Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati!

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku nastavlja svoj razvojni put na čelu s rektorom Vladom Gubercem koji je izabran na novi rektorski mandat (2021. – 2025.). Vlado Guberac redoviti je profesor u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku još od 2007. godine, a dekansku je dužnost obnašao čak 12 godina (2005. – 2017), sve do preuzimanja rektorske pozicije. Član je brojnih međunarodnih znanstvenih i stručnih tijela, voditelj niza međunarodnih projekata te autor stotinjak znanstvenih i stručnih radova. S profesorom Gubercem za Universitas smo porazgovarali o proteklom mandatu i viziji razvoja Osječkoga sveučilišta u iduće 4 godine, a posebnu smo pažnju posvetili specifičnostima Osječkoga sveučilišta i društvenim izazovima s kojima se suočava istok Hrvatske.

Nedavno ste dobili povjerenje Senata Osječkog sveučilišta da još 4 godine budete na njegovu čelu. Na koja ste postignuća iz prvog mandata najviše ponosni, a s kojim dijelovima rada niste zadovoljni?

– Naravno da smo neke ciljeve zacrtane programom rada rektora ostvarili, dok druge nismo mogli. Izdvojio bih neka postignuća: utemeljili smo Kineziološki fakultet i nedavno proslavili prvu godišnjicu utemeljenja. Polazište za osnutak Kineziološkoga fakulteta temeljilo se na izdvajanju postojećih sveučilišnih studija, preddiplomskoga sveučilišnog studija Kineziologija i diplomskoga sveučilišnog studija Kineziološka edukacija. Cjelovitu analizu uvjeta, organizacijski ustroj, kadrovske potencijale, prostorne uvjete, opremu i financijske aspekte osnutka Kineziološkoga fakulteta izradilo je Povjerenstvo u posebnom elaboratu. Sveučilišne sastavnice izvode danas velik broj studijskih programa i pokrivaju velik broj područja znanosti. Ulaganjem dodatnih napora na pojedinim sastavnicama ustrojeni su i novi deficitarni studiji. Tijekom zadnje tri i pol godine utemeljili smo na našim sastavnicama čak 22 nova studijska programa.

STUDIJSKI PROGRAMI

O kakvim se točno programima radi i kako doprinose misiji Sveučilišta?

– Izdvojio bih pet studijskih programa na stranom jeziku (četiri na engleskom jeziku i studij Medicina na njemačkom jeziku) koji upisuju studente i počinju ove jeseni. Također smo na Pravnom fakultetu utemeljili diplomski studij Socijalni rad, tako da naši studenti mogu nastaviti studirati, nakon tri godine, studij u Osijeku. Pri kraju su elaborati opravdanosti za još neke deficitarne studije na tržištu rada. Studijske programe koji nisu više atraktivni na tržištu rada ugasili smo ili stavili u status mirovanja. Pomagali smo sastavnicama u prijavama međunarodnih i domaćih projekata, kako bismo povećali vidljivost u europskom istraživačkom prostoru.

Što je s kapitalnim, infrastrukturnim projektima?

– Ulagali smo u infrastrukturu kroz opremanje postojećih zgrada naših sastavnica, a pri samom smo kraju opremanja namještajem novoga studentskoga paviljona unutar sveučilišnog kampusa. To je najveći studentski paviljon u Hrvatskoj (samostojeći paviljon) koji ima 800 kreveta i koji je visokosofisticiran objekt, dijelom samoodrživ. Ukupna investicija bila je 191.000.000 kuna, najvećim dijelom iz EU fondova, a Vlada RH financirala je investiciju s 16.000.000 kuna. Najesen u paviljon namjeravamo useliti studente.

Svakako nam je želja utemeljiti još neke sveučilišne diplomske studije deficitarne na tržištu rada, koje nismo utemeljili u protekle tri i pol godine. Vjerujemo da ćemo ih utemeljiti zajedno s našim sastavnicama u tzv. zajedničkim studijskim programima.

Sveučilište u Osijeku trebalo bi biti motor razvoja istočne Hrvatske i zaustaviti nepovoljne demografske i migracijske trendove…

– Strateški razvoj ljudskih potencijala izravno utječe na konkurentnost Republike Hrvatske, zbog čega je u primjeni Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF) od veljače 2013. godine. Na taj način se bolje povezuje obrazovanje s potrebama tržišta rada. Pri tome je vrlo važno uključiti predstavnike gospodarstva i zajednice u analizu, poboljšanja i izradu novih kurikuluma kako bi oni mogli dati potrebna znanja i vještine studentima te im omogućiti višu razinu kompetitivnosti na tržištu rada. Važno za uspješno konkuriranje studenata na tržištu rada je i jasan opis svih znanja, vještina i kompetencija koje oni stječu tijekom studija. Izuzetno je važno tijekom studiranja omogućiti studentima što više stručne prakse, više kontakata s gospodarstvenicima kao potencijalnim poslodavcima. Poslodavac može tijekom studija kroz studentsku praksu, stručni ili umjetnički rad stvoriti svoje mišljenje o svakom studentu, vrednovati ga ili stipendirati, te na taj način vezati za pravni subjekt, nakon što student diplomira.

OSJEĆAJ SIGURNOSTI

Uloga sveučilišta u društvenom životu nadilazi isključivo gospodarske potrebe…

– Apsolutno, Sveučilište mora imati „misijsku“ ulogu ne samo u obrazovnom, znanstvenom, umjetničkom i stručnom pogledu, nego i u socijalnom i demografskom. Sveučilište u Osijeku ima studije za gotovo sve akademske profile, za nove generacije studenata na razini fakulteta, odjela i Akademije, a Osijek je već 46 godina sveučilišni grad. Sve to stvara osjećaj sigurnosti, optimizma i rađa nadu kod mladih ljudi za ostankom i opstankom. Nove generacije studenta ne moraju stanovati u dalekim gradovima, studirati na udaljenim sveučilištima, nego to mogu u svome gradu. Taj osjećaj sigurnosti zalog je budućnosti i uz jačanje gospodarstva i povezivanje sveučilišta s gospodarstvom treba pridonijeti u sljedećem razdoblju demografskoj obnovi.

Posebno ste fokusirani i na zadržavanje mladih stručnjaka na istoku zemlje.

– Tako je, još jedna vrlo velika „misijska“ uloga Sveučilišta je zadržavanje mladih ljudi u Osijeku, u istočnoj Hrvatskoj, nakon stečene diplome. Vrlo smo često svjedoci odlazaka naših mladih ljudi, akademski obrazovanih, u zemlje Europske unije u potrazi za poslom. Sveučilište mora uložiti maksimalne napore i zadržati akademski obrazovne mlade ljude u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj, kontaktima tijekom studija s potencijalnim poslodavcima, prijavljivanjem startup projekata kod tih poslodavaca, kako iz znanstvenog i stručnog, tako i iz umjetničkog područja, te kroz edukaciju na Sveučilištu u vidu razvoja karijera. I na kraju, kroz nove studijske programe i nove fakultete trebamo zadržati mlade ljude na istoku Hrvatske i stvoriti im pozitivan okvir za osnivanje obitelji.

Jesu li neki od najavljenih programa jedinstveni u Hrvatskoj, a kompatibilni s posebnostima regije u kojoj Sveučilište djeluje?

– Planiramo povećati broj studijskih programa onim studijima koji su trenutno deficitarni na tržištu rada na istoku Hrvatske. Jedan takav studij je Kontinentalni turizam i enogastronomija, izuzetno zanimljiv i atraktivan za mlade ljude na istoku Hrvatske, koji osnivaju svoje OPG-ove koji se bave upravo ruralnim turizmom. Ta grana gospodarstva je u usponu i traži mlade, kvalificirane ljude. Najvažnije je imati kadar, znanstveno-nastavno osoblje potrebno za izvođenje nastave, a puno je lakše osigurati materijalno-tehničke uvjete, barem za pojedine studije.

U programu ste posebno istaknuli misao J.J. Strossmayera: Mali narodi poput Hrvata mogu samo znanošću i kulturom postati ravnopravni velikim narodima. Slijedimo li kao društvo tu ideju?

– Časno ime biskupa Josipa Jurja Strossmayera u nazivu našega Sveučilišta stalni je podsjetnik za cjelokupnu osječku akademsku zajednicu da znanstveni i nastavni rad treba biti na dobrobit svoga naroda i na dobrobit Sveučilišta. Zadaća koju sam kao rektor preuzeo još u svom prvom mandatnom razdoblju jest internacionalizacija Osječkoga sveučilišta, kako bi ono bilo vidljivije u europskom istraživačkom prostoru i europskom prostoru visokoškolskih institucija. Sveučilište u Osijeku, s obzirom na događanja u Slavoniji posljednjih godina, osim znanstvene, umjetničke i stručne, ima socijalnu i demografsku ulogu. Sveučilište traži načine i modalitete kako, nakon završenog obrazovnog ciklusa, zadržati mlade ljude u Hrvatskoj te, s tim ciljem, nastojimo našim studentima pojačati stručnu praksu, uspostavili smo neposredne kontakte s gospodarstvom, ali i kulturnim i obrazovnim institucijama. Želimo da poslodavci unaprijed prepoznaju intelektualnu i kreativnu snagu naših studenata i računaju na nju. Zalažemo se za to da se naši studenti nametnu i realiziraju u vlastitoj sredini.

Koji su konkretni koraci za realizaciju tih težnji?

– Motiviramo, stipendiramo i nagrađujemo studente po kriteriju izvrsnosti, originalnosti i autentičnosti u svim poljima i granama znanosti i umjetnosti, a istovremeno se brinemo za stalni napredak i boljitak studentskog standarda, sve s ciljem da Osijek bude poželjno mjesto za studiranje i življenje. Europska komisija je našem Sveučilištu produljila članstvo među potpisnicima Europske povelje za istraživače i Kodeksa o novačenju istraživača do 2022. godine. Time je Sveučilištu priznat sustavan rad i važan napredak u primjeni Povelje i Kodeksa. To je još jedna važna potvrda da studenti koji studiraju na našem Sveučilištu, a žele se baviti znanstvenoistraživačkim radom, imaju iste uvjete kao i europski im kolege. Sveučilištu je dodijeljena Erasmus+ povelja do 2027. godine, čime je također priznat sustavan rad na promicanju mobilnosti studenta, nastavnog i nenastavnog osoblja te internacionalizaciji.

Koje se novosti mogu očekivati u smislu poboljšanja studentskog standarda i pristupačnosti Sveučilišta ugroženim skupinama studenata?

– Veliko poboljšanje studentskoga standarda ogleda se kroz spomenutu infrastrukturnu investiciju, završetak izgradnje Studentskoga paviljona unutar sveučilišnog kampusa. To je, kako je rečeno, najveći studentski paviljon u Hrvatskoj (samostojeći paviljon), koji ima 800 kreveta, moderne tehnologije i ukupne investicije od 191.000.000 kn. Zajedno s postojeća dva studentska doma, Sveučilište može, od ukupno 17.000 studenata koliko ih studira u Osijeku, u studentske domove smjestiti 1500 studenata. Posebno vodimo brigu o smještaju djece poginulih branitelja, djece invalida ili djece sa zahtjevnim socijalnim statusom, pri čemu ta djeca imaju poseban status kod dodjele smještaja. Drugi oblik poboljšanja studentskog standarda je kontinuirano poboljšanje raznovrsne studentske prehrane, kao i proširenje ponude sportskih i kulturno-umjetničkih aktivnosti studenata.

STRANI STUDENTI

Internacionalizacija, s jedne strane, i suradnja s gospodarstvom s druge strane nameću se kao prioriteti javnih sveučilišta… Kako poboljšati ta dva aspekta sveučilišnog djelovanja?

– Internacionalizacija Sveučilišta je kontinuiran proces koji nikad ne prestaje i nikad nije dovoljno dobar, niti konačan. S obzirom na veličinu i godine tradicije našega sveučilišta, možemo biti zadovoljni kako se Sveučilište kreće na rang-listama. Sam položaj na rang-listama različit je ovisno o kojoj listi se radi. Cijenjeni međunarodni portal Webometrics vrednuje top- listu 30.000 svjetskih sveučilišta sa svih kontinenata. Osječko sveučilište je uvijek među prvih 2000 najboljih svjetskih sveučilišta (trenutačno na 1928. mjestu). Internacionalizaciji sveučilišta doprinosi i udruživanje u sveučilišne konzorcije. Tako je u ožujku 2021. Sveučilište postalo partner u konzorciju šest europskih sveučilišta iz Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije i Poljske (pripreme za zajedničke projekte su u tijeku). Internacionalizacija i prepoznatljivost u europskom istraživačkom prostoru (ERA) i europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA), Sveučilištu donosi koristi u kadrovima, ali i u financijama. Naravno, sve je to usko vezano s povećanjem broja stranih studenata na Sveučilištu, a time i povećanja broja obranjenih disertacija s međunarodnim povjerenstvom te povećanjem broja međunarodnih projekata (konzorciji).

Kako nastojite napraviti poveznicu akademije i gospodarstva?

– Gospodarstvo ne smije biti u drugom planu i Sveučilište mora imati dobru suradnju s gospodarstvom. Transfer znanja, tehnologija i patenata iz akademske zajednice u gospodarstvo je kontinuiran strateški cilj. Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati! Nastojimo stalno povećavati kvote za upis na one studijske programe koji su deficitarni na tržištu rada. Imajući to u vidu, pratimo potrebe tržišta i u izrade studijskih programa aktivno uključujemo i naše gospodarstvenike te njihovo mišljenje i viđenje studija. Intenziviranje dijaloga s gospodarstvenim subjektima, jedinicama lokalne samouprave te jače uključivanje Sveučilišta u razvojne projekte, revizija nastavnih planova i programa nakon 16 godina bolonjskog procesa i prilagodba tržištu rada imperativ je koji mora biti u prvom planu. Poticanje osnivanja novih studija i fakulteta, novih združenih studija kako na Sveučilištu, tako i između više sveučilišta, osnivanje resora za kulturu, umjetnost i međuinstitucionalnu suradnju, doprinosi boljoj suradnji sa zajednicom u kojoj Sveučilište radi i povećava zapošljivost diplomanata.

Koju biste poruku za kraj poslali potencijalnim budućim studentima Sveučilišta u Osijeku, onima iz Slavonije, ali i iz ostatka Hrvatske i Europe. Što u Osijeku mogu očekivati?

– Ulaskom RH u punopravno članstvo Europske unije Sveučilište je ušlo u zajednicu europskih sveučilišta te se s ciljem uspješnog pozicioniranja u znatno većem okruženju mora uspješno prilagoditi. Sveučilište je postalo vidljivo i prepoznatljivo u Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA) i Europskom istraživačkom prostoru (ERA) te istraživačima i studentima iz Hrvatske i inozemstva privlačno i poželjno mjesto za istraživanje i studiranje. S obzirom na izazove koji predstoje za razvoj Sveučilišta, jačamo internacionalizaciju u svim područjima rada, gradimo neophodnu infrastrukturu, te jačamo istraživačke kapacitete. Sveprisutna globalizacija uvjetuje visoku kompetitivnost u svim segmentima, pa tako i u znanstvenoistraživačkom smislu. Stoga je poseban izazov kontinuirano voditi Sveučilište u smjeru izvrsnosti, čuvajući tradicijske vrijednosti i sve ono što nas obilježava kao naciju. Osijek je srednjoeuropski multikulturni grad, s jakom njemačkom i mađarskom nacionalnom manjinom. Bogat je svojom poviješću i stoljećima je bio otvoren grad za različite ljude i različite ideje. I na koncu, Osijek je prelijep grad u kojem bi svaki mladi čovjek i svaka mlada obitelj željeli živjeti, i gdje im se može osigurati egzistencija dostojna čovjeka.