Nedavno su i na varaždinskome Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu održani izbori za novog dekana(icu). Po drugi puta, izabrana je prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. Od 76 članova Fakultetskog vijeća, 70 članova pristupilo je glasovanju, a na poziciju dekanice izabrana je s ukupno 69 glasova članova Fakultetskog vijeća (profesora, docenata, predstavnika asistenata, predstavnika službi, predstavnika studenata). Nastavak je to dosadašnjeg uspješnog mandata u trajanju od dvije godine.
Novi mandat dekanice i njezine uprave na sljedeće dvije godine počinje u listopadu 2021. godine, s novom akademskom godinom 2021./2022.
Prije nego je postala dekanica u prvom mandatu, Nina Begičević Ređep stjecala je iskustvo vođenja visokoobrazovne institucije kao članica ranijih uprava, na poziciji prodekanice za poslovanje, kao i prodekanice za znanstvenoistraživački rad. A na poziciju dekanice prije dvije godine izabrana je kao najmlađa, a ujedno i prva žena u povijesti Fakulteta organizacije i informatike na tako odgovornoj poziciji.
– U novom mandatu nastavit ćemo provoditi revizije naših studijskih s ciljem kontinuiranog unapređenja i osuvremenjivanja studijskih programa što zahtijeva IT tržište koje se turbulentno mijenja. FOI želi i mora sa svojim studijskim programima pratiti vještine budućnosti kao i odgovoriti na izazove poslova budućnosti. Umjetna inteligencija, IoT, računalne igre, sve su to moduli koje smo osmislili s našim IT partnerima i uveli ih u naše studijske programe. Radit ćemo i na unapređenju kvalitete nastave te implementirati «naučene lekcije» u online nastavi u organizaciju i provedbu nastave. Nastavit ćemo provoditi interdisciplinarni pristup i spajati informatička znanja s poslovnim i organizacijskim znanjima jer je upravo to posebnost FOI-ja i naša kompetitivna prednost koju prepoznaju poslodavci, govori u razgovoru za Universitas dekanica FOI-a.
Više od 80 posto naših studenata zaposli već za vrijeme studija na mjestu na kojem obavljaju obaveznu stručnu praksu
Begičević Ređep najavljuje kako će se nastojati povećati broj prijava i sudjelovanja u kompetitivnim istraživačkim projektima kao i projektima Hrvatske zaklade za znanost jer su oni platforma za znanstveno-istraživački rad i ostvarenje vrijednih znanstveno-istraživačkih rezultata. Plan je i ojačati istraživačke skupine i ulogu laboratorija na fakultetu.
Kako ste zadovoljni opremljenošću fakulteta, kadrom, projektima, međunarodnom suradnjom?
Unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji ove akademske godine, FOI je uspio realizirati većinu planiranih aktivnosti te postići zadane ciljeve, tako da sam zadovoljna. Nastavu smo organizirali i proveli uspješno, u većoj mjeri sinkrono i asinkrono online zbog pandemijskih okolnosti, no to što je FOI lider u e-učenju, svakako je pripomoglo u ovoj izvanrednoj situaciji te su nas studenti ocijenili s izvrsnim ocjenama.
Istaknula bi da je FOI u ulozi partnera ili koordinatora sudjelovao u 31 projektu financiranim iz 9 različitih izvora financiranja, uključujući Obzor 2020, COST, Erasmus +, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, projekte Hrvatske zaklade za znanost. Ukupna vrijednost aktivnih projekata bila je 209 milijuna eura. Velika je vrijednost FOI-ja da ostvarujemo vlastite prihode i zapošljavamo gotovo 30 posto djelatnika na vlastita sredstva. Povećali smo i broj relevantnih znanstvenih publikacija naših znanstvenika u posljednje dvije godine, koji su publicirani na temelju rezultata ostvarenih na projektima Fakulteta.
U protekloj godini velika ulaganja napravljena su i na postojećim zgradama Fakulteta, a znatno ulaganje napravljeno je i u infrastrukturu potrebnu za nastavu u online okruženju te hibridnu nastavu. Svakako smatram da je najvažnije ulaganje u ljudske resurse, tako da nam je jedan od snažnih prioriteta ulagati u usavršavanje naših zaposlenika pa tako kontinuirano financiramo i organiziramo niz edukacija za naše zaposlenike.
PSIHOLOŠKA PODRŠKA I PRILAGODBA NOVOM NORMALNOM
Kakav je interes mladih zadnjih godina za vaš fakultet? Znam da je posljednje desetljeće stavljen veliki naglasak na razvoj IKT-a, virtualne stvarnosti, umjetne inteligencije… Na koji način i koliko kvalitetno FOI prati te suvremene trendove i odgovara na izazove 21. stoljeća?
Interes svake godine za FOI sve više raste što nije ni čudno kada pogledate podatke o visokoj i brzoj zapošljivosti naših studenata. FOI je fakultet koji pruža jedinstveni spoj informatičkih i poslovnih vještina koje omogućuju našim studentima kompetitivnu prednost na tržištu rada kao i brzu prilagodbu svim izazovima koje ono nosi. To prepoznaju i učenici koji odabiru svoj životni put i planiraju svoju karijeru, ali i poslodavci koji iz godine u godinu sve više traže naše studente. Veoma nam je dobar pokazatelj kvalitete to da se više od 80 posto naših studenata zaposli već za vrijeme studija na mjestu na kojem obavljaju obaveznu stručnu praksu. Upravo nam je kvaliteta nastave kao i znanja te vještine koja naši studenti dobivaju na prvom mjestu i stoga se trudimo kontinuirano inovirati sadržaje naših studijskih programa prateći IT trendove u suradnji s našim tvrtkama partnerima. Poslodavce uključujemo u nastavu npr. kroz modele učenja kroz rad putem kojih studenti u sklopu nastave rade na projektima u suradnji s poslodavcima i mentorima, organiziramo prijenos znanja kroz pozvana predavanja, projektnu nastavu, suradnju na završnim i diplomskim radovima, ali i kroz stručnu praksu koja je obavezna na svim razinama našeg studija – preddiplomskoj i diplomskoj, te na stručnom studiju. Akademije pojedinih IT tvrtki omogućene su na FOI-ju za naše studente, a omogućena im je i edukacija i certificiranje. Nastojimo naše studente pripremiti za cjeloživotno učenje jer IT struka to zahtijeva, kao što i studente ekonomike poduzetništva potičemo na poduzetničke inicijative kroz projektni pristup i start-up inicijative u kojima ih podržavamo.
Iza nas je najčudnija, a po mnogima i najteža akademska godina ikada. Govorim dakako o pandemiji koronavirusa, socijalnoj distanciranosti, online nastavi… Pretpostavljam da su se zbog karaktera vaše struke, vaši djelatnici i studenti sjajno snašli u svim tim silnim digitalnim alatima, no kako ste mentalno i psihički podnijeli tu godinu nastave na daljinu?
Prošla godina bila je izuzetno izazovna za sve nas. Znate i sami da smo preko noći morali promijeniti cjelokupan način izvođenja nastave, učenje je prebačeno online i napravili smo iznimne napore koji su urodili time da je naš sustav funkcionirao bez većih poteškoća. S obzirom na to da je FOI prepoznata sastavnica u e-učenju s nizom stručnjaka koji se bave e-učenjem kao i svim kolegijima na razini 2 ili 3 razine e-učenja, nije nam bio veliki problem provesti kvalitetnu online nastavu. No svakako moram naglasiti da su nastavnici kao i potporne službe uložili velike napore da digitalni nastavni materijali budu kvalitetni, da se u virtualnom okruženju zadrži interaktivnost, provede samovrednovanje i vrednovanje putem LMS sustava kao i da se u konačnici osigura kvalitetna online sinkrona i asinkrona nastava. Tehnička potpora kao i znanje i iskustvo naših zaposlenika u e-učenju bila je od izuzetne vrijednosti u ovoj situaciji. Ocjene studenata za našu nastavu u uvjetima pandemije su u oba semestra bile vrlo dobre i odlične po svim kriterijima, što znači da smo napravili odličan posao. Također smo za sve studente osigurali opremu za praćenje nastave te sufinancirali internetski promet jer smatramo da svi naši studenti trebaju imati jednake uvjete za studiranje. Digitalno smo transformirali i niz poslovnih procesa fakulteta, poput uvođenja e-upisa.
Mislim da se većina naših studenata dosta dobro snašla u toj situaciji, a Fakultet se trudio čim više izaći u susret i pomoći našoj zajednici, zaposlenicima i studentima, da zajedno podnesemo „novo normalno“. Organizirali smo psihološku podršku, za brucoše organizirali neformalne načine upoznavanja s Fakultetom, a studenti su si međusobno pomagali u svim izazovima. Gotovo sva događanja prebacili smo u virtualno okruženju, te smo odmah na početku pandemije počeli koristiti svoj videokonferencijski sustav kako za izvođenje nastave tako i za sve sastanke.
Koliko je FOI pomagao drugim sastavnicama sveučilišta da se lakše i brže prilagode online nastavi?
Mi smo Fakultet koji rado dijeli svoje znanje i iskustvo jer vjerujemo da je to jedini način na koji zajedno možemo rasti. Naši su nastavnici kroz svoje kanale, ali i kroz suradnju s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje prenosili znanja i iskustva drugim Fakultetima kao i osnovnim i srednjim školama. Kreirali smo niz dokumenata i preporuka za provedbu online nastave i kako bismo pomogli svima kojima je pomoć bila potrebna otvorili smo FOI ONLINE PORTAL na kojem smo dijelili naša znanja i iskustva, otvorili naše dokumente i preporuke kako bi bile na korist drugima. Također, naši Centri za razvoj programskih proizvoda aktivno su surađivali i pomagali svojim kolegama na drugim fakultetima u uspostavi potrebne infrastrukture za online nastavu.
Fakultet smo koji izuzetno puno resursa ulaže u podršku studentima u planiranju karijere kao i u suradnju s poslodavcima. Bili smo prvi fakultet koji je osnovao takav Centar i ponosni smo na snažnu suradnju s IT sektorom kao i suvlasništvo Tehnološkog parka Varaždin u kojem naši studenti u velikoj mjeri otvaraju svoje start-upove
Sve naše procese neometano smo provodili u virtualnom okruženju zahvaljujući vlastitim informacijskim sustavima koje su razvili naši developeri Centra za razvoj programskih proizvoda. Naše Povjerenstvo za e-učenje u suradnji sa SRCEM pripremilo je niz uputa i održalo više savjetovanja.
Organizirane su radionice i tribine, razmjenjivali smo iskustva i načine koji su se pokazali najučinkovitijim i vjerujem da smo mnogim kolegama pomogli da pronađu nove metode koje im najbolje odgovaraju.
Za Sveučilište u Rijeci održali smo više ciklusa edukacija o primjeni e-učenja, strateškom planiranju i uvođenju e-učenja, razvoju predmeta u LMS sustavu, instrukcijskom dizajnu, provedbi samovrednovanja i vrednovanja u LMS sustavu i dr.
ZDRAVI BALANS IZMEĐU CYBER I STVARNOG SVIJETA
Kako vi osobno gledate na to „novo normalno“, na sve češće komuniciranje putem digitalnih platformi. Još su nam k tome veliki dio godine bili zatvoreni restorani, kafići. Izgleda da nam je virtuala jedino okruženje gdje se možemo neograničeno družiti…
U mnogim se stvarima virtualno okruženje pokazalo kao dobro. Npr. na FOI-ju često organiziramo pozvana predavanja stranih stručnjaka koji sa studentima dijele znanja i iskustvo. Takva aktivnost u virtualnom okruženju pokazala se mnogo jednostavnijom za organizirati jer su predavači štedjeli vrijeme, nisu morali putovati te su se spajali i razgovarali sa studentima iz svih dijelova Hrvatske, ali i inozemstva. U početku su i sastanci bili produktivniji i svakako da su neke virtualne aktivnosti doprinijela povećanju kvalitete obavljenog posla. No, cjelokupni online način rada nakon nekog je vremena postao i zamoran jer smo u međusobnoj komunikaciji izgubili socijalizaciju, a i nedostajala je neverbalna komunikacija, čitanje govora tijela, ton glasa, usredotočenost na jedan online sastanak u isto vrijeme, a ne dva… Sve ono što nam često pomaže da komunikacija bude uspješnija i posao kvalitetno obavljen.
Znaju li naši učenici, studenti, pa i njihovi roditelji koje su stvarne opasnosti pretjerane konzumacije digitalnog svijeta?
Mislim da znaju sve više, ali i dalje nedovoljno. Potrebno je razgovarati, educirati i upozoravati na razumljiv i prihvatljiv način. Djeca moraju znati da određena ponašanja nisu prihvatljiva u bilo kojem obliku, bilo u online bilo u fizičkom svijetu, ali moraju znati i kako se nositi i obraniti od njih. Zato ih je potrebno dodatno educirati da kad se suoče s prijetnjom znaju kako reagirati na nju. U osnovnim i srednjim školama dosta se radi na edukaciji učenika o sigurnosti na internetu što je pohvalno za Hrvatsku, a takva edukacija se treba nastaviti na fakultetima. FOI tome posvećuje veliku pažnju i u nizu predmeta su ugrađene te teme preko kojih educiramo naše studente o sigurnosnim aspektima informacijske tehnologije.
Znamo da je prije nekog vremena domaću javnost potreslo samoubojstvo mladog tinejdžera, a sve upućuje da je to napravio zbog neke vrste ovisnosti o online igrici Doki Doki Literature Club. Kako razaznati granicu između bezazlene online zabave i stvarne fizičke opasnosti za igrača?
Ovo je veoma osjetljivo pitanje i tematika kojoj treba pristupiti izuzetno oprezno. Vjerujem da se kod ovakvih situacija ne može generalizirati i pronalaziti jednoznačne odgovore koji mogu zadovoljiti široke mase. Tinejdžeri su, znamo svi, veoma osjetljiva skupina i svakako trebamo biti oprezni u komunikaciji. Neophodno je pomoći djeci da pronađu zdravi balans između igara i stvarnog svijeta. Povjerenje u svoje bližnje, prijatelje, roditelje, nastavnike važno je jer mladi moraju znati kome se obratiti s problemima i kako dobiti pomoć. Također, važno je pomoći im osvijestiti da neka ponašanja postaju problematična i pronaći druge načine provođenja vremena. Podrške i razumijevanja nikad dovoljno, no nažalost, prečesto se događa da problemi s kojima se mladi suočavaju ostanu nevidljivi i onda dovedu do ovakvih tragedija!
Kritički stav prema korištenju tehnologije
Izgleda da se digitalna tehnologija razvija brže nego što itko može pratiti. Gdje nas sve to skupa vodi? Ponavljam, benefiti su ogromni, ali su i potencijalne opasnosti velike, zar ne?
Naravno, opasnosti su uvijek velike. No, ne zaboravite da je svaki napredak kroz povijest uvijek gledan s dozom skeptičnosti. Mi se srećom nalazimo u poziciji da se tehnologije brzo razvijaju jer su mnoge generacije prije nas stvorile okruženje da to bude moguće. Benefiti tehnologije koji su pred nama su ogromni i nemjerljivi, no oprez je taj koji može spriječiti opasnosti koje spominjete. Trebamo promišljati o potencijalnim lošim posljedicama i pronalaziti načine da ih preveniramo prije nego do njih uopće dođe.
Upravo je u našem Universitasu neurolog Goran Ivkić upozorio na preforsirano uvođenje 5G tehnologije, objasnivši da nije protiv novih stvari, ali da o utjecaju takve tehnologije na ljudsko tijelo zapravo ne znamo ništa… Komentar?
Smatram da uvijek nove tehnologije u bilo kojoj domeni djelovanja treba odgovorno uvoditi, koristiti i uvijek kritički preispitivati. Puno toga o utjecaju takvih tehnologija na ljudsko zdravlje i dalje ne znamo, ali usavršavanjem istih, možemo i unaprijediti sigurnosni sustav. I citirat ću svog kolegu s Fakulteta: „I ne zaboravimo, nakon 5G dolazi 6G.“
Naposljetku, je li kvalitetno obrazovanje jedini način da naše mlade naučimo da tehnologije koriste na pravi način, da im budu tek pomoćni alati, a ne obrnuto (kao što je često danas) – da su mladi, pa i njihovi roditelju robovi mobitela, interneta, društvenih mreža?
Ja bih ovo sagledala s pozitivne strane. Tehnologiju treba smjestiti u okvir u kojem nam služi za potporu i pomoć te povećanje efektivnosti i efikasnosti djelovanja. Recimo internet koristimo kako bismo pronašli važne i neophodne informacije u vrlo kratkom vremenu, navigacijski sustav kada trebamo stići na nama nepoznato odredište, digitalne nastavne sadržaje kako bismo lakše savladali određene teme na zanimljiv i dinamičan način… No, kvalitetno obrazovanje je ključ koji treba pomoći razviti i kritički stav prema korištenju tehnologije koja u određenim situacijama i neprihvatljivoj mjeri ne doprinosi našem razvoju već nam troši vrijedne vremenske i ostale resurse.
Otuđenost, samoća i digitalna ovisnost
Kako komentirate podatak da u Hrvatskoj već imamo dnevnu bolnicu i ambulantu za ovisnike o internetu, mobitelu, igricama?
Ne iznenađuje ovakva situacija. Situacija s COVID-19 je sigurno pospješila osjećaj otuđenosti i samoće koja je rezultirala dodatnim povlačenjem i okretanjem prema Internetu, mobitelima, igricama, koja je u određenim trenucima, recimo lockdowna bila i jedina opcija.
Vjerujem da cjelokupni sustav treba više raditi na kontaktnoj socijalizaciji te izgradnji osjećaja sigurnosti i povezanosti koji će ljudima omogućiti da se ne povlače u druge svjetove i da više rade na izgradnji kvalitetnijih odnosa, počevši od obitelji, do škole i fakulteta.
Nažalost, danas veliki broj djece, pa i odraslih ljudi zna bolje komunicirati primjenom digitalnih tehnologija nego uživo, u takvoj komunikaciji imaju višu razinu samopouzdanja. Djeca se sve manje igraju na igralištima, druženje je prebačeno u virtualni svijet. Zapitajte se kada ste zadnji puta vidjeli djecu da se igraju školice ili skaču «gumi-gumi». Naravno, ne možemo zaustaviti promjene i napredak digitalne tehnologije, no najbolji recept je da za sve treba imati mjeru.
