Skica za portret: Prof. dr. sc. Rudolf Scitovski
Universitas ovim prilogom otvara ciklus predstavljanja bogatih karijera još uvijek aktivnih znanstvenika i nastavnika hrvatskih sveučilišta koji su svojim akademskim i društvenim djelovanjem zadužili znanstvenu i širu zajednicu
Universitas predstavlja znanstvena i nastavna postignuća prof. dr. sc. Rudolfa Scitovskog, doajena osječke matematike. Iz njegova smo bogatog opusa izdvojili neke zanimljive primjene matematičkog promišljanja, poput matematičkog prijedloga rješenja problema hrvatskih izbornih jedinica, matematičke analize seizmičkih aktivnosti u Hrvatskoj, ali i numeričke analize pandemije koronavirusa.
SUDJELOVANJE U RAZVOJU OSJEČKOG ODJELA ZA MATEMATIKU
Studijski programi koji su se na početku izvodili na Odjelu za matematiku bili su preuzeti od tadašnjeg Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Odmah su poduzeti koraci da se ti programi inoviraju, a konstruiran je i novi inženjerski smjer koji se tijekom vremena dalje usavršavao, tako da se danas na Odjelu za matematiku izvodi Preddiplomski sveučilišni studij Matematika i Preddiplomski sveučilišni studij Matematika i računarstvo, Diplomski sveučilišni studij Matematika i informatika, smjer: nastavnički, Diplomski sveučilišni studij Matematika sa smjerovima: Financijska matematika i statistika i Matematika i računarstvo.
Na početku je većina studenata studirala na nastavničkom studiju, ali to se tijekom godina promijenilo, tako da danas značajan udio studenata studira na drugim smjerovima. Svi se oni vrlo brzo zaposle u osnovnim i srednjim školama, financijskom i IT sektoru. Svim ovim aktivnostima prof. Scitovski značajno je pridonosio. Za većinu predmeta koje je izvodio na Odjelu ili drugim fakultetima Sveučilišta u Osijeku izradio je odgovarajuće udžbenike i druge pisane materijale. Posebnu brigu posvećivao je boljim studentima. Tako, primjerice, studenti su za postizanje najviših ocjena, pored klasičnih kolokvija i pismenih ispita, morali rješavati domaće zadaće za studente koji preferiraju bolju ocjenu. Primjeri takvih zadataka mogu se vidjeti na web-stranicama predmeta Linearna algebra I, Matematički praktikum ili Grupiranje podataka i primjene. Studenti su cijenili ovakav rad prof. Scitovskog pa su i njihove ocjene na sveučilišnim studentskim anketama bile visoke. Prof. Scitovski bio je mentor ili sumentor kod četiri doktorske disertacije na Odjelu za matematiku, tri na Poljoprivrednom fakultetu i jedne na ETF-u u Osijeku. Znatno je veći broj doktoranata kojima je izravno pomagao u znanstvenoistraživačkom radu zajedničkim objavljivanjem radova u međunarodnim znanstvenim časopisima.
MEĐUNARODNO PREPOZNAT ZNANSTVENI RAD
Prof. Scitovski zajedno sa svojim suradnicima objavio je 96 radova u časopisima i 43 rada u zbornicima radova pretežno međunarodnih skupova. Od toga je 69 radova navedeno u bazi Web of Science sa 727 citata i h-indeksom 18. Prema Google Scholar, ima 1551 citat i H-indeks 24.
Svoju znanstveno-stručnu aktivnost prof. Scitovski započeo je radovima o problemima najmanjih kvadrata s naglaskom na probleme egzistencije. Osim tog aspekta često su analizirane i predlagane nove metode za rješavanje ovakvih problema, kao i razne primjene u poljoprivredi, ekonomiji, elektrotehnici itd. Sa svojim suradnicima objavio je 48 ovakvih radova u časopisima i 36 u zbornicima radova pretežno međunarodnih skupova. Najčešći suradnik u tim radovima bio mu je prof. Dragan Jukić, a kod primjena prof. Gordana Kralik.
U drugoj fazi svoje znanstveno-stručne aktivnosti bavio se problemima najmanjih apsolutnih odstupanja i primjenama. U ovom području sa svojim suradnicima objavio je desetak radova u časopisima i nešto manje u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova. Najčešći suradnik u ovim radovima bio mu je prof. Kristian Sabo.
U trećoj fazi promatrani su problemi globalne optimizacije s primjenama u klaster-analizi. U ovom području objavio je tridesetak radova u časopisima i desetak radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova. Posebno spomenimo dva rada u specijaliziranom znanstvenom časopisu Journal of Global Optimization, u kojima su predložene dvije nove metode za rješavanje problema globalne optimizacije za simetričnu Lipschitz neprekidnu funkciju, s primjenom na traženje globalno optimalne particije skupa podataka s jednim atributom. Metode su implementirane u programskom sustavu Mathematica i javno dostupne. Ovi radovi vrlo često su citirani i korišteni u znanstvenoj literaturi. Najčešći suradnik i u ovim radovima bio mu je prof. Kristian Sabo.
UKLJUČIVANJE STUDENATA U PROJEKTE
Prvi doticaj s projektnom aktivnosti imao je od 1986. do 1990. kao voditelj projektnog zadatka Operacionalizacija kategorija i veza zakona vrijednosti u okviru projekta Fundamentalna istraživanja u ekonomiji na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Nakon toga od 1991. do 2001. bio je voditelj znanstvenih projekata financiranih od strane Ministarstva znanosti i tehnologije: Primjena numeričke i konačne matematike i Problemi identifikacije parametara u matematičkim modelima na ETF-u u Osijeku, a od 2002. do 2006. voditelj znanstvenog projekta Procjena parametara u matematičkim modelima. Ovi projekti okupljali su većinu matematičara u Osijeku, a osiguravali su financijska sredstva za osnovnu opremu, literaturu i odlazak na znanstvene konferencije.
Od 2017. do 2021. godine uspješno je vodio istraživački projekt Optimizacijski i statistički modeli i metode prepoznavanja svojstava skupova podataka izmjerenih s pogreškama, financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), a istodobno je bio član istraživačkog tima projekta Metodološki okvir za učinkovito upravljanje energijom s pomoću inteligentne podatkovne analitike (HRZZ), voditeljice prof. Marijane Zekić-Sušac.
U okviru rada na projektima uvijek je nastojao na neki način uključiti i studente kroz suradnju na nekom konkretnom problemu. U tom slučaju studenti su bili educirani i pripremljeni za nastup na nekom znanstvenom skupu. Spomenimo studenta Patricka Nikića, koji je samostalno izradio C++ program za prepoznavanje više elipsi u ravnini s primjenama na probleme iz realnog svijeta. Svoj rad prezentirao je na 17th International Conference on Operational Research u Zadru 2018. godine. Spomenimo još i studenta Ivana Vidovića s doktorskog studija ETF-a u Osijeku, s kojim je prof. Scitovski 2014. izradio više radova u visoko rangiranim znanstvenim časopisima vezano uz problem prepoznavanja redova zasijanja u poljoprivrednoj proizvodnji.
Matematički kolokvij u Osijeku
Prof. Scitovski bio je jedan od pokretača Matematičkog kolokvija u Osijeku 1993. i njegov voditelj od 1994. do 2000. godine. Predavanja na Matematičkom kolokviju prvenstveno su namijenjena znanstveno-nastavnim djelatnicima i studentima Sveučilišta u Osijeku, ali i profesorima srednjih škola, kao i svim zainteresiranim iz drugih djelatnosti. Predavači na znanstvenom dijelu kolokvija su znanstvenici zaposleni na hrvatskim sveučilištima, ali često i znanstvenici iz inozemstva. Njihova izlaganja obično sadrže rezultate vlastitih istraživanja ili prikaze novih kretanja u različitim područjima matematike i primjena. Kratki sažeci predavanja mogu se vidjeti na web-stranici Odjela za matematiku.
Seminar za optimizaciju i primjene
Zajedno sa svojim suradnicima prof. Scitovski je na Odjelu za matematiku pokrenuo 2008. godine Seminar za optimizaciju i primjene. Seminar se održava u okviru sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija matematike Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. U okviru seminara članovi i gosti seminara izlažu originalne znanstvene radove, ali i pregledne radove iz literature. Područje rada seminara čine razni aspekti matematičkog modeliranja, problemi identifikacije i procjene parametara u matematičkim modelima, statistički aspekti problema identifikacije i procjene parametara u matematičkim modelima, optimizacijski problemi te primjene navedenog u drugim prirodnim i tehničkim znanostima.
Društveni angažman
Od 1997. do 2005. godine bio je član državnog matičnog povjerenstva za polje matematika, a od 2006. do 2009. član i podpredsjednik Područnog vijeća za prirodne znanosti.
Od 2014. do 2017. bio je član Stručnog povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, član Povjerenstva Rektorskog zbora za tumačenje i izradu prijedloga izmjena i dopuna odluka o nužnim uvjetima za izbore u zvanja i član Radne skupine za izradu prijedloga kriterija za reakreditaciju sveučilišnih poslijediplomskih (doktorskih) studija u Republici Hrvatskoj.
Od 2001. do 2008. bio je član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje (NVVO) Republike Hrvatske i aktivno sudjelovao u provedbi bolonjskog procesa. U okviru ovih aktivnosti, u suradnji s tadašnjim predsjednikom NVVO-a (prof. dr. sc. Antonije Dulčić) i članom NVVO-a (prof. dr. sc. Amir Hamzić) 2007. godine izradio je prvi prijedlog “Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog učilišta u sastavu sveučilišta”.
Od 2003. do 2010. godine bio je član Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost, a od 2011. do 2013. koordinator Znanstvenog odbora za prirodne znanosti u HRZZ-u.
Od 2002. do 2008. kao predsjednik Sanacijskog vijeća Studentskog centra u Osijeku uspješno je proveo sanaciju Studentskog centra, a nakon toga od 2008. do 2017. obnašao je dužnost predsjednika Upravnog vijeća Studentskog centra u Osijeku. U tom razdoblju Studentski centar u Osijeku imao je uredno i uspješno poslovanje.
Kao prorektor za znanost Sveučilišta u Osijeku, posebno se brinuo o pravilnoj i stimulativnoj raspodjeli financijskih sredstava po osnovi namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti i financijskih sredstava po programskim ugovorima. Također aktivno je sudjelovao (2015. godine) u definiranju koncepcije i redovitog mjesečnog izlaženja Sveučilišnog glasnika, u redovitoj organizaciji Sveučilišne smotre i Festivala znanosti. Organizirao je izradu nove web-stranice Sveučilišta koja je funkcionirala kao baza podataka često korištena za potrebe Uprave Sveučilišta.
Spomenimo još da je 2017. godine kao v.d. dekana Pravnog fakulteta u Osijeku uspješno proveo izbore za novog dekana fakulteta.
Iz bogate biografije
Rudolf Scitovski rođen je 1950. godine u Donjem Miholjcu, gdje je s najboljim ocjenama završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je početkom 1974. godine na stručnom smjeru: Praktična matematika, Matematičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu s radom: “Fejerov teorem i trigonometrijska interpolacija” (mentor: prof. Svetozar Kurepa), postao je magistar znanosti 1977. godine na Matematičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu iz područja numeričke matematike s radom: “Numeričke metode za probleme ekstrema” (mentor: prof. Mladen Alić), a doktorirao 1984. godine također na Matematičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu iz područja numeričke matematike s radom: “Metode traženja i egzistencija rješenja nekih specijalnih nelinearnih problema najmanjih kvadrata” (mentor: prof. Mladen Alić). Na taj način postao je u to vrijeme u Osijeku prvi magistar, a kasnije prvi doktor matematičkih znanosti.
Odmah nakon diplomiranja jedno polugodište radio je kao profesor matematike na Gimnaziji Samobor, da bi se u jesen iste godine zaposlio kao asistent na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Nakon obranjenog doktorata 1985. godine postao je docent na istoj katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Iste godine prelazi na Elektrotehnički fakultet (ETF) u Osijeku, gdje odmah postaje prodekan za znanost, a od 1998. dvije godine obnaša dužnost dekana ETF-a u Osijeku. Godine 1990. postaje izvanredni, a 1997. redoviti profesor.
Mentor profesora Scitovskog na Ekonomskom fakultetu bio je profesor Bogumir Schön s kojim je napravio i prve radove vezano uz prognozu broja stanovnika i primjenu logističke model funkcije. Za vrijeme rada na Ekonomskom fakultetu surađivao je na brojnim stručnim projektima u okviru Zavoda za ekonomska istraživanja u Osijeku.
Već na Ekonomskom fakultetu, a naročito kasnije kao dekan i prodekan za znanost ETF-a posebno se angažirao na okupljanju mladih perspektivnih matematičara, fizičara i inženjera elektrotehnike i brinuo se o njihovu daljnjem školovanju na Matematičkom odsjeku PMF-a i Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. U okviru tadašnjih mogućnosti nastojao im je osigurati potrebnu literaturu i nužnu informatičku opremu. S tim u vezi na ETF-u u Osijeku pokrenuo je aktivnosti za uspostavu i organizaciju funkcionalnije biblioteke fakulteta, a za jačanje baze mladih znanstvenika iz područja matematike potaknuo je osnivanje Zavoda za primijenjenu matematiku pri istom fakultetu. U Zavodu je odmah koncentrirana sva literatura iz područja matematike i računarstva raspoloživa na Sveučilištu u Osijeku, priskrbljena je neophodna oprema i na taj način osigurani minimalni uvjeti za bavljenje znanstvenim radom. Ovo je bilo mjesto okupljanja mladih znanstvenika i mjesto gdje su se izrađivali prvi znanstveni i stručni radovi i obavljale sve pripreme za nastupe na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Također, ovdje su organizirani i tečajevi engleskog jezika s posebnim naglaskom na struku.
U okviru ovih aktivnosti često je ili sam ili sa svojim suradnicima s ciljem usavršavanja i korištenja biblioteka boravio na više njemačkih sveučilišta: Universität des Saarlandes, Universität Trier, Universität Passau, Technische Universität München. Ovi boravci bili su u više navrata organizirani po mjesec dana temeljem osobnih kontakata ili kao jednomjesečna istraživačka stipendija “ARGE Alpen-Adria”. Posebno dobar kontakt ostvaren je s The Schloss Dagstuhl – Leibniz Center for Informatics, Germany (tada pod nazivom IBFI – International Conference and Research Center for Computer Science) i tadašnjim znanstvenim direktorom prof. dr. Reinhardtom Wilhelmom. U ovom centru na tjednoj bazi održavani su znanstveni seminari sa sudionicima iz cijelog svijeta koji su pozivani u okviru neke teme. Sudionici seminara imali su na raspolaganju najsuvremeniju znanstvenu opremu i bogatu biblioteku. Suradnici profesora Scitovskog imali su besplatan boravak u ovom znanstvenom centru, mogli su posjećivati predavanja, posuđivati knjige i dobivati kopije radova iz znanstvenih časopisa iz svih njemačkih sveučilišta. Treba također spomenuti da su ovdje mogli boraviti i neki administrativni djelatnici budućeg Odjela za matematiku.
Kao voditelj Znanstvene sekcije Hrvatskog matematičkog društva – Podružnice Osijek i kao voditelj Matematičkog kolokvija u Osijeku od 1995. do 1999. godine poticao je uspostavu nužnih stručnih kontakata sa drugim znanstvenicima iz Hrvatske, ali sve češće i iz inozemstva. U to vrijeme inicirao je učlanjivanje svojih suradnika u više od 40 međunarodnih znanstvenih i stručnih udruga iz područja matematike i računarstva, kao što su: Hrvatsko matematičko društvo, Hrvatsko društvo za operacijska istraživanja, American Mathematical Society, The London Mathematical Society, The International Association for Statistical Computing, Econometric Society, Deutsche Mathematiker Vereinigung, Gesellschaft für Informatik, Gesellschaft für angewandte Mathematik und Mechanik, itd.
Ovakvom kontinuiranom brigom o znanstvenom podmlatku i znanstvenoj infrastrukturi te brojnim kontaktima u Hrvatskoj i inozemstvu zajedno sa svojim suradnicima osigurao je sve potrebne uvjete za pokretanje samostalnog sveučilišnog odjela za matematiku u okviru Sveučilišta u Osijeku. To se i dogodilo 1999. godine na poticaj tadašnjeg ministra znanosti prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevića te uz apsolutnu podršku tadašnje rektorice prof. dr. sc. Gordane Kralik. Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku osnovan je kao prvi samostalni sveučilišni odjel u Republici Hrvatskoj po uzoru na slične odjele u zapadnoeuropskim i američkim sveučilištima, a profesor Scitovski postao je prvi pročelnik Odjela. Tu dužnost obnašao je do 2013. godine s jednim prekidom od 2003. do 2007. godine kada je bio zamjenik pročelnika.
Od 2013. do 2017. godine bio je prorektor za znanost, projekte, tehnologije i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Osijeku, a nakon toga vratio se na Odjel za matematiku.
