaviti. Za očekivati je da će temperatura zraka biti manja u parkovima i općenito na zelenim površinama, dok će najveća temperatura biti iznad asfaltirane podloge. Zbog toga je izuzetno bitno očuvati postojeće zelene površine i po mogućnosti napraviti nove kako bi život u gradu bio ugodniji, pogotovo za vrućih ljetnih dana. Osim u smanjivanju temperature zraka, zelene površine su bitne i zbog apsorpcije CO₂ iz zraka, kojeg svakodnevno ispuštamo našim vozilima i disanjem, te zbog sprječavanja urbanih poplava i materijalnih šteta koje one donose jer zelene površine mogu upiti znatne količine vode i time rasteretiti sustav odvodnje. Ostaje za vidjeti hoće li mjerenja potvrditi naša očekivanja, no iz iskustva znamo kako je ugodnije boraviti u parku nego na užarenoj ulici.
Jakov Lozuk

– Oduvijek sam se htjela baviti klimatskim promjenama i njihovim sprječavanjem. Kao Zagrepčanki i  studentici meteorologije jako mi je stalo do ublažavanja efekata klimatskih promjena u cijeloj Hrvatskoj, ali pogotovo u Zagrebu koji zbog svoje veličine razvija intenzivan urbani toplinski otok. Klimatske promjene i globalno zatopljenje dovest će do sve češće pojave ekstremnih temperatura, pogotovo ljeti. Jedan od načina ublažavanja tih ekstremnih uvjeta i stvaranja ugodnije klime je ulaganje u izgradnju parkova, drvoreda i ostalih zelenih površina.
Klara Justić

– Gradski parkovi kao zeleni otoci, a isto tako i drvoredi u pojedinim ulicama, bitno utječu na lokalnu klimu u gradovima. Istovremeno mjerenje temperature zraka na različitim lokacijama Donjeg i Gornjeg grada omogućilo nam je njihovo uspoređivanje. Tako smo na prošloj biciklijadi uočili da je razlika u temperaturi između parkova i nekih asfaltiranih ulica oko tri stupnja Celzija. Naravno, ta razlika ovisi i o vremenskim uvjetima, tako da može biti čak i veća. Svjedoci smo sve češćih toplinskih valova te za ugodniji život u gradovima veliku važnost imaju zelene površine i drvoredi. Svojim sam bicikliranjem želio istaknuti tu važnost i potaknuti ljude na  razmišljanje o zajedničkoj budućnosti.
Josip Meštrić

– Jako mi je drago da smo osim teorijske nastave sada imali priliku provesti praktičnu nastavu u obliku pokretnih mjerenja temperature zraka. Iz izmjerenih rezultata bi se moglo zaključiti u kolikoj mjeri grad Zagreb kao toplinski otok doprinosi globalnom zatopljenju. Nadalje, bilo bi korisno procijeniti utjecaj mikrourbanih toplinskih otoka unutar samoga grada na zagrijavanje grada te s druge strane koliko gradski parkovi i drvoredi ublažavaju i smanjuju temperaturu zraka u Zagrebu. Tako bismo ujedno dobili uvid, ako bi se radila dugogodišnja mjerenja, u utjecaj strukture grada na obilježja njegovih klimatskih uvjeta. Ovi bi rezultati mogli koristiti u budućnosti kod planiranja izgradnje gradova te također za poboljšanje postojećih struktura gradova. Smatram da bi u urbano planiranje trebalo čim više uključiti parkove i zelene površine, ali isto tako da bi i u drugim aspektima života trebali misliti i djelovati ‘zeleno’. Mislim da bi svatko od nas kao pojedinac trebao promijeniti svoje navike i s time krenuti već danas.
Margareta Popović

– U akciju sam se uključio jer me općenito zanima tema urbane klimatologije i recentnih klimatskih promjena koje su sve očitije i ljudi ih sami osjećaju na svojoj koži. Mislim da je bitno biti aktivan i pokušati pridonijeti društvu kako najbolje znamo i možemo, a za nas studente meteorologije je ovo super prilika za to. Također stječemo praktično znanje mjerenja, prikupljanja i obrade podataka. Nadam da će se u budućnosti pristupati prostornom planiranju i građenju na način da se konzultiraju stručnjaci iz svih relevantnih znanstvenih polja. Gradovi bi bili puno ugodniji za život kad bi drvoredi i parkovi (hladniji otoci unutar grada) bili raspoređeni tako da  smanjuju toplinsko opterećenje podjednako po cijeloj površini grada, te bi stoga prioritet bio sačuvati postojeće zelene površine i izgraditi nove. Isto tako se nadam da će se sve više ulagati u rješenja pri izgradnji novih zgrada ili adaptacije starih koja će rezultirati smanjenjem temperature. Važno je da se istraživanjima i zajedničkim radom stvori grad koji će biti ugodniji za život.
Patrik Jureša